Možda Ištarinu kapiju poznajete s fotografije: zid tamnoplave boje, redovi žutih i bijelih životinja i visok dvostruki ulaz. Fotografija je najvjerovatnije snimljena u Berlinu. Kapija pripada Babilonu u Iraku. Ovdje ćete saznati kako je dospjela u Berlin, šta zapravo gledate i kada ćete je ponovo moći vidjeti.
Ištarina kapija u Babilonu: šta je to
Ištarina kapija je gradska kapija koju je podigao Nabukodonosor II, kralj Novobabilonskog carstva. Dao ju je izgraditi u ime božice Ištar.
Nije se radilo o samo jednom ulazu. Unutrašnji dio Babilona okruživala su dva paralelna odbrambena zida. Kapija je zato bila dvostruka, s prolazom kroz svaki zid. Prema planu upravljanja koji je Irak predao UNESCO-u, kompleks kapije dug je oko 50 metara u pravcu pružanja ceste.
Naziv je stariji od zidova koje vidite u muzejima. Pojavljuje se u starobabilonskim tekstovima pisanim klinastim pismom oko 1650. godine prije nove ere. Ostaci koji se danas mogu datirati pripadaju obnovi iz vremena Nabukodonosora II.
Gdje je izgrađena Ištarina kapija
Izvorno nalazište je u sjevernom dijelu arheološkog lokaliteta Babilon, blizu grada Hile u Iraku. Tu je cesta nekada prolazila kroz dvostruku kapiju.
Značenje Ištarine kapije: prolaz za bogove i procesije
Kapija je imala svoju ulogu. U Babilonu se svake godine održavala novogodišnja svetkovina. Vjerska procesija kretala se Procesijskim putem i prolazila kroz Ištarinu kapiju. Odredište joj je bio Mardukov hram u središtu grada.
Zamislite povorku u svom gradu koja glavnom ulicom ide prema centralnom trgu. I sama trasa dio je događaja. Ištarina kapija bila je svečani ulaz na toj trasi.
Životinje na Ištarinoj kapiji: lav, bik i zmaj
Životinje na kapiji i duž Procesijskog puta nisu bile samo ukras. Svaka predstavlja jedno božanstvo:
- Lav predstavlja Ištar.
- Divlji bik predstavlja Adada, boga vremenskih prilika.
- Zmaj mušḫuššu predstavlja Marduka, gradskog boga Babilona.
Procesija koja je prolazila pored njih prolazila je pored tri božanska simbola.
Zašto je kapija plava i od čega je njena površina
Plava površina nije isklesana od lapis lazulija. Čine je glazirane opeke koje oponašaju boju tog dragocjenog kamena.
Članak objavljen 2024. godine u časopisu PLOS ONE navodi vjerovatni izvor te boje. Tamnoplava boja tipična za novobabilonske glazure na opekama potjecala je od kobaltovog oksida, korištenog kao sredstvo za bojenje.
Kapija se s vremenom i mijenjala. U njene tri glavne faze gradnje korištene su tri vrste opeke:
- Neglazirana opeka s reljefom.
- Glazirana opeka bez reljefa.
- Glazirana opeka s reljefom.
Za vladavine Nabukodonosora II nivo kapije i Procesijskog puta podizan je više puta. Dijelovi ranijih faza tako su završili ispod novih nivoa ceste.
Ištarina kapija u Berlinu: kako su fragmenti stigli tamo
Njemačko orijentalno društvo iskopavalo je Babilon od 1899. do 1917. godine pod vodstvom Roberta Koldeweyja. Gornji dio građevine od plavih glaziranih opeka, danas rekonstruiran u Berlinu, nije stajao uspravno kada su iskopavanja počela. Arheolozi su njegove fragmente opeke prikupljali iz ruševina.
Nauka je bila jedan cilj iskopavanja. Prema berlinskom muzeju, drugi cilj, postavljen već na početku, bio je dopremanje predmeta u berlinske muzeje.
