Opsada Bagdada 1258: šta se dogodilo?
Bagdad pao je pred mongolskom vojskom Hulagua 10. 2. 1258. Abasidska prijestolnica, na području današnjeg Iraka, bila je pod opsadom od 29. ili 30. 1. 1258. Njen vladar, halifa Mustasim, predao se. Pljačkanje je počelo tri dana kasnije. Uslijedila je približno sedmica pljačke i pokolja.
Vojni poraz donio je politički prelom. Mustasim je ubijen 20. 2. 1258., čime je okončan Abasidski hilafet sa sjedištem u Bagdadu. Ipak, kasnija historija grada obuhvata i obnovu ustanova i nastave. Ako pažljivo pratite datume, vidjet ćete da su opsada, predaja, pokolj i obnova bili zasebne faze.
Zašto je došlo do opsade Bagdada?
Hulagu je vodio pohod po naređenju velikog kana Mongkea. Bio je Mongkeov brat i unuk Džingis-kana (Cengiz Han). Mongke je postao veliki kan 1251. godine. Poraz Bagdada bio je dio tog šireg napredovanja.
Vojska je krenula 1253., a u Transoksaniju stigla je 1255. godine. Hulaguove snage su 1256. zauzele većinu utvrda nizarijskih ismailija u Iranu. Te operacije prethodile su pohodu na Bagdad i bile su dio istog vojnog prodora prema zapadu.
Mustasim nije poslao trupe koje su od njega tražene za pohod protiv nizarija. To je bio jedan od razloga sukoba s Hulaguom. Pregovori između njih dvojice trajali su tokom 1257., ali nisu donijeli sporazum. Do kraja te godine Hulagu je naredio svojim generalima da sa više strana krenu prema Bagdadu.
Ti događaji objašnjavaju neposredni put u rat: mongolski pohod, spor oko vojne pomoći i neuspjeli pregovori. Bagdad se potom suočio s vojskom čiji je zapovjednik već zauzeo većinu nizarijskih utvrda u Iranu.
Kako su Mongoli dobili bitku za Bagdad?
Branioci su pretrpjeli težak poraz prije početka opsade. U noći 16. 1. 1258. snage Bajdua (Baycu) probile su nasipe kanala Dudžejl. Voda je poplavila logor abasidske vojske. Mongoli su 17. 1. 1258. razbili snage koje su izbjegle poplavu.
Voda je, dakle, imala neposrednu ulogu u pohodu. Bagdad je i 1256. pogodila velika poplava. Tada su, dvije godine prije opsade, potopljene tržnice Dar al-Hilafa i Nizamija. Prirodna poplava i namjerno plavljenje vojnog logora bili su odvojeni događaji.
Značaj poplavljenih tržnica možete razumjeti kroz svakodnevni život. Zamislite da odlazite u kupovinu, a voda počinje prodirati među prodajna mjesta. Poplava iz 1256. zahvatila je konkretne trgovačke prostore u Bagdadu. U prvom mjesecu 1258. mongolske trupe iskoristile su probijene kanalske nasipe da poplave vojni logor.
Opsada Bagdada počela je 29. ili 30. 1. 1258. Do 4. 2. 1258. mongolske trupe kontrolirale su istočne zidine. Hulagu je naredio i gradnju plutajućih mostova s obje strane grada kako bi spriječio bijeg Tigrisom (Dicle). Rijeka je tako postala dio nastojanja da se braniocima zatvore izlazi.
Mustasim se predao 10. 2. 1258. sa svojom porodicom i približno 3.000 uglednika. Predajom je završena opsada, ali pljačkanje je uslijedilo 13. 2. 1258. Razlikovanje tih datuma pomaže vam da razumijete zašto kapitulacija grada nije značila i kraj nasilja.
Hronologija
- 1251: Mongke je postao veliki kan.
- 1253: Hulaguova vojska krenula je prema zapadu.
- 1256: Mongolske snage zauzele su većinu nizarijskih utvrda u Iranu. Iste godine Bagdad je pogodila velika poplava.
