Gdje se nalazi Bejpazari?
Bejpazari se nalazi približno 100 kilometara sjeverozapadno od centra Ankare. To je okrug u pokrajini Ankara, u Srednjoj Anadoliji, koji obuhvata 1.697 kvadratnih kilometara. U historijskom središtu možete upoznati grad kroz njegove kuće, trgovačke ulice, zanate i hranu. Tradicionalne kuće okružuju staru trgovačku četvrt. Tako povezuju porodični život s mjestima na kojima se trgovalo robom.
Naziv Beypazarı povezuje se s osmanskim izrazom Beğ Bazarı. On upućuje na spahijske begove i živu trgovinu. Trgovina je oblikovala i raniju historiju grada. U seldžučkom periodu Bejpazari je bio važno središte na putu koji je povezivao Istanbul i Bagdad. Kasnije je njegova osmanska privreda imala značajnu ulogu u anadolskoj trgovini sofom, tkaninom od mohera.
Zašto su historijske kuće Bejpazarija važne?
Većina tradicionalnih kuća oko historijskog trgovačkog središta potječe iz 19. i s početka 20. vijeka. Općina Bejpazari navodi približno 3.500 historijskih kuća na području okruga. Njihov značaj nadilazi pojedinačne fasade. Zajedno s trgovačkim središtem čuvaju svjedočanstva o osmanskom gradskom životu. Posmatrajte ih kao dijelove šireg naselja u čijem je središtu bila trgovina.
Na različitim etažama korišteni su različiti materijali. Prizemlja su građena od lomljenog kamena. Gornje etaže imaju drvenu konstrukciju s ispunom od drveta ili ćerpiča. Fasade su prekrivene lokalnim malterom gotovo bijele boje, poznatim kao tatlı sıva. Dok razgledate kuće, obratite pažnju na kamenu osnovu, drvenu konstrukciju gornjih etaža i vanjski sloj maltera.
Početkom 2000-ih pokrenuta je inicijativa za obnovu historijskih kuća i zaštitu gradske cjeline. U nekim obnovljenim kućama danas rade hoteli i restorani. Time arhitektura ostaje povezana sa svakodnevnim životom. Nekadašnji dom sada može pružiti smještaj posjetiocu ili prostor za obrok. Historijske kuće tako i dalje služe današnjem gradu, a istovremeno svjedoče o nekadašnjem stanovanju.
Historijski grad Bejpazari uvršten je 14. 4. 2020. na UNESCO-ovu Tentativnu listu svjetske baštine. Upis je izvršen prema kulturnom kriteriju iii. Ova oznaka odnosi se na historijski grad. Pri opisivanju njegovog UNESCO-ovog statusa treba precizno navesti da se nalazi na Tentativnoj listi.
Šta posjetiti u Bejpazariju?
Počnite od historijske čaršije i kuća koje je okružuju. Čaršija je obnovljena nakon požara 1849. godine. Obnova je slijedila pravougaonu mrežu ulica, u skladu s građevinskim propisima poznatim kao ebniye. Zato je i raspored ulica dio historijskog svjedočanstva. On pokazuje kako je grad odgovorio na požar i koliko je trgovačko središte ostalo važno.
Kuršunlu džamija (Kurşunlu Camii) također povezuje sačuvanu građevinu s gradskim požarima. Na natpisu iznad njenog ulaza stoji godina 1684. Džamija je popravljena nakon požara 1882. godine. Kada čitate o njenoj historiji, razlikujte te dvije godine. Prva je navedena na natpisu. Druga označava požar nakon kojeg je džamija popravljena. Obje pripadaju dokumentiranoj prošlosti građevine.
Za spomenik iz seldžučkog perioda posjetite turbe Boğazkesen (Boğazkesen Kümbeti). Potječe iz 13. vijeka. Starije je od kuća iz 19. i s početka 20. vijeka koje čine veliki dio historijske stambene cjeline. Arhitektura Bejpazarija tako okuplja svjedočanstva iz različitih razdoblja. Turbe, džamija, obnovljena čaršija i tradicionalne kuće predstavljaju različite tačke u historiji grada.
Kuća historije i kulture Bejpazarija izlaže dokumente o prošlosti okruga. Njene zbirke obuhvataju i antikvitete i plemenite metale. Još jedno mjesto za obilazak je Živi muzej Bejpazarija. Osnovala ga je istraživačica kulture Sema Demir 23. 4. 2007. Ako posjetu gradite oko historije grada, uz ulice i spomenike uključite i ove ustanove.
