Karlovački mir potpisan je 26. 1. 1699., za vrijeme vladavine osmanskog sultana Mustafe II. Njime je uspostavljen mir između Osmanskog Carstva, austrijskih Habsburgovaca, Venecije i Poljsko-litvanske unije. Teritorijalne odredbe promijenile su odnos snaga u Srednjoj Evropi u korist Habsburgovaca.
Ako istražujete osmansku historiju prije putovanja u Tursku, Karlovački mir pruža vam jasnu polaznu tačku. Carstvo je prihvatilo velike gubitke u Evropi. Među njima je bio i kraj njegove vlasti u većem dijelu osmanske Ugarske (Macaristan) i u Transilvaniji (Erdel). Ipak, zadržalo je Beograd (Belgrad), Temišvarski Banat i vrhovnu vlast nad Vlaškom (Eflak) i Moldavijom.
Šta je bio Karlovački mir iz 1699. godine?
Karlovački mir bio je mirovni sporazum nakon približno šesnaest godina ratovanja na više frontova. Taj sukob počeo je neuspješnom osmanskom opsadom Beča (Viyana) 1683. godine. Do 1699. vojni porazi i teškoće u izdržavanju vojske učinili su sklapanje mira hitnim pitanjem za Osmanlije.
Mir je dobio ime po gradu u kojem su vođeni pregovori. Grad poznat kao Karlowitz danas je Sremski Karlovci, u Vojvodini, u Srbiji. Njegovo ime tako povezuje prekretnicu u osmanskoj diplomatiji s gradom izvan današnje Turske.
Važno je razlikovati pojedinačne sporazume. Osmansko-habsburški mir sklopljen je na dvadeset pet godina. Rusija je u Sremskim Karlovcima sklopila samo dvogodišnje primirje. Konačni mir s Osmanskim Carstvom ostavljen je za kasniji sporazum.
Zašto je Osmansko Carstvo prihvatilo mir?
Osmanski poraz kod Sente (Zenta) 11. 9. 1697. bio je važan vojni događaj koji je utjecao na odluku Mustafe II da prihvati pregovore. Dogodio se pred kraj dugog sukoba koji je uslijedio nakon neuspješne opsade Beča. Taj gubitak dodatno je usmjerio sultana prema sporazumnom okončanju rata.
Veliki vezir Amdžazade Husein-paša uvjerio je Mustafu II da prihvati mirovne pregovore. Ukazivao je na konkretan teret ratovanja. Isticao je vanredne poreze, napuštena sela i teškoće u pribavljanju vojnika i municije.
Ti pritisci povezuju Karlovački mir sa svakodnevnim životom. Vanredni porezi i opustjela sela bili su dio obrazloženja za završetak rata. Ako mirovne ugovore obično posmatrate kroz vladare i vojske, Husein-pašini argumenti pokazuju vam i položaj domaćinstava te zahtjeve vojnog snabdijevanja.
I Austrija je imala razlog da traži mir. Na njenu odluku utjecivala je očekivana borba s Francuskom oko nasljeđivanja španskog prijestolja. Sporazum je zato odražavao pritiske na obje strane, iako je teritorijalni ishod išao u korist Habsburgovaca.
Ko je pregovarao o Karlovačkom miru?
Osmanski predstavnici bili su Rami Mehmed-efendija (Râmi Mehmed Efendi), reisulkuttab, i Aleksandros Mavrokordatos, glavni tumač Carskog vijeća. Njihovo učešće stavilo je osmanske diplomatske službenike u središte pregovora vođenih za vrijeme Mustafe II.
Engleski ambasador William Paget i nizozemski ambasador Jacobus Colyer bili su posrednici. U uvodu osmansko-habsburškog ugovora navedeni su posrednici i ovlašteni predstavnici. Nakon toga slijedilo je dvadeset članova sporazuma.
Pregovori su se oslanjali na načelo uti possidetis. U ovom slučaju ono je podrazumijevalo pristup prema kojem strane zadržavaju teritorije koje su osvojile. Vojna kontrola nad teritorijama tako je postala osnova za razgovore o njihovoj podjeli.
Šta je donio Karlovački mir?
Najveća promjena odnosila se na osmansku Ugarsku i Transilvaniju. Osmanska vlast na tim teritorijama završila je njihovim prelaskom pod Habsburgovce. Banat i Temišvar bili su izuzeti iz gubitaka u Ugarskoj. Time je uspostavljena habsburška prevlast na velikom dijelu prostora obuhvaćenog tim dijelom sporazuma.