- 1257: Pregovori između Hulagua i Mustasima nisu donijeli sporazum.
- 16–17. 1. 1258.: Logor abasidske vojske je poplavljen, a preživjele snage potom su razbijene.
- 29/30. 1. 1258.: Počela je opsada Bagdada.
- 4. 2. 1258.: Mongolske trupe kontrolirale su istočne zidine.
- 10. 2. 1258.: Mustasim se predao.
- 13. 2. 1258.: Počelo je pljačkanje Bagdada.
- 20. 2. 1258.: Mustasim je ubijen.
- 1258–1282: Tokom namjesništva Ata-Malika Džuvejnija izvođeni su radovi na popravkama i obnovi.
Bagdad 1258: žrtve i sporne procjene
Pljačkanje je počelo 13. 2. 1258. i trajalo je približno sedmicu. Nasilje je obuhvatalo i pokolj. Tačan broj poginulih nije moguće utvrditi. Brojevi koji se navode uz osvajanje znatno se razlikuju među izvještajima i procjenama.
Srednjovjekovni izvori navode ukupne brojeve od 800.000 do dva miliona. TDV-ova Enciklopedija islama navodi i kineskog putnika Chang Tea, koji je prošao tim područjem 1259. godine. Njegov izvještaj govori o desetinama hiljada. Taj broj znatno se razlikuje od najviših srednjovjekovnih tvrdnji.
TDV procjenjuje da je ubijeno više od 100.000 ljudi. Članak o opsadi na Wikipediji na engleskom jeziku navodi da tačan broj nije poznat. Te procjene treba jasno razlikovati. Srednjovjekovna tvrdnja, putnički izvještaj i kasnija procjena različite su vrste dokaza.
Sporno je i objašnjenje koje uključuje kugu. Fancy i Green su u tumačenju iz 2021. povezali pad Bagdada s kugom koju su širili Mongoli. Brack, Biran i Amitai su u analizi iz 2024. tvrdili da korišteni tekstovi ne podržavaju takav zaključak. Kugu zato treba posmatrati kao sporno objašnjenje.
Zašto je opsada Bagdada bila tako razorna za islamsku kulturu?
Osvajanje je spojilo masovno ubijanje, pljačku i uništenje abasidske vlasti sa sjedištem u Bagdadu. Mustasimova smrt 20. 2. 1258. označila je kraj tog hilafeta. Razmjere nasilja i nestanak vladajuće ustanove u prijestolnici objašnjavaju zašto 1258. ima tako važno mjesto u prikazima historije islama.
Uništavanje biblioteka također stoji iza tvrdnji da je osvajanje izazvalo trajni slom islamske civilizacije. Takvo tumačenje zahtijeva oprez. Studija Michal Biran iz 2019. o bibliotekama, knjigama i prenošenju znanja pokazuje da je u ilhanidskom Bagdadu postojala aktivna naučna sredina.
Obrazovne ustanove u gradu pružaju konkretne dokaze kontinuiteta. Medrese Nizamija (Nizâmiye), Mustansirija i Baširija nastavile su nastavu nakon mongolskog osvajanja. Obnova nastave pokazuje da se naučni život Bagdada nastavio i nakon pljačke, uprkos razaranjima iz 1258.
Tokom namjesništva Ata-Malika Džuvejnija, od 1258. do 1282., popravljena je Mustansirija i uspostavljen novi sistem navodnjavanja. Ti projekti također pripadaju prikazu razaranja i njegovih posljedica. Pad grada okončao je abasidsku vlast u Bagdadu. Kasnijim popravkama obnovljeni su dijelovi gradskih ustanova i materijalne infrastrukture.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Nasipi kanala Dudžejl probijeni su noću, 16. 1. 1258. Redoslijed je važan. Najprije je poplavljen abasidski logor, a zatim su mongolske snage 17. 1. 1258. porazile preživjele. Presudan vojni poraz tako se dogodio prije formalne opsade zidina.
