Safranbolu: osmanske kuće, historija i vodič za putovanje

Safranbolu u Turskoj: grad koji je oblikovala karavanska trgovina

Osmanske kuće Safranbolua pripadaju gradu čije je blagostanje zavisilo od prometa. Od 13. vijeka do razvoja željeznice početkom 20. vijeka bio je važno odmorište na karavanskim putevima između istoka i zapada. Njegove kuće, han, hamami i zanatska čaršija omogućavaju vam da istražite građevine povezane s tom trgovačkom ulogom.

UNESCO je 1994. godine upisao Safranbolu na Listu svjetske baštine prema kulturnim kriterijima (ii), (iv) i (v). Upisano područje obuhvata 193 hektara. U njemu se nalaze tri historijske četvrti: Çukur, Kıranköy i Bağlar. Baština Safranbolua zato se proteže dalje od jedne ulice s osmanskim kućama.

Gdje se nalazi Safranbolu i kojoj pokrajini pripada?

Safranbolu je okrug pokrajine Karabük u turskoj Crnomorskoj regiji. Centar grada nalazi se na približno 41.24944° sjeverne geografske širine i 32.68333° istočne geografske dužine. Ove koordinate daju vam preciznu polaznu tačku kada tražite historijski grad na karti.

Njegova pokrajinska pripadnost mijenjala se kroz vrijeme. Safranbolu je 1926. godine postao dio Zonguldaka. Kada je Karabük 6. 6. 1995. postao pokrajina, Safranbolu je postao jedan od njegovih okruga. Pri traženju današnje lokacije koristite naziv pokrajine Karabük.

Historija Safranbolua: trgovina i arhitektonski utjecaj

Karavanski promet polazna je tačka za razumijevanje historije Safranbolua. Njegova uloga na putevima između istoka i zapada trajala je od 13. do početka 20. vijeka. Džindži-han (Cinci Hanı) sačuvani je arhitektonski primjer te trgovačke historije. Sobe su raspoređene oko dvorišta, a štala zauzima zaseban prostor.

UNESCO datira Staru džamiju (Eski Cami), Stari hamam (Eski Hamam) i medresu Sulejman-paše (Süleyman Paşa Medresesi) u 1322. godinu. Te građevine pokazuju da arhitektonska historija grada seže dalje od njegovih poznatijih kuća. Ministarstvo kulture i turizma datira približno 2.000 tradicionalnih kuća u period od 18. do 20. vijeka.

Safranbolu je doživio ekonomski uspon u 17. vijeku. Prema UNESCO-u, arhitektura razvijena u tom periodu utjecala je na urbani razvoj na širokom području Osmanskog Carstva. Historijska važnost grada dijelom počiva na tom širem utjecaju, uz građevine sačuvane u samom gradu.

Hronologija

• 13. vijek: Safranbolu je postao važno karavansko odmorište na trgovačkom putu između istoka i zapada.
• 1322: Prema UNESCO-ovom datiranju, izgrađeni su Stara džamija, Stari hamam i medresa Sulejman-paše.
• Sredina 17. vijeka: Kazasker Husein-efendija dao je izgraditi Džindži-han.
• 1645: Husein-efendija, poznat kao Džindži-hodža (Cinci Hoca), dao je izgraditi Džindži-hamam (Cinci Hamamı).
• 1797: Veliki vezir Izet Mehmed-paša dao je izgraditi sahat-kulu u Safranboluu.
• 1904–1906: Na brdu Kale izgrađena je zgrada uprave.
• 1926: Safranbolu je postao dio Zonguldaka.
• 19. 1. 1976.: Požar je zgradu uprave učinio neupotrebljivom.
• 1979: Ministarstvo kulture preuzelo je kuću Kajmakamlar (Kaymakamlar Evi) putem eksproprijacije.
• 16. 12. 1981.: Kuća Kajmakamlar otvorena je kao obrazovni centar nakon restauracije.
• 1994: Safranbolu je upisan na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.
• 6. 6. 1995.: Safranbolu je postao dio novoosnovane pokrajine Karabük.

Osmanske kuće u Safranboluu: kako su građene i korištene

Tradicionalne kuće u Safranboluu uglavnom imaju tri etaže i šest do osam soba. Obično stoje u baštama ograđenim zidovima. Te osobine daju vam konkretne pojedinosti koje možete posmatrati: odnos kuće i bašte, broj etaža i raspored soba.

Četvrt Bağlar otkriva i sezonsku stranu ove stambene arhitekture. Njene samostojeće kuće nalaze se u velikim baštama. Historijski je ova četvrt služila kao ljetno naselje Safranbolua. Bašte su zato dio priče o korištenju tih kuća, kao i o njihovoj gradnji.

