Jedan monah i profesor napisao je niz tvrdnji za univerzitetsku raspravu. Nekoliko godina kasnije papa ga je izopćio iz Crkve, a car stavio pod carski progon. Martin Luther (turski: Martin Luther) svojih je 95 teza zamislio kao poziv na akademsku raspravu. Na kraju su dovele do raskola u Crkvi na području Svetog Rimskog Carstva.
Ovaj članak govori o Martinu Lutheru, njemačkom reformatoru rođenom 1483. Prati njegove teze, priču o crkvenim vratima, širenje putem štampe, suđenje u Wormsu i mir iz 1555.
Odakle je bio Martin Luther i gdje je živio?
Martin Luther rođen je 10. 11. 1483. u Eislebenu, gradu u Svetom Rimskom Carstvu. Bio je njemački teolog i jedna od vodećih ličnosti reformacije.
Njegov život vezan je za nekoliko mjesta:
- Eisleben: njegov rodni grad. Tu je i umro 1546.
- Erfurt: ovdje je 17. 7. 1505. stupio u augustinski samostan.
- Wittenberg: 1512. preuzeo je od Johanna von Staupitza mjesto profesora Biblije na Univerzitetu u Wittenbergu. Na tom je mjestu ostao do smrti.
- Dvorac Wartburg: nakon 1521. tamo je sklonjen pod zaštitom saskog izbornog kneza Friedricha Mudrog.
Dakle, monah iz ove priče bio je i profesor. Svoje je stavove iznosio u univerzitetskoj sredini, prema univerzitetskim pravilima.
U čemu je bio problem s oprostima?
Da biste razumjeli teze, najprije trebate upoznati jednu ideju. Prema katoličkom učenju o oprostima, i nakon što se grijesi oproste kroz pokajanje ostaju vremenite kazne. One su se mogle podnijeti na ovom svijetu ili u čistilištu. Oprost ih je mogao umanjiti.
Zatim se u priču uključio novac. Za vrijeme pape Lava X nastojanja da se prikupi novac za novu baziliku svetog Petra u Rimu pojačala su kampanju prodaje oprosta. Dominikanac Johann Tetzel postao je jedan od njenih lokalnih predstavnika.
Luther se protivio načinu na koji su propovjednici predstavljali oproste. U pismu nadbiskupu Albrechtu od Mainza iz 1517. kritizirao je ljude koji su kupovali potvrde o oprostu i vjerovali da im je time spasenje osigurano.
Zamislite potvrdu na kojoj piše da je izmiren dug koji ne možete vidjeti. Željeli biste znati ko ju je potpisao i šta ona zaista pokriva. Luther je postavljao takva pitanja, javno i na latinskom.
Martin Luther i 95 teza: šta se zapravo dogodilo 31. 10. 1517.?
Luther je 31. 10. 1517. poslao 95 teza na latinskom Albrechtu, nadbiskupu Mainza. Priložio je pismo u kojem je kritizirao propovijedi o oprostima.
Predgovor teza imao je drugačiju svrhu. Najavljivao je akademsku raspravu u Wittenbergu. Pozivao je i one koji nisu mogli doći da svoje stavove pošalju pismom.
Dokument je, dakle, bio namijenjen dvjema skupinama. Jednu je predstavljao crkveni poglavar, koji je dobio lično pismo. Drugu je činila akademska zajednica, koja je dobila poziv na raspravu.
Je li Luther prikovao teze na crkvena vrata?
Poznata slika prikazuje monaha s čekićem pred crkvenim vratima. Historičari se ne slažu da se taj događaj zaista zbio.
Erwin Iserloh odbacio je priču jer nedostaju pouzdani dokazi iz tog vremena. Heinrich Bornkamm i Kurt Aland nisu prihvatili njegov prigovor. Raspravu dokumentira članak Volkera Leppina i Timothyja J. Wengerta o izvorima koji podržavaju ili osporavaju isticanje teza.
Postoji i praktična strana priče. Howard Hotson, historičar s Oxforda, navodi da su statuti univerziteta u Wittenbergu zahtijevali isticanje teza za akademske rasprave na vratima svih gradskih crkava. Njihovo isticanje zato bi bilo redovan postupak, a ne dramatičan čin prkosa.
Pouzdano se može reći sljedeće: slanje teza Albrechtu 31. 10. 1517. dokumentirano je. Priča o crkvenim vratima ostaje sporna.
Šta je pisalo u 95 teza?
Prva teza odredila je ton. U njoj je Luther tvrdio da se Kristov poziv na pokajanje odnosi na cijeli život vjernika. Prema tom shvatanju, pokajanje nije jedna uplata ili jedan obred.