Dolina İnözü nalazi se sjeverno od Bejpazarija. Vinogradi, voćnjaci i vinogradarske kuće na dnu doline odražavaju tradicionalni život vezan za vinograde. Dolina unosi drugačije okruženje u obilazak čaršije i stambenih ulica. Ovdje dokumentiranu baštinu čine obrađivano zemljište i građevine povezane s njim. Priča o gradu tako se nastavlja i izvan trgovačkog središta.
Kako je trgovina oblikovala gradske zanate?
Osmanska trgovina u Bejpazariju uključivala je sof od mohera. Grad je bio među glavnim anadolskim trgovačkim središtima za ovu tkaninu. Ta je uloga uslijedila nakon njegovog ranijeg značaja na seldžučkom trgovačkom putu između Istanbula i Bagdada. Obje činjenice objašnjavaju zašto trgovina, zajedno s kućama i spomenicima, zauzima središnje mjesto u priči o Bejpazariju.
Tradicionalni zanati obuhvataju filigransku obradu zlata i srebra, izradu predmeta od kovanog bakra i ručno tkanje svilenih tkanina. Izrada sedala i druge sedlarske opreme također pripada zanatskoj tradiciji okruga. Imajte te djelatnosti na umu dok upoznajete njegovu kulturnu historiju. One upućuju na konkretne materijale i vrste rada. Tako općem opisu Bejpazarija kao trgovačkog grada daju jasniji sadržaj.
Šta je Beypazarı kurusu?
Beypazarı kurusu je regionalni prehrambeni proizvod zaštićen geografskom oznakom tipa mahreç işareti, odnosno oznakom porijekla, pod registracijskim brojem 173. Recept Portala kulture navodi brašno, maslac, mlijeko, kvasac, cimet i so. Ovi sastojci pružaju konkretnu polaznu tačku za upoznavanje domaće hrane. Regionalni identitet proizvoda možete povezati s određenim receptom i dokumentiranim oblikom zaštite.
Način pripreme donosi mu i drugi lokalni naziv. Nakon prvog pečenja, a prije druge faze sušenja, naziva se yaşkuru. Razlika se odnosi na fazu proizvodnje. Gotov Beypazarı kurusu može se čuvati približno godinu dana ako se skladišti u odgovarajućim uslovima, u suhoj sredini. Ti uslovi čuvanja sastavni su dio ove informacije i ne treba ih izostaviti.
Koju još domaću hranu treba probati?
Mrkva kum havucu, koja se uzgaja u Bejpazariju, jede se kao povrće. Koristi se i za pripremu soka i lokuma od mrkve. Tako poljoprivrednu proizvodnju okruga možete upoznati kroz nekoliko oblika hrane. Ista lokalno uzgojena mrkva pojavljuje se kao povrće, sastojak napitka i sastojak slastice.
Göveç, dolma, baklava i höşmerim također spadaju među poznata regionalna jela i deserte Bejpazarija. Zajedno s kurusuom i proizvodima od mrkve čine konkretan spisak za upoznavanje domaće kuhinje. U nekim obnovljenim historijskim kućama rade restorani. Tokom posjete gradu hranu i arhitekturu zato možete upoznati u istoj zgradi.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Neke kuće u Bejpazariju imaju dio u nivou krova koji se naziva guşgana. U pojedinim kućama do njega vode posebne stepenice iz kuhinje. To je mali, ali precizan detalj unutrašnje povezanosti prostorija. Kuhinju povezuje s dijelom građevine koji se izdiže u nivou krova. Obratite pažnju i na tu osobinu dok upoznajete kuće.
Još jedan lokalni arhitektonski izraz je mamrak. Označava pokrov nad stepeništem. Izraz çandı opisuje dijelove kuće u kojima je postavljena drvena konstrukcija, ali vrata, prozori i malter još nisu završeni. Ovi nazivi označavaju različita obilježja i faze tradicionalne gradnje. Zajedno s izrazom guşgana daju vam precizniji rječnik za razgovor o stambenoj arhitekturi Bejpazarija.
Hronologija
- 13. vijek: Turbe Boğazkesen izgrađeno je u seldžučkom periodu.
- 1684: Ova godina navedena je na natpisu iznad ulaza u Kuršunlu džamiju.
- 1849: Nakon požara historijska čaršija obnovljena je prema pravougaonoj mreži ulica.
- 1882: Kuršunlu džamija popravljena je nakon požara koji je izbio te godine.
- 19. i početak 20. vijeka: Izgrađena je većina tradicionalnih kuća oko historijskog trgovačkog središta.
