Ko je bio Rumi? Turbe u Konji i priča o Mesneviji

Rumi je ime kojim većina čitalaca na engleskom naziva Mevlanu Dželaluddina Rumija (Mevlânâ Celâleddîn-i Rûmî). Živio je od 1207. do 1273. Bio je islamski učenjak, sufijski mistik i pjesnik. Pisao je uglavnom na perzijskom. Njegovo lično ime bilo je Muhammed. Dželaluddin je bio njegov počasni naziv. Titula Mevlana znači „naš učitelj“. Ime Rumi upućuje na Anadoliju, gdje je proveo najveći dio života. Ako ste vidjeli Rumijev stih na šolji ili čestitki, ovo je čovjek koji stoji iza njega.

Odakle potječe Rumi: iz Balha ili Vahša?

Prema tradicionalnom kazivanju, rođen je 30. 9. 1207. u Balhu, u današnjem Afganistanu. Ne slažu se svi istraživači s tim. Istraživanja Franklina Lewisa i Fritza Meiera upućuju na Vahš, u današnjem Tadžikistanu. Pitanje ostaje otvoreno. Pouzdano se zna da je njegova porodica potjecala iz Horasana i da se preselila na zapad, u Anadoliju.

Od Karamana do Konje

Rumijev otac bio je Behauddin Veled (Bahâeddin Veled). Prije dolaska u Konju (Konya), porodica je živjela u Larendi (Lârende), današnjem Karamanu. Prema biografiji koju je objavilo Ministarstvo kulture i turizma Turske, u Konji su se nastanili 3. 5. 1228. Poziv je uputio sultan Alauddin Kejkubad (Alâeddin Keykubat). Behauddin Veled umro je u Konji 1231. Rumi je zatim preuzeo očevo mjesto muderisa, nastavnika u medresi.

Šems iz Tebriza i Veliki divan

Ministarstvo kulture i turizma jedan susret datira na 15. 11. 1244. Tog dana Rumi je u Konji upoznao Šemsa iz Tebriza. Njihovo prijateljstvo oblikovalo je njegovu poeziju. Njegove lirske pjesme sabrane su u djelu Divan-i kebir, odnosno Veliki divan. Djelo je poznato i kao Divan-i Šems-i Tebrizi. U njemu su izraženi njegova ljubav prema Šemsu i bol zbog njihovog rastanka.

Njegova druga djela su Fihi ma fih (Fîhi mâ fîh), Medžalis-i seb'a (Mecâlis-i Seb‘a) i Mektubat (Mektûbât). Fihi ma fih je zbirka njegovih razgovora. Zapisivani su za njegovog života, a sabrani nakon njegove smrti.

Priča o nastanku Mesnevije

Mesnevija (Mesnevî) je sufijsko djelo na perzijskom jeziku, podijeljeno u šest knjiga. Ima oko 25.700 distiha. Broj se razlikuje od rukopisa do rukopisa. Nicholsonovo izdanje sadrži 25.650 distiha. Pojedini rukopisi iz Indije dosežu 32.000.

Priča o njenom nastanku potječe iz Eflakijevog (Eflâkî) kazivanja. Husamuddin Čelebi predložio je Rumiju da napiše mesneviju. Rumi je iz turbana izvukao prvih 18 distiha i predao mu ih. Ti stihovi počinju pričom o naju, svirali od trske. Zamislite kako presavijenu bilješku stavljate u džep kaputa. Rumi je svoje početne stihove nosio u turbanu.

Kada je počeo rad na djelu? Prema jednom kazivanju, početak je bio u maju 1261. godine. Istraživač Abdülbaki Gölpınarlı smatrao je da je prva knjiga možda bila završena prije 1258. Jedan datum je pouzdan. U samom tekstu druge knjige naveden je 13. 5. 1264.

Rumijeva smrt i svadbena noć

Rumi je umro u Konji 17. 12. 1273. Imao je 66 godina. Dan smrti doživljavao je kao trenutak ponovnog sjedinjenja, a ne kao kraj. Zato se godišnjica njegove smrti, 17. 12., naziva Šeb-i arus. Izraz znači „svadbena noć“.

Rumijevo turbe u Konji: pod Zelenom kupolom

Rumijev grob nalazi se u Mevlaninom muzeju (Mevlâna Müzesi), u konjskom okrugu Karataj (Karatay). Smješten je pod Kubbe-i Hadrâ, Zelenom kupolom. Prvo turbe nad grobom podignuto je 1274, godinu nakon njegove smrti. Arhitekt je bio Bedreddin iz Tebriza. Podigao ga je na četiri velika noseća stuba. Kada danas stojite pod kupolom, nalazite se u središtu cijelog muzejskog kompleksa.

