Alaeddin Kejkubad I: zlatno doba rumskih Seldžuka

Ako ste šetali zidinama tvrđave u Alanji (Alanya) ili stajali na Alaeddinovom brdu u Konji (Konya), već ste se susreli s naslijeđem Alaeddina Kejkubada I (Alaeddin Keykubad I). Vladao je Rumskim seldžučkim sultanatom od 1220. do 1237. godine. Tih sedamnaest godina uglavnom se smatra vrhuncem seldžučke moći u Anadoliji. U ovom članku pratite njegov put od zatvorske ćelije do prijestolja. Vidjet ćete i gdje se izvori još razilaze o njegovom rođenju, osvajanjima i smrti.

Ko je bio sultan Alaeddin Kejkubad I?

Kayqubad I je engleski oblik imena Alaeddin Kejkubad I. Bio je srednji od trojice sinova sultana Gijaseddina Kejhusreva I (Giyaseddin Keyhusrev I). Njegov stariji brat bio je Izzeddin Kejkavus I (Izzeddin Keykavus I). Mlađi brat, Dželaleddin Kejferidun (Celaleddin Keyferidun), upravljao je malom kneževinom Koyluhisar.

Datum njegovog rođenja nije zabilježen. Univerzitet Alanya Alaaddin Keykubat procjenjuje da je rođen oko 1190. godine. Wikipedia na turskom i engleskom navodi oko 1192. godine. Nijedan sačuvani izvor ne razrješava to neslaganje, pa ćete u literaturi naići na obje godine.

Od princa u Tokatu do zatvorenika u Minşaru

Kada se njegov otac 1205. godine vratio na prijestolje, Kejkubad je postavljen za princa, odnosno melika, Tokata. Na tom položaju ostao je oko šest godina, do 1211.

Otac mu je umro 1211. godine. Kejkubad je odbio prihvatiti starijeg brata Izzeddina Kejkavusa za sultana. Pridobio je podršku svog amidže Tugrul-šaha (Tugrul Shah) i Leona, armenskog vladara Kilikije, pa je opsjeo Kajseri (Kayseri). Opsada nije uspjela. Nakon što je pružao otpor u Ankari, predao se.

Ako ste ikada vidjeli kako se braća i sestre posvađaju oko nasljedstva, prepoznat ćete obrazac. Ovdje je nasljedstvo bio sultanat, a poraženi je završio u zatvoru. Od 1212. do 1220. Kejkubad je bio zatočen u tvrđavi Minşar, na području Malatye. U zatočeništvu je proveo oko osam godina.

Dolazak na prijestolje 1220. godine

Izzeddin Kejkavus umro je 1220. godine. Kejkubad je izveden iz zatvora. Najprije je proglašen vladarem u Sivasu, a zatim je ustoličen u Konji. Vladao je narednih sedamnaest godina.

Nije zaboravio ljude koji su vodili državu dok je bio zatočen. Godine 1223. naredio je pogubljenje nekoliko vodećih emira. Među njima su bili Seyfeddin Ayaba, Mübarizüddin Behram Şah, Zeynüddin Beşare i Bahaeddin Kutluca. Od tada je dvor odgovarao jednom čovjeku.

Supruge Alaeddina Kejkubada I: s kim je bio oženjen?

Pretraga izraza „Alaeddin Kejkubad I supruga” obično vodi do jednog imena. Izvori navode tri.

Mahperi Huand Hatun bila je kćerka Kir Farda, vladara Alanje prije seldžučkog osvajanja. Bila je majka narednog sultana, Gijaseddina Kejhusreva II (Giyaseddin Keyhusrev II).

Melike Adile, zabilježena i pod imenom Gaziye Hatun, bila je kćerka ejubidskog vladara al-Malika al-Adila. Vjenčanje je održano u Malatyi 1227. godine. Brak je povezao Seldžuke s dinastijom Ejubida. Tri godine kasnije ejubidski saveznici borili su se uz Kejkubada.