Hulaguovi plutajući mostovi imali su određenu svrhu: spriječiti bijeg Tigrisom. Zamislite ih kao dio zatvaranja izlaza iz Bagdada. Rijeka je ovdje bila mogući put za bijeg koji je zapovjednik napadačke vojske nastojao presjeći.
Neki kršćani dobili su zaštitu posredovanjem Hulaguove supruge, kršćanke Dokuz-hatun (Dokuz Hatun). Zaštićenima je naređeno da obilježe vrata svojih kuća. Taj detalj pokazuje da su dogovori o zaštiti djelovali unutar šire pljačke i pokolja.
Mustansirija se u razdoblju nakon osvajanja pojavljuje kao obnovljena ustanova. Pod Džuvejnijem obnova je išla uporedo s izgradnjom novog sistema navodnjavanja. Zajedno s nastavkom nastave u tri navedene medrese, te mjere pokazuju da se historija grada nastavila i poslije njegovog razaranja.
Često postavljana pitanja
Ko je predvodio mongolsku opsadu Bagdada?
Hulagu je vodio pohod po naređenju velikog kana Mongkea. Bio je Mongkeov brat i Džingis-kanov unuk. Halifa Mustasim bio je na čelu abasidske vlasti koja je branila Bagdad.
Je li se Bagdad predao prije pokolja?
Da. Mustasim se predao 10. 2. 1258. sa svojom porodicom i približno 3.000 uglednika. Pljačka i pokolj počeli su 13. 2. 1258. i trajali približno sedmicu.
Je li halifa ubijen tokom borbi na zidinama?
Mustasim je ubijen 20. 2. 1258., nakon predaje i nakon što je pljačkanje već počelo. Njegovom smrću okončan je Abasidski hilafet sa sjedištem u Bagdadu.
Jesu li bagdadske škole ponovo počele raditi nakon osvajanja?
Da. Medrese Nizamija, Mustansirija i Baširija nastavile su nastavu. Mustansirija je također popravljena tokom Džuvejnijevog namjesništva od 1258. do 1282. U tom razdoblju izvođeni su i drugi radovi na obnovi i navodnjavanju.
Izvori
- Vikipedija — Opsada Bagdada (1258)) tr.wikipedia.org
- Enciklopedija Iranica — HULAGU-KAN iranicaonline.org
- Wikipedia — Opsada Bagdada en.wikipedia.org
- TDV-ova Enciklopedija islama — BAGDAD islamansiklopedisi.org.tr
- Historija medicine — Kuga i mongolsko osvajanje Bagdada (1258)? Ponovno razmatranje izvora doi.org
- Hebrejski univerzitet u Jerusalemu — Biblioteke, knjige i prenošenje znanja u ilhanidskom Bagdadu cris.huji.ac.il
FAQ
Kada su Mongoli zauzeli Bagdad?
Opsada je trajala od 29. ili 30. 1. do 10. 2. 1258., kada se halifa Mustasim predao. Pljačkanje grada počelo je 13. 2. 1258.
Zašto je došlo do opsade Bagdada?
Hulagu je napredovao prema zapadu po naređenju velikog kana Mongkea. Među razlozima sukoba s Mustasimom bilo je i to što halifa nije poslao tražene trupe za pohod protiv nizarijskih ismailija. Pregovori tokom 1257. nisu donijeli sporazum.
Koliko je ljudi poginulo u Bagdadu 1258. godine?
Tačan broj nije poznat. Srednjovjekovne tvrdnje kreću se od 800.000 do dva miliona. TDV-ova Enciklopedija islama procjenjuje da je ubijeno više od 100.000 ljudi, a prenosi i izvještaj kineskog putnika u kojem se spominju desetine hiljada.
Je li islamski naučni rad u Bagdadu prestao 1258. godine?
Osvajanje je izazvalo teška razaranja, ali naučni rad nastavio se pod vlašću Ilhanida. Medrese su obnovile nastavu, a istraživanje Michal Biran pokazuje da je u ilhanidskom Bagdadu postojala aktivna naučna sredina.
Image: Fall Of Baghdad (Diez Albums).jpg — 14th century artist, Public domain