Hronologija

1. 30. 9. 1207. Prihvaćeni datum rođenja. I Balh i Vahš navode se kao moguće mjesto rođenja.
2. 3. 5. 1228. Porodica se iz Karamana nastanjuje u Konji, prema datiranju Ministarstva kulture i turizma.
3. 1231 Umire Behauddin Veled. Rumi preuzima njegovo nastavničko mjesto.
4. 15. 11. 1244. Rumi u Konji upoznaje Šemsa iz Tebriza.
5. 13. 5. 1264. Datum naveden u drugoj knjizi Mesnevije.
6. 17. 12. 1273. Rumi umire u Konji.
7. 1274 Nad njegovim grobom podignuto je prvo turbe.
8. 1278 Mehmed bin Abdullah Konevi (Mehmed bin Abdullah Konevî) prepisuje Mesneviju u šest knjiga koja se čuva u muzeju.
9. 1327 U tekiju stiže Nisan Tası, koji je poslao Ebu Said Bahadir-han.
10. 1565 Izrađen je novi mramorni sarkofag. Rumijev drveni sarkofag premješten je na grob njegovog oca.
11. 1854 Osnovana je stručna biblioteka tekije.
12. 2005 UNESCO proglašava mevlevijski obred sema remek-djelom.
13. 2008 Obred sema upisan je na UNESCO-vu Reprezentativnu listu.

Pojedinosti koje nećete naći u turističkim vodičima

• Drveni sarkofag nad grobom Behauddina Veleda datira iz 1274. Izrezbaren je za Rumija, a ne za njegovog oca. Za Rumija je 1565. naručen novi mramorni sarkofag. Drveni je tada premješten na očev grob.
• Muzej čuva rukopis Mesnevije iz 1278. Mehmed bin Abdullah Konevi prepisao ga je pismom nesh. Svih šest knjiga objedinio je u jedan svezak. Bilo je to samo pet godina nakon Rumijeve smrti.
• Nisan Tası, Aprilska zdjela, stigla je u tekiju 1327. Poslao ju je ilhanidski vladar Ebu Said Bahadir-han. U njoj se skupljala kišnica. Voda se dijelila posjetiocima u nadi da će donijeti ozdravljenje.
• Stručna biblioteka muzeja osnovana je 1854. Čuva više od 4.000 rukopisnih djela uvezanih u 2.756 svezaka.

Obred sema i UNESCO

Mevlevijski obred sema u svom nazivu nosi Rumijevu titulu. UNESCO ga je 2005. proglasio remek-djelom. Godine 2008. upisan je na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Rumi na ekranu: TRT-ova serija

Turska televizijska kuća TRT producirala je dramsku seriju Mevlânâ Celâleddîn-i Rûmî. Rumija tumači Bülent İnal.

„Rumi Where Everything Is Music“: iz koje je knjige?

Ako vas je izraz „Rumi Where Everything Is Music“ doveo ovamo, tražite pjesnika. Njegova lirska poezija sabrana je u Divan-i kebiru. Njegove poučne priče ispunjavaju šest knjiga Mesnevije. Zabilježeni razgovori nalaze se u djelu Fihi ma fih. Počnite od prvih 18 distiha Mesnevije, koji otvaraju priču o naju.

Često postavljana pitanja

Izvori

1. TDV Islamska enciklopedija — Mevlânâ Celâleddîn-i Rûmî islamansiklopedisi.org.tr
2. TDV Islamska enciklopedija — Mesnevî islamansiklopedisi.org.tr
3. Ministarstvo kulture i turizma — Život i ličnost hazreti Mevlane sebiarus.ktb.gov.tr
4. Portal kulture — Mevlanin muzej kulturportali.gov.tr
5. Wikipedija na engleskom — Rumi en.wikipedia.org
6. Wikipedija na turskom — Mevlânâ Celâleddîn-i Rûmî tr.wikipedia.org
7. Naučni časopis Diyaneta — Reşat Öngören ilmidergi.diyanet.gov.tr
8. TRT Haber — Mevlanino turbe interaktif.trthaber.com
9. UNESCO — Mevlevijski obred sema ich.unesco.org

Image: Rumiyning qabri.jpg — Hilola Jurakulova, CC BY 4.0