Bista Nefertiti: Zašto Berlin ne vraća kraljicu?

Bista Nefertiti u Berlinu: šta predstavlja?

Bista Nefertiti obojena je portretna skulptura Nefertiti, velike kraljevske supruge egipatskog faraona Ehnatona. Berlinski državni muzeji datiraju je oko 1340. godine prije nove ere, u vrijeme 18. dinastije. Njen inventarski broj u berlinskom Egipatskom muzeju je ÄM 21300.

Bista nije izrađena od punog kamena. Na jezgru od krečnjaka nanesen je sloj štuka različite debljine, koji je zatim obojen. Taj detalj bit će važan kada dođemo do snimanja.

Gdje se nalazi bista Nefertiti?

Pronaći ćete je u Berlinu, u Sjevernoj kupolnoj dvorani muzeja Neues Museum. Pripada Egipatskom muzeju i zbirci papirusa.

Ta dvorana ima svoju historiju. Bista je prvi put predstavljena javnosti 1924. godine u dvorištu Amarna muzeja Neues Museum. Kada je zgrada ponovo otvorena 2009., bista se vratila na mjesto na kojem je prvi put javno izložena.

Gdje je pronađena bista Nefertiti?

Pronađena je u zemlji u Tel el-Amarni, u Srednjem Egiptu. Datum je bio 6. 12. 1912. Iskopavanje je vodio Ludwig Borchardt.

Neki istraživači smatraju da mjesto pronalaska upućuje na autora skulpture. Bista je pronađena u radionici kipara Tutmozisa u Amarni. Na tome se zasniva mišljenje da je tamo i izrađena. To je naučno tumačenje, a ne podatak s potpisane oznake.

Otkriće biste Nefertiti: oko koje nedostaje

Istraživači nisu pronašli potpuno očuvano lice. Bista ima umetnuto desno oko. Šarenica i zjenica izrađene su od voska obojenog u crno. Prekriva ih tanak, uglačan sloj gorskog kristala koji predstavlja rožnicu.

Lijeva očna duplja je prazna. Tokom 1912. istraživači su prosijavali šut tražeći umetak koji nedostaje. Pronašli su dijelove ušiju. Oko nisu pronašli.

Zašto je bista u Berlinu? Podjela iz 1913.

Ovdje je srž spora. Nalazi s iskopavanja podijeljeni su 1913. između Egipatske službe za starine i istraživača koji su vodili iskopavanje. Zapisnik o podjeli nosi datum 20. 1. 1913. Sastavio ga je Gustave Lefèbvre u ime Egipatske službe za starine. Ludwig Borchardt ga je supotpisao.

Bista je ostala u njemačkom dijelu nalaza. Jedan detalj rijetko ulazi u turističke vodiče. Na čelu njemačkog dijela nalaza bila je bista Nefertiti. Na čelu egipatskog dijela bio je predmet danas poznat kao stela Ehnatona i njegove porodice.

Zamislite zapisnik o primopredaji koji potpisujete kada iznajmljujete stan. Obje strane ga potpišu, a kasnije se spore oko toga šta je pri potpisivanju zaista pregledano i shvaćeno.

Bista je stigla u Berlin 1913. Ušla je u zbirku Jamesa Simona, koji je finansirao iskopavanje. Isprva je čuvana u njegovoj vili u ulici Tiergartenstrasse. Nije bila dio izložbe o Amarni iz 1913.

Simon je 11. 7. 1920. poklonio bistu, zajedno s drugim nalazima iz Amarne, berlinskom Egipatskom muzeju.

Zašto Berlin ne vraća kraljicu?

Stav Berlina zasniva se na pravu i zapisniku iz 1913. Dvije strane taj zapisnik tumače veoma različito.

Argumenti za povrat. Egipatska arheologinja Monica Hanna ukazuje na podjelu iz 1913. Kaže da je bista u zapisniku opisana kao princeza, a ne kao Nefertiti. To smatra dokazom da je Borchardt prikrio značaj predmeta. Zbog toga smatra da je izvoz bio nezakonit.

Argumenti za zadržavanje. Fondacija pruske kulturne baštine odgovorila je saopćenjem od 24. 1. 2011. Navela je da su tokom podjele predstavljene fotografije i da su se predmeti u otvorenim sanducima mogli pregledati. Odbacila je tvrdnju o obmani i branila zakonitost nabavke.

Spor ima dugu historiju. Prema historijskom pregledu na Wikipediji na engleskom jeziku, Egipat je 1925. zaprijetio zabranom njemačkih iskopavanja ako bista ne bude vraćena. Godine 1929. predložio je razmjenu predmeta.

Je li Egipat podnio službeni zahtjev?

Odgovor zavisi od toga šta se smatra službenim zahtjevom.

Fondacija je 2011. potvrdila da je primila pismo Zahija Hawassa sa zahtjevom za povrat biste. Nije ga smatrala formalnim zahtjevom egipatske države jer nije nosilo potpis premijera.

Hawass, bivši egipatski ministar za starine, pokrenuo je 7. 9. 2024. prikupljanje potpisa za povrat biste. Rekao je da inicijativu vodi nacionalni odbor, a ne vladin odbor.

U izvještaju od 6. 11. 2025. Deutsche Welle prenio je izjavu njemačkog Ministarstva vanjskih poslova. Ministarstvo je navelo da saveznoj vladi nije upućen službeni zahtjev egipatskih vlasti.

Tako pred sobom imate dvije strane koje se u raspravi mimoilaze. Jedna javno traži povrat. Druga čeka formalni državni zahtjev.

Je li bista previše krhka za transport?

