Ibrahim Muteferrika i prva osmanska štamparija

Ibrahim Muteferrika osnovao je 1727. godine štampariju u Istanbulu s Yirmisekizçelebizâde Mehmed Said-efendijom. Njihova prva knjiga, arapsko-turski rječnik poznat kao Vankulu Lugatı, objavljena je početkom 1729. godine. Ipak, izraz „prva osmanska štamparija” zahtijeva precizno objašnjenje. U Istanbulu se štampalo već 1493. godine.

Ako pratite Muteferrikinu priču kroz Tursku, dva mjesta daju vam geografski okvir. Njegova štamparija počela je raditi u njegovoj istanbulskoj kući, blizu džamije sultana Selima (Sultan Selim Camii). Rad na proizvodnji papira vodi vas u Yalovu, gdje je 2013. godine otvoren muzej koji nosi njegovo ime. Ova mjesta povezuju knjige i materijal od kojeg su nastajale.

Ko je bio Ibrahim Muteferrika?

Ibrahim Muteferrika bio je štampar, izdavač, pisac, prevodilac i osmanski službenik. Rođen je u Kolozsváru, kako se historijski zvao današnji grad Cluj-Napoca u Rumuniji. Godina njegovog rođenja nije pouzdano utvrđena. TDV-ova Islamska enciklopedija smješta je između 1670. i 1674. godine.

Prije prelaska na islam Muteferrika je bio Mađar unitarac. Okolnosti njegovog prelaska na islam različito su tumačene. Niyazi Berkes osporio je tvrdnju da ga je na to navelo zlostavljanje u zarobljeništvu. Oslanjajući se na Muteferrikino djelo Risâle-i İslâmiyye, Berkes je ponudio drugačije tumačenje njegove vjerske i intelektualne pozadine.

Njegova osmanska služba obuhvatala je i dužnosti izvan izdavaštva. Ibrahim-efendija je 18. 4. 1716. stupio u službu označenu nazivom dergâh-ı âlî müteferrikalığı. Godine 1717. postao je prevodilac i pratilac mađarskog vođe Ferenca Rákóczija II. Prevođenje je, dakle, bilo dio njegovog službenog rada prije nego što je štamparija dobila dozvolu za rad.

Je li njegova štamparija bila prva u Osmanskom Carstvu?

David i Samuel ben Nahmias već su bili štampali Arba'ah Turim u Istanbulu. To izdanje nosi datum 13. 12. 1493. Njihov rad potvrđuje da je osmanska historija štampe počela prije Muteferrikinog poduhvata. Nazivati njegovu radionicu prvom štamparijom na cijeloj teritoriji Carstva znači zanemariti ovo ranije izdanje.

Muteferrikina pionirska uloga odnosi se na njegov rad kao muslimanskog poduzetnika koji je štampao pokretnim arapskim slovima. Kada naiđete na poznati opis „prva osmanska štamparija”, ova razlika je važna. Osnivanje iz 1727. godine pripada već postojećoj historiji štampe. Istovremeno označava poseban korak u učešću muslimana u proizvodnji knjiga na arapskom pismu.

Kako je osnovao štampariju?

Štamparija osnovana 1727. godine imala je dvojicu osnivača: Ibrahima Muteferriku i Yirmisekizçelebizâde Mehmed Said-efendiju. Dozvola je stigla početkom jula, kroz ukaz Ahmeda III i fetvu šejhul-islama Yenişehirli Abdullah-efendije. Osnivanje je, dakle, uključivalo partnerstvo i službeno odobrenje.

Muteferrika je planirani izdavački program izložio u raspravi iz 1726. godine. Predložio je rječnike i djela iz historije, medicine, fizike, astronomije i geografije. Vjerske knjige isključio je iz tog programa. Navedene oblasti pokazuju širinu njegovih zamisli prije nego što je prvi rječnik izašao iz štamparije.

Planirani program treba razlikovati od stvarno objavljenih knjiga. Štampanje rječnika Vankulu Lugatı završeno je početkom 1729. godine. Između 1729. i 1742. štamparija je proizvela 17 djela, ako se historije Râşida i Çelebizâdea računaju zasebno. Taj način brojanja važan je kad god naiđete na ukupan broj Muteferrikinih izdanja.

Gdje su se nalazile njegova kuća i štamparija?