- Početak 2000-ih: Pokrenuta je inicijativa za obnovu historijskih kuća i zaštitu gradske cjeline.
- 23. 4. 2007.: Sema Demir osnovala je Živi muzej.
- 14. 4. 2020.: Historijski grad Bejpazari uvršten je na UNESCO-ovu Tentativnu listu svjetske baštine.
Kako doći iz Ankare u Bejpazari?
Vodič Univerziteta u Ankari za dolazak automobilom opisuje rutu cestom Ankara–Istanbul. Na raskrsnici Sincan–Yenikent nastavite prema Yenikentu i uključite se na cestu Ayaş–Beypazarı. To je dokumentirana ruta za dolazak vlastitim vozilom. Položaj Bejpazarija, približno 100 kilometara sjeverozapadno od centra Ankare, daje širi geografski okvir putovanju.
Za posjetu usmjerenu na historiju krenite od trgovačkog središta i okolnih kuća. Dodajte džamiju, turbe i muzeje kako biste pratili različita razdoblja i vrste historijskih svjedočanstava. Dolina İnözü predstavlja vinogradarski krajolik sjeverno od grada. Kurusu, proizvodi od mrkve i regionalna jela zatim povezuju to arhitektonsko i poljoprivredno okruženje s domaćom hranom.
Često postavljana pitanja
Gdje se nalazi Bejpazari?
Bejpazari se nalazi u pokrajini Ankara, u Srednjoj Anadoliji. Udaljen je približno 100 kilometara sjeverozapadno od centra Ankare.
Šta posjetiti u Bejpazariju?
Obiđite historijske kuće i čaršiju, Kuršunlu džamiju i turbe Boğazkesen. Kuća historije i kulture, Živi muzej i dolina İnözü dopunjuju obilazak muzejskim zbirkama i tradicionalnim vinogradarskim krajolikom.
Od čega se pravi Beypazarı kurusu?
Recept Portala kulture sadrži brašno, maslac, mlijeko, kvasac, cimet i so. Proizvod nakon prvog pečenja, a prije druge faze sušenja, naziva se yaşkuru.
Je li Bejpazari na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine?
Historijski grad Bejpazari uvršten je 14. 4. 2020. na UNESCO-ovu Tentativnu listu svjetske baštine. Upis je izvršen prema kulturnom kriteriju iii.
Izvori
- Vikipedi — Beypazarı tr.wikipedia.org
- Wikipedia — Beypazarı en.wikipedia.org
- UNESCO-ov Centar za svjetsku baštinu — Historijski grad Bejpazari whc.unesco.org
- Generalna direkcija za kulturnu baštinu i muzeje — Historijski grad Bejpazari kvmgm.ktb.gov.tr
- Općina Bejpazari — Kuće Bejpazarija beypazari.bel.tr
- Ministarstvo kulture i turizma — Drvene kuće Bejpazarija ktb.gov.tr
- Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Ankare — Beypazarı ankara.ktb.gov.tr
- Biblioteka za razvoj — Živi muzej Bejpazarija kalkinmakutuphanesi.gov.tr
- Portal kulture — Mrkva i lokum od mrkve iz Bejpazarija kulturportali.gov.tr
- Portal kulture — Geografska oznaka za Beypazarı kurusu kulturportali.gov.tr
- Portal kulture — Recept za Beypazarı kurusu kulturportali.gov.tr
- Strukovna visoka škola Bejpazari Univerziteta u Ankari — Prijevoz i karta beypazarimyo.ankara.edu.tr
FAQ
Gdje se nalazi Bejpazari?
Bejpazari je okrug u pokrajini Ankara, u Srednjoj Anadoliji. Nalazi se približno 100 kilometara sjeverozapadno od centra Ankare.
Šta posjetiti u Bejpazariju?
Glavna mjesta za obilazak su tradicionalne kuće, historijska čaršija, Kuršunlu džamija, turbe Boğazkesen, Kuća historije i kulture, Živi muzej i dolina İnözü.
Šta je Beypazarı kurusu?
Beypazarı kurusu je regionalni prehrambeni proizvod zaštićen geografskom oznakom pod registracijskim brojem 173. Recept Portala kulture sadrži brašno, maslac, mlijeko, kvasac, cimet i so.
Je li Bejpazari na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine?
Historijski grad Bejpazari uvršten je 14. 4. 2020. na UNESCO-ovu Tentativnu listu svjetske baštine, prema kulturnom kriteriju iii.
Image: Tarihi Beypazarı Konakları 2.jpg — KayaZaKi, CC BY 2.5