Muzej navodi da su fragmenti glaziranih opeka koji su stigli u Berlin dodijeljeni njemačkoj strani u dvije podjele nalaza:
- u podjeli s Istanbulom 1903. godine
- u podjeli s Bagdadom 1926. godine
Na fotografijama na stranici muzejske izložbe vide se sanduci koji su 1927. godine u Babilonu čekali otpremu. Tamo su prikazani i fragmenti razvrstani u Berlinu 1927–1928. godine, kao i fotografije dovršene kapije.
Ištarina kapija u Pergamskom muzeju: rekonstrukcija
Berlinska verzija je rekonstrukcija u zbirci Muzeja drevnog Bliskog istoka (Vorderasiatisches Museum), smještenoj u zgradi Pergamskog muzeja (Pergamonmuseum). Visoka je oko 14 metara i široka oko 30 metara. Izvorni fragmenti dopunjeni su modernim opekama. Kapija je otvorena za posjetioce 1930. godine, kada je otvoren i Pergamski muzej.
Ako ste ikada slagali slagalicu kojoj nedostaju dijelovi, znate u čemu je problem. Ovdje je slagalica bila od glazirane opeke, a restauratori su praznine popunili novim opekama.
Gdje je Ištarina kapija danas i možete li je posjetiti
Prema stanju na dan 25. 10. 2026., južno krilo Pergamskog muzeja, u kojem se kapija nalazi, zatvoreno je za posjetioce. Službeni plan muzeja predviđa ponovno otvaranje tog krila 2037. godine.
Ako putujete u Tursku umjesto u Njemačku, i tamo možete pronaći dio ove priče. Odjel za djela drevnog Bliskog istoka Arheoloških muzeja u Istanbulu čuva figuru bika s Ištarine kapije u Babilonu. Tamo možete vidjeti dio kapije.
Fotografije Ištarine kapije
Stranica berlinskog muzeja posvećena izložbi o Ištarinoj kapiji sadrži historijske fotografije. Na njima su sanduci u Babilonu 1927. godine, fragmenti razvrstani u Berlinu 1927–1928. godine i kapija nakon rekonstrukcije. Fotografije pokazuju koliko rada stoji između gomile opeka i zida koji vidite na slikama.
Hronologija
- Oko 1650. godine prije nove ere: Naziv Ištarine kapije pojavljuje se u starobabilonskim tekstovima pisanim klinastim pismom.
- Vladavina Nabukodonosora II: Kapija se obnavlja u više faza.
- 1899–1917: Njemačko orijentalno društvo iskopava Babilon pod vodstvom Roberta Koldeweyja.
- 1903: U podjeli nalaza s Istanbulom dio fragmenata glaziranih opeka dodijeljen je berlinskim muzejima.
- 1926: Obavljena je druga podjela nalaza, s Bagdadom.
- 1927–1928: Fragmenti u Berlinu razvrstavaju se i pripremaju za rekonstrukciju.
- 1930: Rekonstrukcija je otvorena za javnost u Pergamskom muzeju.
- 2002: Mohammed Aziz Selman al-Ibrahim, irački službenik nadležan za starine, upućuje Njemačkoj apel za povrat kapije.
- 2024: Arheomagnetsko istraživanje objavljuje rezultate koji podržavaju datiranje tri faze gradnje u blizak vremenski raspon.
- 2037. (planirano): Predviđeno je ponovno otvaranje južnog krila Pergamskog muzeja.
Detalji koje nećete pronaći u vodičima
- So i parafin. U Berlinu je iz fragmenata opeke najprije uklonjena so. Njihove glazure zatim su učvršćene parafinom.
- 72 životinje za dvije godine. Radne grupe s najviše 30 ljudi ponovo su sastavile 72 životinjska reljefa od fragmenata u roku od dvije godine.