Poljsko-litvanska unija vratila je Podoliju (Podolya) i tvrđavu Kamenec Podolski. Zauzvrat je vratila tvrđave koje je bila zauzela u Moldaviji. Odredbe koje su se odnosile na Poljsko-litvansku uniju zato su obuhvatale i povrat teritorije i vraćanje zauzetih položaja.
Venecija je zadržala poluotok Moreju (Mora) i znatne teritorijalne dobitke u Dalmaciji. Te odredbe bile su još jedan dio šireg mirovnog sporazuma, uz rješenja za Ugarsku, Transilvaniju i Podoliju.
Osmansko Carstvo ipak je zadržalo važne evropske posjede i odnose vrhovne vlasti. Beograd i Temišvarski Banat ostali su pod osmanskom kontrolom. Nastavljena je i osmanska vrhovna vlast nad Vlaškom i Moldavijom. Te zadržane teritorije važne su za procjenu razmjera gubitaka.
Karlovački mir označio je prekretnicu jer je Osmansko Carstvo prihvatilo velike teritorijalne gubitke u Evropi. Dobici u Ugarskoj i Transilvaniji promijenili su odnos snaga u Srednjoj Evropi u korist Habsburgovaca. U tome je glavni značaj ovog mira za osmansku moć u regiji.
Karta Karlovačkog mira: kako razumjeti promjene
Kada proučavate kartu Karlovačkog mira, počnite od Ugarske i Transilvanije. Pratite prelazak teritorija pod habsburšku kontrolu. Zatim provjerite da Banat i Temišvar ostaju izvan tog prijenosa vlasti. Ti izuzeci ključni su za razumijevanje granice uspostavljene sporazumom.
Potom pronađite Podoliju i Kamenec Podolski, koji su vraćeni Poljsko-litvanskoj uniji. Zatim pogledajte Moreju i mletačke dobitke u Dalmaciji. Ako ta područja posmatrate zasebno, lakše ćete pratiti različite teritorijalne sporazume u okviru Karlovačkog mira.
Na kraju provjerite Beograd, Vlašku i Moldaviju. Osmanlije su zadržale Beograd i vrhovnu vlast nad dvjema kneževinama. Karta koja jasno prikazuje te razlike daje potpuniju sliku sporazuma nego prikaz samih teritorijalnih gubitaka.
Nova osmansko-habsburška granica zahtijevala je i rad na terenu. Luigi Ferdinando Marsili bio je savjetnik pri određivanju približno 850 kilometara granice. Terenska mjerenja i kartiranje nastavljeni su između 1699. i 1701. godine.
Hronologija
- 1683: Neuspješna osmanska opsada Beča označila je početak ratovanja na više frontova koje je dovelo do Karlovačkog mira.
- 11. 9. 1697.: Osmanska vojska pretrpjela je poraz kod Sente.
- 24. 1. 1699.: Osmansko Carstvo i Rusija dogovorili su dvogodišnje primirje.
- 26. 1. 1699.: Potpisani su mirovni ugovori u Sremskim Karlovcima.
- 1699–1701: Trajala su terenska mjerenja i kartiranje osmansko-habsburške granice.
- 14. 7. 1700.: Istanbulskim mirom uspostavljen je osmansko-ruski mir i konačno uređeno ustupanje Azova (Azak) Rusiji.
Pojedinosti koje nećete naći u turističkim vodičima
Osmansko-habsburški ugovor uređivao je ribolov i napajanje stoke. Podanicima oba carstva omogućio je zajedničko korištenje rijeka Moriš i Tisa za te potrebe. Sporazum je tako obuhvatio i aktivnosti duž granice.
Drugi član zabranjivao je preusmjeravanje vode iz Moriša i Tise za mlinove radi zaštite plovidbe. Korištenje rijeka moralo je omogućiti prolazak plovila uz zadovoljavanje drugih potreba. Praktične odredbe ugovora sezale su dalje od same podjele teritorije.
Marsilijeva austrijska komisija za razgraničenje obavljala je terenska mjerenja i kartirala zemljište s obje strane prihvaćene granice između 1699. i 1701. godine. Njen rad obuhvatio je pojas koji se protezao na udaljenost od dva sata hoda sa svake strane. Postupak razgraničenja zato je uključivao i okolni krajolik, uz samu graničnu liniju.
