Kip slobode: kako je izgrađen i prevezen u Ameriku

Kip slobode izgrađen je u Francuskoj i nalazi se u njujorškoj luci. Atlantik je prešao u dijelovima, oko godinu dana proveo u skladištu, a zatim je ponovo sastavljen na postolju na ostrvu. Ovaj vodič prati cijelo njegovo putovanje, od prve zamisli do svečanog otkrivanja.

Gdje se nalazi Kip slobode?

Kip se nalazi na ostrvu Liberty u njujorškoj luci, u Sjedinjenim Američkim Državama. Godine 1871. ostrvo se još zvalo Bedloe. Engleski naziv kipa glasi Statue of Liberty. Njegov službeni naziv je Sloboda obasjava svijet.

Mjesto je izabrao sam kipar. Frédéric Auguste Bartholdi posjetio je Ameriku 1871. godine. Odabrao je ostrvo Bedloe jer se moglo vidjeti s brodova koji ulaze u luku.

Gdje je izgrađen Kip slobode?

Izgrađen je u Francuskoj. Zamisao je potekla od Édouarda de Laboulayea, francuskog mislioca koji se protivio ropstvu. Godine 1865. predložio je podizanje spomenika u čast stote godišnjice američke nezavisnosti i francusko-američkog prijateljstva.

Bartholdi je podržao tu zamisao. Godine 1870. počeo je projektovati kip.

Posao je podijeljen između dvije zemlje:

• Francuzi su bili zaduženi za izradu kipa i njegovo sastavljanje u Americi.
• Amerikanci su bili zaduženi za finansiranje i izgradnju postolja.

Obje strane morale su prikupiti novac. U Francuskoj su sredstva prikupljana zabavnim priredbama i lutrijom. U Americi su kampanje za postolje uključivale pozorišne predstave, umjetničke izložbe i aukcije.

Kako je izrađena bakrena oplata

Vanjska oplata izrađena je od bakra. Radnici su koristili tehniku zvanu repoussé. Zagrijavali su limove i oblikovali ih udarcima drvenih maljeva. Metoda je odabrana nakon rada s radionicom Gaget, Gauthier & Co.

Oplata je tanka. Debljina bakrenog pokrova iznosi samo oko 2.4 milimetra.

Tako tankoj oplati bio je potreban snažan okvir. Prvi inženjer, Eugène Viollet-le-Duc, umro je 1879. godine. Projektu su se zatim pridružili Gustave Eiffel i Maurice Koechlin. Za unutrašnjost je prvobitno bio predložen zidani oslonac. Zamijenili su ga rešetkastim tornjem od željeza.

Kip slobode u Parizu: generalna proba

Kip nije napustio Francusku u jednom komadu. Nije bio ni skriven od javnosti tokom izrade. Njegovi dijelovi izlagani su kako su radovi napredovali:

• Godine 1876. ruka s bakljom izložena je na Izložbi stogodišnjice u Filadelfiji. Ostatak kipa još nije bio dovršen.
• Godine 1878. dovršeni su glava i ramena. Prikazani su na Svjetskoj izložbi u Parizu.
• Između 1881. i 1884. cijeli kip sastavljen je u Parizu.

Na svečanosti u Parizu 4. 7. 1884. dovršeni kip službeno je predat Leviju P. Mortonu, predstavniku SAD-a u Francuskoj.

Sastavljanje u Parizu bilo je privremeno. Kip je bio namijenjen Njujorku.

Od Pariza do Njujorka: 350 dijelova, 214 sanduka

Prije rastavljanja graditelji su označili rubove dijelova koji se međusobno spajaju. Te podudarne oznake činile su sistem za ponovno sastavljanje kipa u Americi.

Kip je zatim rastavljen na 350 dijelova. Za plovidbu preko Atlantika spakovani su u 214 sanduka.

Dijelovi su učvršćeni drvenim okvirima kako na moru ne bi izgubili oblik. Zaštita nije bila savršena. Neke dijelove ipak je trebalo ponovo ispraviti u Njujorku.

Dijelove je prevezao brod francuske mornarice Isère. U njujoršku luku stigao je 17. 6. 1885.

Zašto su sanduci čekali godinu dana

Kip je stigao prije nego što je postolje bilo spremno. Godine 1884. potrošen je novac namijenjen postolju i gradnja u Americi je obustavljena. Dijelovi pristigli 1885. zatim su oko godinu dana čekali u skladištu.

Novinska kampanja pomogla je da se zastoj okonča. Joseph Pulitzer je 1885. pokrenuo kampanju u svojim novinama New York World. Prikupljeno je više od 100,000 dolara od oko 120,000 donatora.

Postolje je projektovao Richard Morris Hunt. Izrađeno je od granita. Dovršeno je u aprilu 1886. godine.

Unutrašnjost Kipa slobode: željezni okvir i parne dizalice

Sastavljanje na ostrvu počelo je od željeznog kostura. Nakon toga ostali dijelovi podizani su parnim dizalicama. Radnici nisu koristili vanjske skele.

Zato je unutrašnjost važna. Željezna konstrukcija drži tanku bakrenu oplatu na mjestu.

Kip slobode 1886: dan svečanog otkrivanja

Svečano otkrivanje održano je 28. 10. 1886. Prisustvovao je predsjednik Grover Cleveland. Kip je konačno bio u cijelosti sastavljen na svom postolju.

