Američki rat za nezavisnost: kako je počeo sukob?

Kako je počeo Američki rat za nezavisnost?

Američki rat za nezavisnost počeo je 19. 4. 1775. Tada su se britanske trupe i kolonijalna milicija sukobile kod Lexingtona i Concorda. General Thomas Gage poslao je britanske snage da zaplijene oružje i municiju pohranjene u Concordu. Ta je misija pretvorila spor oko poreza i vlasti u oružani rat između Velike Britanije i Trinaest kolonija u Sjevernoj Americi.

Nezavisnost je došla kasnije. Kolonije su već ratovale kada je Kongres 4. 7. 1776. usvojio Deklaraciju nezavisnosti. Ako razdvojite početak borbi od proglašenja nezavisnosti, lakše ćete pratiti redoslijed: rat je počeo 1775., nezavisnost je proglašena 1776., a Britanija ju je formalno priznala 1783.

Zašto su britanski porezi izazvali otpor kolonija?

Finansijski pritisak počeo je nakon završetka Sedmogodišnjeg rata 1763. Britanija se suočila s ratnim izdacima i troškovima držanja trupa u Americi. Njena vlada uvela je nove poreze u kolonijama kako bi pomogla u pokrivanju tih troškova. Spor koji je uslijedio odnosio se i na novac i na ovlasti da se on zahtijeva.

Zakon o taksenim markama od 22. 3. 1765. oporezovao je štampane materijale. Među njima su bili pravni dokumenti, novine i igraće karte. Taj spor možete povezati sa svakodnevnim životom kroz kupovinu novina: običan štampani proizvod postao je predmet poreza koji je nametnuo Parlament. Zakon je obuhvatao i pravnu dokumentaciju i materijale za razonodu.

Otpor Townshendovim carinama iz 1767. dodatno je zaoštrio političko pitanje. Kolonisti su tvrdili da ih Parlament ne može oporezovati bez njihovih predstavnika, čak ni putem carina. Britanija je 1770. ukinula većinu tih carina. Zadržala je porez na čaj kako bi potvrdila svoje pravo da oporezuje kolonije.

Kongresna biblioteka opisuje ovaj spor oko upravljanja kolonijama i poreznih ovlasti Parlamenta kao većinsko tumačenje porijekla Revolucije. Drugi istraživači naglašavali su ekonomske interese i klasni sukob. Političko tumačenje objašnjava zašto je zadržavanje poreza na čaj bilo važno i nakon ukidanja ostalih carina.

Kako su protesti u Bostonu vodili prema ratu?

Britanski vojnici su 5. 3. 1770. pucali na okupljenu masu u Bostonu. Događaj je postao poznat kao Bostonski masakr. Bio je dio sve oštrijeg sukobljavanja koje je prethodilo protestima zbog čaja i oružanim sukobima 1775.

Demonstranti su 16. 12. 1773. s brodova bacili 342 sanduka čaja u bostonsku luku. Bostonska čajanka bila je izazov politici čiji je značaj prelazio pitanje cijene čaja. Kolonisti su Zakon o čaju smatrali pokušajem da se osigura prihvatanje britanskih poreznih ovlasti.

Parlament je 1774. odgovorio kaznenim mjerama, u kolonijama poznatim kao Nepodnošljivi zakoni. Njima je zatvorena bostonska luka i ograničena samouprava Massachusettsa. Prvi kontinentalni kongres sastao se 5. 9. 1774. u Filadelfiji kako bi organizovao zajednički odgovor kolonija. Otpor je sada imao mjesto za dogovor o zajedničkom djelovanju.

Datumi Američkog rata za nezavisnost: kada je proglašena nezavisnost?

Nakon početka borbi u aprilu 1775., Kongres je 14. 6. 1775. osnovao Kontinentalnu vojsku. Sljedećeg dana imenovao je Georgea Washingtona za vrhovnog komandanta. Kolonije su tako uspostavile zajedničku vojsku prije nego što su formalno proglasile odvajanje od Britanije.

Politički pamflet Thomasa Painea Zdrav razum (Common Sense) objavljen je u januaru 1776. Zagovarao je nezavisnost i prodan je u hiljadama primjeraka. Kongres je 6. 4. 1776. otvorio američke luke za trgovinu s drugim zemljama. Bio je to još jedan korak prema prekidu ekonomskih veza uspostavljenih britanskim zakonima o plovidbi.