I sami pregovori bili su obimni. TDV İslâm Ansiklopedisi bilježi trideset šest sjednica tokom sedamdeset dva dana. Datum potpisivanja označava završetak tog dugotrajnog procesa razgovora.
Tekst Karlovačkog mira i pretraga PDF izdanja
Tekst ugovora možete pročitati u osmansko-habsburškom sporazumu na stranici Documents de droit international. U uvodu su navedeni posrednici i ovlašteni predstavnici. Slijedi dvadeset članova, uključujući odredbe o rijekama u članu 2.
Ako pretragu počinjete izrazom „Karlovački mir PDF“, kao polazište uzmite osmansko-habsburški tekst od dvadeset članova. Rok od dvadeset pet godina odnosi se na taj mir. Ruski sporazum sklopljen u Sremskim Karlovcima bio je zasebno dvogodišnje primirje. Nakon njega uslijedio je Istanbulski mir 1700. godine.
Često postavljana pitanja
Kada je potpisan Karlovački mir?
Mirovni ugovori u Sremskim Karlovcima potpisani su 26. 1. 1699., za vrijeme vladavine Mustafe II.
Ko je potpisao Karlovački mir?
U mirovnom sporazumu učestvovali su Osmansko Carstvo, austrijski Habsburgovci, Venecija i Poljsko-litvanska unija. Rusija je 24. 1. 1699. sklopila zasebno dvogodišnje primirje.
Šta je donio Karlovački mir?
Potvrdio je velike osmanske gubitke u Evropi. Habsburgovci su dobili teritorije u Ugarskoj i Transilvaniji. Poljsko-litvanska unija vratila je Podoliju i Kamenec Podolski, a Venecija zadržala Moreju i znatne teritorijalne dobitke u Dalmaciji.
Gdje se danas nalaze Sremski Karlovci?
Grad poznat kao Karlowitz danas nosi ime Sremski Karlovci. Nalazi se u Vojvodini, u Srbiji.
Je li Karlovačkim mirom Azov pripao Rusiji?
Ustupanje Azova konačno je uređeno Istanbulskim mirom od 14. 7. 1700. U Sremskim Karlovcima Osmansko Carstvo i Rusija dogovorili su samo dvogodišnje primirje.
Izvori
- Vikipedija — Karlovački mir tr.wikipedia.org
- Vikipedija — Karlovački mir en.wikipedia.org
- TDV Enciklopedija islama — Sremski Karlovci islamansiklopedisi.org.tr
- Dokumenti međunarodnog prava — Karlovački mir, 26. 1. 1699 documentsdedroitinternational.fr
- Biblioteka Edwarda Wortha — Označavanje granice danube.edwardworthlibrary.ie
FAQ
Kada je potpisan Karlovački mir?
Mirovni ugovori u Sremskim Karlovcima potpisani su 26. 1. 1699., za vrijeme vladavine osmanskog sultana Mustafe II.
Ko je potpisao Karlovački mir?
U mirovnom sporazumu učestvovali su Osmansko Carstvo, austrijski Habsburgovci, Venecija i Poljsko-litvanska unija. Rusija je s Osmanlijama 24. 1. 1699. sklopila zasebno dvogodišnje primirje.
Šta je donio Karlovački mir?
Potvrdio je velike osmanske teritorijalne gubitke u Evropi. Osmanska vlast u Ugarskoj, osim Banata i Temišvara, te u Transilvaniji završila je prelaskom tih teritorija pod Habsburgovce. Poljsko-litvanska unija vratila je Podoliju i Kamenec Podolski, a Venecija zadržala Moreju i znatne teritorijalne dobitke u Dalmaciji.
Gdje se danas nalaze Sremski Karlovci?
Grad poznat kao Karlowitz danas nosi ime Sremski Karlovci. Nalazi se u Vojvodini, u Srbiji.
Je li Karlovačkim mirom Azov pripao Rusiji?
Osmansko-ruski sporazum u Sremskim Karlovcima bio je dvogodišnje primirje. Ustupanje Azova Rusiji konačno je uređeno Istanbulskim mirom od 14. 7. 1700.
Image: Negotiation of the peace of Karlowitz.jpg — unknown person from Low Countries, Public domain