Kuća muzej Kajmakamlar (Kaymakamlar Müze Evi) pruža vam konkretan primjer za proučavanje. Nalazi se u ulici Hıdırlık Yokuşu Sokağı u Staroj čaršiji (Eski Çarşı). Konak ima tri etaže i ulaze iz dvije različite ulice. Njegov raspored povezuje opći opis kuća u Safranboluu s građevinom koju možete prepoznati po imenu i lokaciji.

Ministarstvo kulture preuzelo je kuću 1979. godine. Nakon restauracije otvorena je kao obrazovni centar 16. 12. 1981. Ti datumi pripadaju historiji očuvanja građevine, uz njenu raniju stambenu namjenu.

Šta vidjeti u Safranboluu: historijske znamenitosti

Džindži-han povezuje karavansku historiju grada s njegovom arhitekturom. Dao ga je izgraditi kazasker Husein-efendija, rodom iz Safranbolua, sredinom 17. vijeka. Graditelji su koristili tesani i lomljeni kamen. Sobe se nalaze iza arkada na dvije etaže, okrenutih prema dvorištu.

Štala zauzima jugozapadnu stranu dvorišta. Posmatrani zajedno, sobe, arkade i štala objašnjavaju raspored hana jasnije od same fasade. Dok razgledate Džindži-han, dvorište vam može biti polazna tačka za razumijevanje tih različitih prostora.

Džindži-hamam nalazi se u mahali Çeşme (Çeşme Mahallesi). Husein-efendija, poznat i kao Džindži-hodža, dao ga je izgraditi 1645. godine. Izgrađen je s odvojenim dijelovima za žene i muškarce. Han i hamam pripadaju istom širem periodu rasta Safranbolua u 17. vijeku.

Jemendžijska čaršija (Yemeniciler Arastası) uvodi vas u historiju proizvodnje. Ova nekadašnja esnafska čaršija sastoji se od 48 drvenih dućana uz džamiju Ćuprili Mehmed-paše (Köprülü Mehmet Paşa Camisi). Zanatlije su tu izrađivale obuću jemeni. Povezanost s konkretnim zanatom čini ovu čaršiju važnim mjestom za razumijevanje rada u historijskom gradu.

Na brdu Kale nalazi se još jedan spomenik s poznatom godinom gradnje: sahat-kula. Veliki vezir Izet Mehmed-paša dao ju je izgraditi 1797. godine. Kula i sunčani sat u dvorištu džamije Ćuprili Mehmed-paše predstavljaju dvije različite historijske građevine povezane s mjerenjem vremena.

Muzej historije grada Safranbolua: nekadašnja zgrada uprave

Muzej Safranbolua smješten je u nekadašnjoj zgradi uprave na brdu Kale. Zgrada je podignuta između 1904. i 1906. godine. Požar 19. 1. 1976. učinio ju je neupotrebljivom. Njena historija uvodi javnu arhitekturu grada u obilazak koji je inače usmjeren na kuće i trgovačke objekte.

U prizemlju muzeja rekonstruisane su zanatske radionice. Među njima su radionice obućara, sedlara, kožara, kovača, kazandžija i kalajdžija. Postavku o obućarstvu možete povezati s Jemendžijskom čaršijom, gdje se izrađivala obuća jemeni. Muzej i čaršija tako pružaju dva konkretna prostora za upoznavanje historije zanatskog rada.

Pojedinosti koje nećete naći u vodičima

Posluživanje obroka svakodnevni je posao za koji su kuće u Safranboluu imale posebno arhitektonsko rješenje. Okretni ormar na srednjoj etaži služio je za dodavanje hrane u selamluk. Taj mali element povezuje organizaciju kućnog prostora s poznatim činom donošenja hrane na sto.

Kuća Kajmakamlar dobila je ime po tituli svog vlasnika, hadži Mehmed-efendije: „Kaim-Makam“. Ta titula koristila se kao ekvivalent činu potpukovnika. Pločica osiguravajućeg društva BALKAN na gornjem dijelu okvira ulaznih vrata bilježi još jednu pojedinost iz historije konaka: kuća je bila osigurana.

Sunčani sat u dvorištu džamije Ćuprili Mehmed-paše dijeli vrijeme na desetominutne intervale. Oznake na njemu koriste arapske brojeve. To vam daje konkretnu pojedinost koju možete potražiti dok razgledate ovaj instrument za mjerenje vremena.