Štamparija se u početku nalazila u Muteferrikinoj vlastitoj kući. Kuća je bila u mahali Mismârî Şücâ, u istanbulskom predjelu Yavuzselim, blizu džamije sultana Selima. Odgovori na pitanja „Gdje mu je bila kuća?” i „Gdje je osnovao štampariju?” zato počinju na istom historijskom mjestu.

Ako planirate obilazak Istanbula, džamija sultana Selima služi vam kao geografski orijentir za ovaj dio priče. Radionica je bila smještena u kućnom prostoru: Muteferrika je posao započeo kod kuće. Ipak, njena oprema obuhvatala je četiri prese za knjige i dvije za karte. Ta kućna lokacija zato je imala značajnu ulogu u njegovom izdavačkom radu.

Šta je objavljivao Ibrahim Muteferrika?

Prvo izdanje, Vankulu Lugatı, bilo je arapsko-turski rječnik. Njegovo štampanje završeno je početkom 1729. godine, nakon odobrenja rada štamparije 1727. godine. Rječnik povezuje ovu priču sa svakodnevnim životom. Kada tražite značenje nepoznate riječi, obavljate istu osnovnu radnju kojoj je služilo i ovo prvo izdanje.

Među ostalim izdanjima bili su Cihannümâ iz 1732. i Naîmâ Tarihi iz 1734. godine. Geografija i historija tako su našle mjesto među knjigama ove štamparije. Ta djela ujedno su konkretni primjeri oblasti koje je Muteferrika uključio u svoj prijedlog izdavačkog programa iz 1726. godine.

Muteferrikin rad s knjigama obuhvatao je i prevođenje. Godine 1733. preveo je Atlas Coelestis Andreasa Cellariusa na turski, pod naslovom Mecmûatü hey'eti'l-kadîme ve'l-cedîde. Ovaj astronomski prijevod pripada njegovom širem radu s knjigama. Ipak, treba ga jasno označiti kao djelo koje je preveo.

Pojedinosti koje nećete naći u turističkim vodičima

Isprava o dodjeli privilegije iz 1727. godine imenovala je četvericu učenjaka za korektore. Sadržavala je i pohvalne izjave 16 pristalica štamparije. Ovi detalji pokazuju da su stručna provjera teksta i pisana podrška bile dio formalnog osnivanja poduhvata, zajedno s odobrenjem izdatim te godine.

Oprema je bila podijeljena prema namjeni: za štampanje knjiga i za štampanje karata. Muteferrikina radionica imala je četiri prese za knjige i dvije za karte. Ako zapamtite oba broja, lakše ćete zamisliti kako je radila nego ako predočite samo jednu presu koja proizvodi sve vrste štampanog materijala.

Ostavinski zapis od 1. 4. 1747. dodijelio je Muteferrikinoj kćerki Ayşe pravo da prodaje štampane knjige. Historija njegovog izdavaštva zato obuhvata i raspolaganje knjigama nakon njegove smrti. Zapis navodi i osobu koja je dobila to pravo i zalihe knjiga na koje se ono odnosilo.

I njegov nadgrobni spomenik promijenio je mjesto. Godine 1942. nadgrobni kamen s njegovog groba u Aynalıkavaku prenesen je u groblje Galatske mevlevijske tekije (Galata Mevlevihanesi). Prenos je pokrenuo Reşid Saffet Atabinen. Predmet za koji je zabilježeno da je prenesen bio je nadgrobni kamen.

Zašto se u Yalovi nalazi Muzej papira Ibrahima Muteferrike?

Muteferrikina povezanost s proizvodnjom papira dokumentovana je izvještajem od 22. 8. 1744. Iz njega se vidi da je organizovao dolazak majstora za izradu papira iz Poljske za manufakturu papira u Yalovi. Historijska radionica za proizvodnju papira kojom je upravljao nalazila se u selu Elmalık, na području Yalove.

Muzej papira Ibrahima Muteferrike (İbrahim Müteferrika Kâğıt Müzesi) otvoren je 25. 5. 2013. u Kulturnom centru Raif Dinçkök (Raif Dinçkök Kültür Merkezi) u Yalovi. Posjetioci u njegovoj proizvodnoj radionici mogu napraviti vlastiti papir. Ako želite praktičnu vezu s ovom historijom, ta aktivnost stavlja vam u ruke materijalnu stranu Muteferrikinog rada.