Njemački zvaničnici pozivali su se i na krhkost biste u razgovorima o njenoj posudbi Egiptu. Kažu da je previše krhka za premještanje.

Snimanja tom argumentu daju tehničku osnovu.

CT snimanje biste Nefertiti: šta je otkriveno?

Bista je pregledana kompjuteriziranom tomografijom 1992. u klinici Virchow ustanove Charité. Ponovo je pregledana 2006., u saradnji ustanove Charité i kompanije Siemens.

Studija Alexandera Huppertza i saradnika objavljena je u časopisu Radiology 2009. Korišteni su CT presjeci debljine 0,6 milimetara. Sloj štuka na licu i ušima bio je debeo najviše 1 do 2 milimetra.

Snimanje je pokazalo i da krečnjak ispod štuka nije tačna kopija vanjske površine. Uglovi očnih kapaka i nabori u uglovima usana razlikuju se. Na nosnom hrptu postoji i blaga izbočina.

Studija je dokumentirala šupljine unutar štuka, tanke pukotine koje se pružaju paralelno s površinom i neujednačeno prianjanje slojeva. Autori su savjetovali da se izbjegavaju pritisak na pojedinačne tačke i sile smicanja na kruni i ramenima.

Je li bista Nefertiti autentična ili krivotvorena?

Henri Stierlin je 2009. tvrdio da je bista izrađena u moderno doba. Dietrich Wildung, direktor berlinskog Egipatskog muzeja, ocijenio je tu tvrdnju kao neutemeljenu i branio autentičnost djela.

Berlinski državni muzeji i dalje datiraju bistu oko 1340. godine prije nove ere.

Čemu je bista služila?

Prema jednoj teoriji, kipari su bistu koristili kao model. Berlinski Egipatski muzej navodi i drugu mogućnost. Možda je bila gotovo dovršeno, samostalno umjetničko djelo. Njena namjena još nije razjašnjena.

Kopije biste Nefertiti

I kopije imaju dugu historiju. Kiparica Tina Haim-Wentscher izradila je prve dvije kopije 1913. Nije uzimala kalup s krhkog originala. Bistu je mjerila ručno.

Hronologija

• Oko 1340. godine prije nove ere: Berlinski državni muzeji datiraju bistu u to vrijeme.
• 6. 12. 1912.: pronađena je u Tel el-Amarni tokom iskopavanja koje je vodio Borchardt.
• 20. 1. 1913.: sastavljen je zapisnik o podjeli; bista ostaje u njemačkom dijelu nalaza.
• 1913.: bista je dopremljena u Berlin; izrađene su prve kopije.
• 11. 7. 1920.: James Simon poklanja je berlinskom Egipatskom muzeju.
• 1924.: prvi put je javno izložena u muzeju Neues Museum.
• 1925.: Egipat zbog spora prijeti zabranom njemačkih iskopavanja.
• 1992.: obavljen je CT pregled u ustanovi Charité.
• 2006.: obavljen je novi CT pregled.
• 2009.: CT studija objavljena je u časopisu Radiology; bista se vraća u ponovo otvoreni Neues Museum.
• 24. 1. 2011.: fondacija navodi da je primila Hawassovo pismo, ali ga ne smatra službenim državnim zahtjevom.
• 7. 9. 2024.: Hawass pokreće novu kampanju prikupljanja potpisa.
• 6. 11. 2025.: DW prenosi izjavu njemačkog Ministarstva vanjskih poslova da saveznoj vladi nije stigao službeni zahtjev Egipta.

Detalji koje nećete pronaći u vodičima

• Pri podjeli 1913. na čelu egipatskog dijela nalaza bila je stela Ehnatona i njegove porodice. Na čelu njemačkog dijela bila je bista.
• Desno oko izrađeno je od voska obojenog u crno, ispod uglačanog gorskog kristala. Lijevo oko nedostaje. Prosijavanjem šuta 1912. pronađeni su samo dijelovi ušiju.
• CT studija pokazala je da krečnjak ispod štuka, u odnosu na vanjsku površinu, ima drugačije uglove očnih kapaka, drugačije nabore oko usana i blagu izbočinu na nosu.
• Za prve kopije iz 1913. Tina Haim-Wentscher ručno je mjerila bistu umjesto da uzima kalup s nje.

Često postavljana pitanja

Izvori

1. Berlinski državni muzeji — Bista Nefertiti smb.museum
2. Berlinski državni muzeji — Bista smb.museum
3. Berlinski državni muzeji — Otkriće i podjela nalaza smb.museum
4. Berlinski državni muzeji — Izlaganje smb.museum
5. Berlinski državni muzeji — Replika smb.museum
6. Huppertz i saradnici, Radiology, 2009. (PubMed) pubmed.ncbi.nlm.nih.gov
7. Fondacija pruske kulturne baštine — O bisti Nefertiti preussischer-kulturbesitz.de
8. Deutsche Welle — Treba li Nefertiti vratiti u Egipat? amp.dw.com
9. Reuters / MarketScreener — Egipatski arheolog poziva Berlin da vrati bistu Nefertiti marketscreener.com
10. Univerzitet u Oxfordu, TORCH — Aprilske krivotvorine: bista kraljice Nefertiti torch.ox.ac.uk
11. SWI swissinfo.ch — Lijepa žena u Berlinu izaziva pometnju swissinfo.ch
12. Wikipedia na engleskom jeziku — Bista Nefertiti en.wikipedia.org
13. Wikipedia na turskom jeziku — Bista Nefertiti tr.wikipedia.org

Image: Nofretete Neues Museum.jpg — Philip Pikart, CC BY-SA 3.0