- 46 opeka za jednog lava. Figura lava na Procesijskom putu sastojala se od 46 opeka oblikovanih u kalupima i položenih u 11 redova.
- Spojevi dalje od očiju. Spojevi između opeka na životinjskim reljefima planirani su tako da ne presijecaju oči ni druga mjesta na kojima bi vizuelno smetali.
- Graditelji bez poznatih imena. Prema izložbi Univerziteta u New Yorku, poznat je kralj koji je naručio kapiju. Imena arhitekata koji su je projektovali i zanatlija koji su je izradili uglavnom su nepoznata.
O čemu historičari još raspravljaju
Istraživanje iz 2024. godine utvrdilo je da podacima dobijenim iz opeka kapije na referentnoj krivulji najbolje odgovara 569. godina prije nove ere. Istraživanje to ne predstavlja kao tačnu godinu gradnje.
Pojedini istraživači iznijeli su pretpostavku da su posljednje faze izgrađene nakon Nabukodonosora II. Istraživanje iz 2024. godine podržava stav da su sve tri faze nastale u bliskom vremenskom rasponu tokom njegove vladavine.
Prema drugom tumačenju, kapija je izgrađena u čast osvajanja Jerusalema 586. godine prije nove ere. To pitanje nije riješeno. Istraživanje iz 2024. godine podržava gradnju nakon osvajanja, ali ostavlja otvorenim pitanje da li je cilj bio proslaviti taj događaj.
Zašto Irak traži povrat kapije
Berlinski muzej navodi da su fragmenti dodijeljeni njemačkoj strani u podjelama nalaza 1903. i 1926. godine. Mohammed Aziz Selman al-Ibrahim, irački službenik nadležan za starine, uputio je 2002. godine Njemačkoj apel za povrat kapije. Dva stava stoje jedan uz drugi: Berlin se poziva na podjele nalaza, a zemlja porijekla traži da se njena baština čuva u vlastitoj zemlji.
Često postavljana pitanja
Gdje se danas nalazi Ištarina kapija?
Rekonstrukcija se nalazi u zgradi Pergamskog muzeja u Berlinu, u zbirci Muzeja drevnog Bliskog istoka. Izvorno nalazište je u sjevernom Babilonu, blizu Hile u Iraku.
Možete li je danas posjetiti?
Trenutno ne možete. Južno krilo je zatvoreno, a muzej planira da ga ponovo otvori 2037. godine.
Šta znače životinje?
Lav predstavlja Ištar, divlji bik Adada, a zmaj mušḫuššu Marduka.
Je li plava površina od lapis lazulija?
Ne. Napravljena je od glaziranih opeka koje oponašaju boju tog kamena.
Je li berlinska kapija originalna?
To je rekonstrukcija od izvornih fragmenata dopunjenih modernim opekama, otvorena 1930. godine.
Izvori
- Wikipedija na engleskom — Ištarina kapija en.wikipedia.org
- Wikipedija na turskom — Ištarina kapija tr.wikipedia.org
- Staatliche Museen zu Berlin — Od fragmenta do spomenika smb.museum
- Staatliche Museen zu Berlin — Obnova Pergamskog muzeja smb.museum
- World Monuments Fund — Ištarina kapija u Babilonu wmf.org
- Irački SBAH / UNESCO — Plan upravljanja Babilonom whc.unesco.org
- ASOR, Drevni Bliski istok danas — Helen Gries anetoday.org
- PLOS ONE — Arheomagnetsko istraživanje Ištarine kapije u Babilonu journals.plos.org
- Archaeopress — Dekoracija od glazirane opeke na drevnom Bliskom istoku archaeopress.com
- The Guardian — Irak apeluje na Berlin da vrati babilonsku kapiju theguardian.com
- Univerzitet u New Yorku, ISAW — Čudo za gledanje: Uvod isaw.nyu.edu
Image: Ishtar Gate at Berlin Museum.jpg — Rictor Norton, CC BY 2.0