Kasnije teze postavljale su oštrija pitanja:
- Teza 82: ako papa može osloboditi duše iz čistilišta za novac, zašto to ne učini iz ljubavi?
- Teza 86: zašto papa ne gradi baziliku svetog Petra vlastitim bogatstvom, umjesto novcem siromašnih vjernika?
To su praktična pitanja. Mogao ih je razumjeti i student u predavaonici.
Kako je štampa proširila teze?
Univerzitetska rasprava mogla je ostati unutar univerziteta. Štampa je to promijenila.
Do kraja 1517. objavljena su tri izdanja 95 teza, štampana u Leipzigu, Nürnbergu i Baselu. Štampa je prenijela tekst izvan akademskog svijeta.
Ako danas čitate neku vijest zato što ju je neko podijelio, već znate kako to funkcionira. Kada se tekst može jeftino umnožavati, njegov autor više ne kontrolira ko ga čita.
Od rasprave do raskola: 1520. i 1521.
Sukob se zaoštravao korak po korak.
Luther je 1520. objavio tri velika djela: Kršćanskom plemstvu njemačkog naroda, O babilonskom sužanjstvu Crkve i O slobodi kršćanina.
Papa Lav X izdao je 15. 6. 1520. bulu Exsurge Domine. Njome je zahtijevao da Luther u roku od 60 dana povuče 41 tvrdnju iz svojih spisa.
Luther je odgovorio javno. U Wittenbergu je 10. 12. 1520. pred okupljenima spalio papinsku bulu i tekstove kanonskog prava.
Odbio je povući svoje tvrdnje. Lav X izopćio ga je iz Crkve 3. 1. 1521. bulom Decet Romanum Pontificem.
Zašto je sabor u Wormsu bio važan?
Luther je 17. i 18. 4. 1521. ispitivan na državnom saboru u Wormsu, kojim je predsjedavao car Karlo V. Nije povukao stavove iz svojih djela.
U maju 1521. Luther je stavljen pod carski progon. Time je spor s Crkvom postao i politički i pravni sukob.
Od tada je zaštita bila presudna. Saski izborni knez Friedrich Mudri dao je Luthera skloniti u dvorac Wartburg. Luther se vratio u Wittenberg 6. 3. 1522.
Lutherova Biblija: riječi za obične čitaoce
Wartburg je bio i mjesto rada. Tamo je Luther, koristeći Erazmov grčki tekst, za deset sedmica pripremio njemački prijevod Novog zavjeta.
Njegov Novi zavjet na njemačkom objavljen je 1522. Prijevod cijele Biblije završen je 1534.
To je dio reformacije vezan za upotrebu narodnog jezika. Vjerski tekstovi na jeziku kojim su ljudi govorili kod kuće otežali su ograničavanje rasprave.
Porodični život i mračno poglavlje
Luther se 13. 6. 1525. oženio Katharinom von Bora, bivšom redovnicom. Imali su šestero djece.
Historijski zapisi pokazuju i njegovu suroviju stranu. U djelu O Jevrejima i njihovim lažima iz 1543. Luther se zalagao za uništavanje sinagoga i jevrejskih domova, prisilni rad i zabranu jevrejskih vjerskih obreda. Svaki pošten prikaz njegovog života mora uključiti i to.
Kako je umro Martin Luther?
Luther je umro u Eislebenu 18. 2. 1546, u dobi od 62 godine. Prethodno je osjećao bolove u prsima. Članak na Wikipediji na engleskom jeziku opisuje moždani udar zbog kojeg je u završnoj fazi izgubio moć govora.
Rođen je i umro u istom gradu.
Augsburški vjerski mir: pravni okvir za podijeljeno Carstvo
Lutherova smrt nije okončala podjelu. Augsburški vjerski mir od 25. 9. 1555. pravno je priznao suživot katolika i luterana, sljedbenika Augsburške vjeroispovijesti, u Svetom Rimskom Carstvu. Nije obuhvatio kalviniste.
Mir je, uz određene izuzetke, prepustio izbor vjeroispovijesti carskim staležima. Podanici koji nisu dijelili vjeroispovijest svog vladara dobili su pravo na iseljenje.
Zato je raskol opstao. Više nije bio samo rasprava. Dobio je pravni okvir.
Hronologija
- 10. 11. 1483.: Martin Luther rođen je u Eislebenu.
- 17. 7. 1505.: Stupa u augustinski samostan u Erfurtu.
- 1512.: Postaje profesor Biblije na Univerzitetu u Wittenbergu.