Kongres je 2. 7. 1776. odobrio nezavisnost uz podršku 12 kolonija. New York nije učestvovao u tom glasanju. Deklaracija usvojena 4. 7. 1776. objavila je prestanak odanosti Trinaest kolonija britanskoj kruni i njihovih političkih veza s Velikom Britanijom.

Hronologija Američkog rata za nezavisnost

• 1763: Završen je Sedmogodišnji rat.
• 22. 3. 1765: Parlament je donio Zakon o taksenim markama.
• 1767: Townshendovim mjerama uvedene su nove uvozne carine.
• 5. 3. 1770: Dogodio se Bostonski masakr.
• 16. 12. 1773: Demonstranti su bacili 342 sanduka čaja u bostonsku luku.
• 1774: Britanski kazneni zakoni zatvorili su bostonsku luku i ograničili samoupravu Massachusettsa.
• 5. 9. 1774: Prvi kontinentalni kongres sastao se u Filadelfiji.
• 19. 4. 1775: Borbama kod Lexingtona i Concorda počeo je rat.
• 14–15. 6. 1775: Kongres je osnovao Kontinentalnu vojsku i imenovao Washingtona za njenog komandanta.
• Januar 1776: Paine je objavio Zdrav razum.
• 6. 4. 1776: Kongres je otvorio američke luke za međunarodnu trgovinu.
• 2–4. 7. 1776: Kongres je odobrio nezavisnost i usvojio Deklaraciju.
• 2. 8. 1776: Delegati su počeli potpisivati Deklaraciju na pergamentu.
• 14. 6. 1777: Kongres je odredio zvijezde i pruge američke zastave.
• 17. 10. 1777: Burgoyneova vojska predala se kod Saratoge.
• 6. 2. 1778: Francuska i Sjedinjene Američke Države potpisale su ugovore kojima je uspostavljen njihov savez.
• 19. 10. 1781: Cornwallis se predao kod Yorktowna.
• 3. 9. 1783: Britanija je Pariškim mirom priznala američku nezavisnost.
• 1789: Ustav Sjedinjenih Američkih Država zamijenio je Članke Konfederacije.

Karta Američkog rata za nezavisnost: gdje se rat vodio?

Sukob je počeo u britanskih Trinaest kolonija u Sjevernoj Americi. Lexington i Concord označavaju njegove prve okršaje. Boston povezuje ranije proteste s kaznenim mjerama iz 1774. Filadelfija je dio političke historije kao mjesto sastajanja Prvog kontinentalnog kongresa.

Ako rat pratite kroz njegove glavne sukobe, put vas dalje vodi do Saratoge i Yorktowna. Ta mjesta predstavljaju različite faze: početak neprijateljstava, predaju koja je pomogla da se osigura francuska podrška i opkoljavanje Cornwallisovih snaga. Pariz označava diplomatski sporazum potpisan 1783.

Koje su bitke Američkog rata za nezavisnost promijenile ishod?

Na kraju pohoda na Saratogu, britanski general John Burgoyne predao je svoju vojsku američkim snagama 17. 10. 1777. Pobjeda je pomogla da se Francuska uvjeri da podrži američku borbu. Ugovori potpisani 6. 2. 1778. uspostavili su francusko-američki savez i francusko priznanje američke nezavisnosti.

Kod Yorktowna su američke i francuske snage opkolile trupe generala Charlesa Cornwallisa s kopna i mora. Cornwallis se predao 19. 10. 1781. Ovaj događaj pokazuje vojni značaj saveza: francuske i američke snage zajednički su djelovale protiv britanske vojske.

Yorktown nije formalno označio kraj rata. Rat je završen Pariškim mirom, potpisanim 3. 9. 1783. Britanija je priznala Sjedinjene Američke Države kao nezavisnu državu. Sporazum je također utvrdio granice koje će omogućiti američko širenje prema zapadu.

Uniforme i zastave u Američkom ratu za nezavisnost

Kongres je 1779. odredio plavu kao boju kaputa Kontinentalne vojske. Nestašica boje ograničila je primjenu te odredbe. Mnogi pukovi nastavili su nositi smeđe ili zelene kapute do kraja rata. Propis zato ne opisuje izgled svakog vojnika.

Rezolucija o zastavi od 14. 6. 1777. odredila je 13 naizmjeničnih crvenih i bijelih pruga. Predvidjela je i 13 bijelih zvijezda na plavom polju. Kongres nije propisao raspored zvijezda. Rezolucija je utvrdila njihov broj i boje, a taj dio izgleda zastave ostavila je otvorenim.