Akvadukt İncekaya krije inženjersku pojedinost. Projektovan je s tri zavoja radi regulisanja brzine protoka vode. Voda koju je dovodio u narodu se zvala „paša suju“. I zavoji i naziv povezuju građevinu s njenom praktičnom namjenom: snabdijevanjem Safranbolua vodom.

Akvadukt İncekaya: vodogradnja u kanjonu Tokatlı

Izet Mehmed-paša dao je izgraditi akvadukt İncekaya (İncekaya Su Kemeri) kako bi doveo vodu u Safranbolu. Građevina se nalazi u kanjonu Tokatlı i duga je 116 metara. Uz kuće, trgovačke objekte i zanatske postavke, ona otvara i temu vodosnabdijevanja grada.

Dužina i konstrukcija s tri zavoja nude vam dva načina da razumijete akvadukt. Prvi pokazuje veličinu građevine. Drugi objašnjava mjeru primijenjenu za kontrolu kretanja vode. Oba pripadaju historiji snabdijevanja grada.

Vrijeme u Safranboluu: klima i godišnja doba

Safranbolu ima prijelaznu klimu između Crnog mora i Srednje Anadolije. Ljeta su vruća, a zime hladne. Proljeće i jesen su blagi do prohladni. Te sezonske razlike pomažu vam da procijenite uslove za obilazak historijskih četvrti.

Nekadašnja uloga Bağlara kao ljetnog naselja daje historijski kontekst ovoj sezonskoj slici. Njegove samostojeće kuće i velike bašte činile su poseban dio stambenog prostora Safranbolua. Dokumentovanu ljetnu upotrebu možete povezati s rasporedom kuća u baštama ove četvrti.

Pekare i restorani u Safranboluu: lokalna jela

Safranbolu bükmesi je jelo pečeno u peći, pripremljeno od tijesta za pide. Nadjev spaja proprženo mljeveno meso i luk sa špinatom ili blitvom. Prije posluživanja premazuje se maslacem. Sastojci i način pripreme daju vam konkretno lokalno jelo koje možete prepoznati dok istražujete kuhinju Safranbolua.

Perohi se priprema drugačije. Kvadrati tijesta pune se mješavinom cijeđenog jogurta i nane. Potom se preklapaju u trouglove i kuhaju. Poređenje s pečenim jelom bükmesi približava vam dva zabilježena jela kroz njihove sastojke, oblike i načine pripreme.

Često postavljana pitanja

Safranbolu pripada pokrajini Karabük u Crnomorskoj regiji. Njegova sadašnja pokrajinska pripadnost datira od 6. 6. 1995., kada je Karabük postao pokrajina.

One su dio grada koji je oblikovala karavanska trgovina. Arhitektonski razvoj Safranbolua u 17. vijeku utjecao je na urbani razvoj na širokom području Osmanskog Carstva.

Muzej je smješten u nekadašnjoj zgradi uprave. U prizemlju su rekonstruisane radionice obućara, sedlara, kožara, kovača, kazandžija i kalajdžija.

Ljeta su vruća, zime hladne, a proljeće i jesen blagi do prohladni. Klima je prijelazna između Crnog mora i Srednje Anadolije.

Izvori

1. Vikipedi — Safranbolu tr.wikipedia.org
2. Wikipedia — Safranbolu en.wikipedia.org
3. UNESCO — Grad Safranbolu whc.unesco.org
4. Ministarstvo kulture i turizma — Grad očuvan u cijelosti ekitap.ktb.gov.tr
5. Turistički informativni ured Safranbolua — Kuća muzej Kajmakamlar safranboluturizmdanismaburosu.ktb.gov.tr
6. Turistički informativni ured Safranbolua — Historijski Džindži-han i hamam safranboluturizmdanismaburosu.ktb.gov.tr
7. Turistički informativni ured Safranbolua — Historijske građevine safranboluturizmdanismaburosu.ktb.gov.tr
8. Turistički informativni ured Safranbolua — Sunčani sat i muvekithana safranboluturizmdanismaburosu.ktb.gov.tr
9. Turistički informativni ured Safranbolua — Muzeji safranboluturizmdanismaburosu.ktb.gov.tr
10. Portal kulture — Akvadukt İncekaya kulturportali.gov.tr
11. Ministarstvo kulture i turizma — Safranbolu tanitma.ktb.gov.tr
12. Turistički informativni ured Safranbolua — Lokalna jela safranboluturizmdanismaburosu.ktb.gov.tr

Image: Ottoman Style Houses in Safranbolu – 2014.10 – panoramio.jpg — rheins, CC BY 3.0