Melike Ismetü'd-Dünya ve'd-Din bila je kćerka Kejkubadovog amidže Mugiseddina Tugrul-šaha. Wikipedia na turskom i engleskom ubraja je među njegove supruge.

Kejkubad je imao tri sina. Mahperi Hatun rodila je Gijaseddina Kejhusreva II. Melike Adile rodila je Rükneddina i Izzeddina Kılıçarslana. Ta podjela između sinova dviju majki odredit će nasljeđivanje prijestolja.

Alanja: osvajanje, kula i brodogradilište

Luka koja se tada zvala Kalonoros pala je pod Kejkubadovu vlast početkom njegove vladavine. Pokrajinska uprava za kulturu i turizam Antalye datira osvajanje u 1221. godinu. Enciklopedija islama TDV-a navodi 1222. godinu. U svakom slučaju, grad je preimenovan u Alaiye, ime koje upućuje na sultana. Današnji naziv Alanja i dalje čuva njegov oblik.

Zatim je počela gradnja. Godine 1226. uz luku je podignuta Crvena kula (Kızılkule). Godine 1228. uslijedilo je brodogradilište. Brodogradilište u Alanji ima pet zasvođenih odjeljaka. Dugo je 56,5 metara i duboko 44 metra.

S lukom je došla i pomorska moć. Za Kejkubadove vladavine seldžučka flota prešla je Crno more i zauzela Sugdak, trgovačko središte na Krimu. Dinastija sa sjedištem u Konji, u unutrašnjosti, sada je držala luku na suprotnoj obali Crnog mora.

Ratovi na tri fronta

Kejkubad je širio državu i na kopnu. Godine 1228. okončao je vlast erzindžanskog ogranka dinastije Mengücek. Pripojio je njihove posjede, uz jedini izuzetak Divriğija. Središte tog ogranka bio je Erzindžan (Erzincan).

Najveći izazov stigao je s istoka. Godine 1230. Kejkubad i njegovi ejubidski saveznici porazili su Dželaleddina Hvarezmšaha kod Yassıçemena, blizu Erzindžana. Pobjedom je uklonjen najopasniji suparnik na istočnoj granici.

Dalje na istoku nastajala je još veća opasnost. Kejkubad je ojačao zidine Konje, Sivasa i Kajserija zbog približavanja mongolske prijetnje. Zidine su bile ulaganje u rat koji nije doživio.

Mevlanin dolazak u Konju

Najpoznatiji stanovnik Konje stigao je za vrijeme ove vladavine. Prema biografiji koju je objavilo tursko Ministarstvo kulture i turizma, Mevlana (Mevlâna), pjesnik poznat čitaocima na engleskom kao Rumi, stigao je iz Karamana u Konju 3. 5. 1228. Putovao je s ocem Bahaeddinom Veledom i rodbinom. Došli su na Kejkubadov poziv.

Porodica se smjestila u medresu Altunaba, poznatu i kao medresa İplikçi. Ako putujete u Konju zbog Mevlane, posjećujete grad koji mu je Kejkubad otvorio.

Smrt u Kajseriju i pitanje trovanja

Godine 1237. Kejkubad je za nasljednika odredio Izzeddina Kılıçarslana, svog sina s Melike Adile. Iste godine umro je u Kajseriju, nakon gozbe koju je priredio za izaslanike u posjeti. Njegovo tijelo preneseno je u Konju i položeno u dinastičko turbe na Alaeddinovom brdu.

Čak je i datum smrti sporan. Wikipedia na turskom i Enciklopedija TDV-a navode 31. 5. 1237. Univerzitet Alanya Alaaddin Keykubat navodi 1. 6. 1237.

Njegova volja nije poštovana. Prijestolje je pripalo najstarijem sinu, Gijaseddinu Kejhusrevu II, umjesto određenom nasljedniku. Takav ishod potaknuo je glasinu da je Kejhusrev dao otrovati oca. Historičar Faruk Sümer odbacuje tu optužbu u svom članku za TDV. Njegov razlog je praktičan: princ je u to vrijeme vjerovatno bio u Erzindžanu, daleko od gozbe u Kajseriju.