Dvije decenije nakon nastanka zamisli, projekt je bio završen. Laboulaye ga je predložio 1865. godine. Kip je svečano otkriven 1886., nešto više od dvadeset godina kasnije.

Godine 1984. kip je upisan na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.

Prvobitna boja Kipa slobode: prije oksidacije

Kip 1886. nije bio zelen. Bio je smeđ, poput bakrenog novčića.

Isti proces možete vidjeti u svakodnevnom životu. Uzmite stari bakreni novčić ili bakreni lonac. Izložen zraku, bakar tamni, a zatim se dalje mijenja. Isto se dogodilo s bakrom na kipu, samo u ogromnim razmjerama. Prirodnom oksidacijom postepeno je nastajao zeleni sloj koji se naziva patina. Trebalo je oko trideset godina da cijela površina pozeleni.

Kada gledate stare fotografije kipa, njegova boja vam zato približno otkriva kada su snimljene.

Visina Kipa slobode

Često se miješaju dvije mjere:

• Od podnožja samog kipa do vrha baklje: 46.05 metara.
• Od tla do vrha baklje: 92.99 metara.

Veća vrijednost uključuje postolje.

Fotografije i nacrti Kipa slobode

Ako želite detaljno proučiti kip, Kongresna biblioteka dobro je polazište. Njen zapis HAER NY-138 objedinjuje historijske fotografije, nacrte s mjerama i dokumente o konstrukciji kipa. Koristan vam je ako tražite tehničke nacrte umjesto skica.

Hronologija

1. 1865 Édouard de Laboulaye predložio je spomenik slobodi za Ameriku.
2. 1870 Bartholdi je počeo projektovati kip Sloboda obasjava svijet.
3. 1871 Bartholdi je izabrao ostrvo Bedloe u njujorškoj luci kao mjesto za kip.
4. 1876 Ruka s bakljom prikazana je na Izložbi stogodišnjice u Filadelfiji.
5. 1878 Glava i ramena prikazani su na Svjetskoj izložbi u Parizu.
6. 1881–1884 Cijeli kip sastavljen je u Parizu.
7. 4. 7. 1884. Dovršeni kip predat je u Parizu Leviju P. Mortonu, predstavniku SAD-a.
8. 1884 Ponestalo je novca za postolje i gradnja u Americi je obustavljena.
9. 1885 Pulitzerovom kampanjom donacija prikupljen je novac za postolje.
10. 17. 6. 1885. Brod Isère stigao je u njujoršku luku s kipom u 214 sanduka.
11. april 1886. Postolje je dovršeno.
12. 1886 Željezni okvir i bakrena oplata ponovo su sastavljeni na ostrvu Bedloe.
13. 28. 10. 1886. Kip je svečano otkriven uz prisustvo predsjednika Grovera Clevelanda.
14. 1984 Kip je upisan na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.

Detalji koje nećete naći u vodičima

• Datum na ploči ispisan rimskim brojevima. Na ploči u lijevoj ruci piše JULY IV MDCCLXXVI. To je 4. 7. 1776., datum Deklaracije nezavisnosti.
• Lanci uz stopala. Uz stopala kipa leže lanci i slomljeni okov. Ne možete ih vidjeti s tla.
• Odbijeni projekt za Egipat. Bartholdi je jednom egipatskom kedivu Ismail-paši ponudio ogroman svjetionik. Imao je oblik egipatske seljanke koja drži baklju. Kediv je odbio projekt.
• Tvrdnja o osmanskom finansiranju. Murat Bardakçı je 2004. objavio prikaz prema kojem je sultan Abdülaziz platio dio troškova. Prema tom prikazu, kip dovršen za Egipat kasnije je poslan u Ameriku. Portal za provjeru činjenica Doğruluk Payı provjerio je ovu tvrdnju 17. 6. 2025. Ocijenio ju je netačnom jer je ne potkrepljuju konkretni historijski dokumenti. Ponuda svjetionika Egiptu jeste dokumentovana. Tvrdnja da su Osmanlije platile nije.
• Ruka izložena prije dovršetka kipa. Ruka s bakljom stajala je u Filadelfiji 1876., dok ostatak kipa još nije bio dovršen.

Često postavljana pitanja

Izvori

1. NPS — Nastanak Kipa slobode nps.gov
2. NPS — Statistički podaci o kipu nps.gov
3. NPS — Hronologija ostrva Liberty nps.gov
4. NPS — Često postavljana pitanja nps.gov
5. NPS — Frédéric-Auguste Bartholdi nps.gov
6. Fondacija Kip slobode–ostrvo Ellis — Pregled + historija statueofliberty.org
7. Wikipedija na engleskom jeziku — Kip slobode en.wikipedia.org
8. Smithsonian Magazine — Kip slobode stigao je u Njujork u 350 dijelova smithsonianmag.com
9. UNESCO-ov Centar za svjetsku baštinu — Kip slobode whc.unesco.org
10. Kongresna biblioteka — Kip slobode, ostrvo Liberty, Manhattan, okrug New York, NY loc.gov
11. Wikipedija na turskom jeziku — Kip slobode tr.wikipedia.org
12. Doğruluk Payı — Je li Osmanska država platila troškove Kipa slobode? dogrulukpayi.com

Image: Statue of Liberty, NY.jpg — William Warby, CC BY 2.0