Ove dvije lokacije u Yalovi imaju različite uloge u priči. U Elmalıku se nalazila historijska radionica za proizvodnju papira. Muzej je otvoren u Kulturnom centru Raif Dinçkök. Razlikovanje tih lokacija pomaže vam da povežete Muteferrikinu proizvodnju iz 18. vijeka s muzejom osnovanim u njegovo ime.

Hronologija

• 1493: Braća Nahmias štampala su Arba'ah Turim u Istanbulu.
• 1670–1674: Procijenjeni raspon godina Muteferrikinog rođenja u Kolozsváru.
• 18. 4. 1716.: Stupio je u službu dergâh-ı âlî müteferrika.
• 1717: Postao je prevodilac i pratilac Ferenca Rákóczija II.
• 1726: U raspravi je izložio planirani izdavački program.
• 7. 1727.: On i Mehmed Said-efendija dobili su službenu dozvolu za štampariju.
• 1729: Štamparija je završila svoju prvu knjigu, Vankulu Lugatı.
• 1732: Štamparija je objavila Cihannümâ.
• 1733: Muteferrika je završio prijevod djela Atlas Coelestis.
• 1744: Radio je na dovođenju majstora za izradu papira iz Poljske u Yalovu.
• 1747: Godina smrti koju potkrepljuju arhivski zapisi navedeni u TDV-ovoj enciklopediji.
• 1942: Njegov nadgrobni kamen prenesen je u groblje Galatske mevlevijske tekije.
• 25. 5. 2013.: Otvoren je Muzej papira Ibrahima Muteferrike u Yalovi.

Kada je umro Ibrahim Muteferrika?

TDV-ova Islamska enciklopedija prihvata 1747. kao godinu Muteferrikine smrti, osporavajući 1745. godinu. Navodi unos u registru plata od 6. 2. 1747. Moguće je da je umro nekoliko dana prije tog unosa. Datum iz registra zato ne treba smatrati tačnim datumom smrti.

Često postavljana pitanja

Ko je bio Ibrahim Muteferrika?

Bio je štampar, izdavač, pisac, prevodilac i osmanski službenik rođen u Kolozsváru. S Mehmed Said-efendijom osnovao je istanbulsku štampariju koja je dobila dozvolu za rad 1727. godine.

Je li on uveo štampu u Osmansko Carstvo?

Štampa je postojala prije njega. Braća Nahmias štampala su Arba'ah Turim u Istanbulu 1493. godine. Njegova pionirska uloga odnosi se na muslimansko poduzetništvo i štampanje pokretnim arapskim slovima.

Gdje je osnovao štampariju?

Počela je raditi u njegovoj kući u mahali Mismârî Şücâ, u istanbulskom predjelu Yavuzselim, blizu džamije sultana Selima.

Koja je bila prva knjiga njegove štamparije?

Prva knjiga bila je Vankulu Lugatı. Štampanje ovog arapsko-turskog rječnika završeno je početkom 1729. godine.

Gdje se nalazi muzej papira?

Muzej je otvoren 2013. godine u Kulturnom centru Raif Dinçkök u Yalovi. Posjetioci u njegovoj radionici mogu izrađivati papir.

Izvori

1. TDV-ova Islamska enciklopedija — İbrâhim Müteferrika islamansiklopedisi.org.tr
2. TDV-ova Islamska enciklopedija — Muteferrikina štamparija islamansiklopedisi.org.tr
3. DergiPark — Uvođenje štamparske tehnologije u Osmansku državu dergipark.org.tr
4. Wikipedia na engleskom — Ibrahim Muteferrika en.wikipedia.org
5. Wikipedia na turskom — İbrahim Müteferrika tr.wikipedia.org
6. Turska enciklopedija obrazovanja — İbrâhim Mütteferrika turkmaarifansiklopedisi.org.tr
7. Ured guvernera Yalove — Muzej papira Ibrahima Muteferrike yalova.gov.tr
8. Portal kulture Ministarstva kulture i turizma — Oživljeni element: Muzej papira Ibrahima Muteferrike kulturportali.gov.tr

FAQ

Image: Map of the Indian Ocean and the China Sea was engraved in 1728 by Ibrahim Müteferrika.jpg — Ibrahim Müteferrika, Public domain