Ljudski gubici u Američkom ratu za nezavisnost

Howard H. Peckham procijenio je broj smrtno stradalih američkih vojnika na 25.324. Njegova procjena obuhvata 6.824 poginula u borbama i 18.500 umrlih od bolesti ili drugih uzroka. Ove brojke odnose se na američke vojne gubitke. One ne predstavljaju ukupan broj svih stradalih u ratu.

Bolest je utjecala i na Washingtonove odluke. Godine 1777. uveo je obaveznu inokulaciju protiv velikih boginja za vojnike Kontinentalne vojske. Do kraja te godine postupak je postao ustaljena praksa i smanjio rizik od velike epidemije.

Detalji koje nećete pronaći u vodičima

Zakon o čaju iz 1773. imao je cilj da snizi cijene čaja. Kolonisti su ga ipak smatrali pokušajem da ih se navede na prihvatanje britanskog oporezivanja. Bostonska čajanka zato se ne može objasniti samo ljutnjom zbog skupog čaja. Ovlasti na kojima se porez zasnivao bile su središnje pitanje protesta.

Primjerak Deklaracije na pergamentu nije zajednički potpisan 4. 7. 1776. Delegati su ga počeli potpisivati 2. 8. 1776. Usvajanje i potpisivanje bili su odvojeni događaji. Isto tako, glasanje Kongresa o nezavisnosti 2. 7. 1776. prethodilo je usvajanju teksta 4. 7. 1776.

Muzej Američke revolucije: koji vas predmet povezuje s Washingtonom?

Muzej Američke revolucije čuva Washingtonov originalni ratni šator, datiran u period 1777–1778. Koristio ga je i kao spavaću sobu i kao radni prostor. Ako želite vojno komandovanje povezati sa svakodnevnim životom, ovaj predmet vam u istom prostoru približava spavanje i rad.

Česta pitanja

Rat je trajao od 1775. do 1783. Borbe su počele kod Lexingtona i Concorda 19. 4. 1775. Pariški mir formalno ga je okončao 3. 9. 1783.

Kolonisti su se protivili oporezivanju bez svojih predstavnika u Parlamentu. U odgovoru na Townshendove carine iz 1767. tvrdili su da je zastupljenost potrebna i za uvođenje carina.

Ne. Borbe su počele u aprilu 1775. Kongres je izglasao nezavisnost 2. 7. 1776., a Deklaraciju usvojio 4. 7. 1776.

Na kraju rata kolonije su bile ujedinjene na osnovu Članaka Konfederacije. Ustav je 1789. zamijenio to uređenje i uspostavio zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.

Izvori

1. Služba nacionalnih parkova — Hronologija Revolucije nps.gov
2. Parlament Ujedinjenog Kraljevstva — Parlament i rat u američkim kolonijama 1767–83 parliament.uk
3. Služba nacionalnih parkova — Hronologija rata za nezavisnost nps.gov
4. Kongresna biblioteka — Američka revolucija loc.gov
5. Kopnena vojska SAD-a — Prva američka nacionalna institucija army.mil
6. Nacionalni arhiv — Deklaracija nezavisnosti: historija archives.gov
7. Nacionalni arhiv — Deklaracija nezavisnosti (1776) archives.gov
8. Nacionalni arhiv — Deklaracija nezavisnosti archives.gov
9. Služba nacionalnih parkova — Burgoyneov pohod: juni–oktobar 1777 home.nps.gov
10. Nacionalni arhiv — Ugovor o savezu s Francuskom archives.gov
11. Služba nacionalnih parkova — Pregled Američke revolucije home.nps.gov
12. Nacionalni arhiv — Pariški mir (1783) archives.gov
13. Wikipedia na engleskom jeziku — Američki rat za nezavisnost: žrtve i gubici en.wikipedia.org
14. Služba nacionalnih parkova — Velike boginje, inokulacija i rat za nezavisnost nps.gov
15. Centar za vojnu historiju Kopnene vojske SAD-a — Kontinentalna vojska history.army.mil
16. Nacionalni poštanski muzej Smithsoniana — Odlučeno je da zastava Sjedinjenih Američkih Država postalmuseum.si.edu
17. Muzej Američke revolucije — Washingtonov ratni šator amrevmuseum.org

Image: Surrender of Lord Cornwallis.jpg — John Trumbull, Public domain