Hronologija

1. Oko 1190–1192. godine procijenjeno razdoblje rođenja; tačan datum nije poznat.
2. 1205. godine postavljen za princa Tokata.
3. 1211. godine nakon očeve smrti borio se za prijestolje protiv brata Izzeddina Kejkavusa.
4. 1212. godine predao se i bio zatočen u tvrđavi Minşar.
5. 1220. godine oslobođen iz zatvora i ustoličen za sultana rumskih Seldžuka.
6. 1221. ili 1222. godine osvojio Kalonoros, koji je preimenovan u Alaiye.
7. 1223. godine naredio pogubljenje vodećih seldžučkih emira.
8. 1226. godine izgradio Crvenu kulu u Alanji.
9. 1227. godine oženio ejubidsku princezu Melike Adile Hatun u Malatyi.
10. 3. 5. 1228. prema biografiji Ministarstva, Mevlana i njegova porodica stigli su u Konju na njegov poziv.
11. 1228. godine okončao vlast erzindžanskog ogranka dinastije Mengücek; izgradio brodogradilište u Alanji.
12. 1230. godine porazio Dželaleddina Hvarezmšaha kod Yassıçemena.
13. 1237. godine odredio Izzeddina Kılıçarslana za nasljednika.
14. 31. 5. 1237. umro u Kajseriju prema TDV-u i Wikipediji na turskom; univerzitetska stranica navodi 1. 6. 1237.
15. 1237. godine sahranjen u Konji; naslijedio ga je Gijaseddin Kejhusrev II.

Pojedinosti koje nećete naći u turističkim vodičima

• Crvena kula otkriva ime svog graditelja. Na njenom natpisu kao majstor je zabilježen Ebu Ali iz Alepa.
• Kula je građena da nanosi povrede. Na njenim stranama nalazi se 56 prozorskih otvora za strijelce i 22 otvora za izlijevanje vrelih tečnosti na napadače.
• Kejkubad je angažovao svoje nekadašnje neprijatelje. Naredio je da se 4.000 Hvarezmijaca koji su živjeli na području Ahlata primi u seldžučku službu.
• Sam je nacrtao plan svoje palače. Portal kulture, pozivajući se na hroničara Ibn Bibija, navodi da je palača Kubadabad građena prema planu koji je nacrtao sam Kejkubad, pod nadzorom Sadeddina Köpeka.

Često postavljana pitanja

Izvori

1. Wikipedia — Kejkubad I en.wikipedia.org
2. Univerzitet Alanya Alaaddin Keykubat — Ko je Alaaddin Keykubat? alanya.edu.tr
3. Salim Koca — Borba za vlast između sultana Izzeddina Kejkavusa I i melika Alaeddina Kejkubada, Belleten belleten.gov.tr
4. Faruk Sümer — KEJKUBAD I, Enciklopedija islama TDV-a islamansiklopedisi.org.tr
5. Vikipedi — Alaeddin Kejkubad I tr.wikipedia.org
6. Nermin Şaman Doğan — Turbeta žena iz seldžučkog perioda u Kajseriju, Vakıflar Dergisi 39 acikerisim.fsm.edu.tr
7. Ministarstvo kulture i turizma — Život i ličnost hazreti Mevlane sebiarus.ktb.gov.tr
8. Pokrajinska uprava za kulturu i turizam Antalye — Tvrđava u Alanji antalya.ktb.gov.tr
9. Portal kulture — Brodogradilište u Alanji i Crvena kula kulturportali.gov.tr
10. Općina Alanja — Crvena kula alanya.bel.tr
11. Ministarstvo kulture i turizma — Mjesta za posjetu tanitma.ktb.gov.tr
12. Portal kulture — Palača Kubadabad u Beyşehiru kulturportali.gov.tr

Image: Kayqubad I1.jpg — Vasilii Martynov, CC BY-SA 4.0