- 31. 10. 1517.: Šalje 95 teza nadbiskupu Albrechtu od Mainza. Priča o njihovom isticanju na crkvenim vratima ostaje sporna.
- Kraj 1517.: Teze se štampaju u Leipzigu, Nürnbergu i Baselu.
- 15. 6. 1520.: Bula Exsurge Domine zahtijeva da povuče 41 tvrdnju.
- 10. 12. 1520.: Spaljuje papinsku bulu u Wittenbergu.
- 3. 1. 1521.: Papa Lav X izopćava ga iz Crkve.
- 17. i 18. 4. 1521.: Ispitivan je na saboru u Wormsu i ne povlači svoje stavove.
- maj 1521.: Stavljen je pod carski progon.
- 6. 3. 1522.: Vraća se u Wittenberg nakon boravka u Wartburgu.
- 1522.: Objavljen je njegov Novi zavjet na njemačkom.
- 13. 6. 1525.: Ženi se Katharinom von Bora.
- 1534.: Završen je prijevod cijele Biblije na njemački.
- 1543.: Objavljuje O Jevrejima i njihovim lažima.
- 18. 2. 1546.: Umire u Eislebenu.
- 25. 9. 1555.: Augsburški vjerski mir uspostavlja pravni okvir za katoličko-luteransku podjelu.
- 1996.: Lutherovi spomenici u Eislebenu i Wittenbergu upisani su na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
- Dvije teze, dva tona. U tezi 71 Luther je tražio izopćenje svakoga ko poriče istinitost apostolskih oprosta. U tezi 72 pohvalio je one koji se suprotstavljaju pohlepnim riječima prodavača.
- Pitanje troškova. Teza 86 ne raspravlja o vjerskom učenju. Pita ko treba platiti gradnju bazilike svetog Petra.
- Mali tiraži. Kongresna biblioteka procjenjuje da je svako od prva tri izdanja iz 1517. štampano u približno 300 primjeraka.
- Pronalazak u knjižari. Nürnberško izdanje iz 1517, koje se danas čuva u Državnoj biblioteci u Berlinu, pronađeno je 1891. u jednoj londonskoj knjižari.
- Deset sedmica. Lutheru je za prijevod Novog zavjeta u Wartburgu trebalo deset sedmica.
Ako želite posjetiti ova mjesta
Ako planirate putovanje, obratite pažnju na Lutherove spomenike u Eislebenu i Wittenbergu. UNESCO je 1996. upisao spomenike povezane s Lutherom i Philippom Melanchthonom na Listu svjetske baštine. Eisleben je grad u kojem je Luther rođen i umro. Wittenberg je mjesto gdje je predavao i gdje je trebalo raspravljati o tezama.
Često postavljana pitanja
Je li Martin Luther zaista prikovao 95 teza na crkvena vrata?
Historičari se ne slažu. Erwin Iserloh odbacio je tu priču jer nema pouzdanih dokaza iz tog vremena. Heinrich Bornkamm i Kurt Aland nisu prihvatili njegov prigovor. Howard Hotson navodi da su pravila univerziteta u Wittenbergu zahtijevala da se teze za akademske rasprave istaknu na vratima svih gradskih crkava.
Odakle je bio Martin Luther i gdje je živio?
Rođen je u Eislebenu 10. 11. 1483. U augustinski samostan u Erfurtu stupio je 1505. Profesor na Univerzitetu u Wittenbergu postao je 1512, a neko vrijeme proveo je pod zaštitom u dvorcu Wartburg. Umro je u Eislebenu 1546.
Šta je Luther tvrdio u 95 teza?
Kritizirao je prodaju oprosta. U prvoj tezi naveo je da se Kristov poziv na pokajanje odnosi na cijeli život vjernika. U drugim tezama pitao je zašto papa ne oslobađa duše iz čistilišta iz ljubavi, umjesto za novac.
Od čega je umro Martin Luther?
Umro je u Eislebenu 18. 2. 1546, u dobi od 62 godine, nakon što je osjećao bolove u prsima. Članak na Wikipediji na engleskom jeziku opisuje moždani udar zbog kojeg je u završnoj fazi izgubio moć govora.
Koja mjesta povezana s Lutherom možete posjetiti danas?
Lutherovi spomenici u Eislebenu i Wittenbergu upisani su na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine 1996.
Izvori
- Vikipedi – Martin Luther tr.wikipedia.org
- Wikipedia – Martin Luther en.wikipedia.org
- Stanfordska enciklopedija filozofije – Martin Luther plato.stanford.edu
- Biblioteke Univerziteta Columbia – Oprosti: ekonomija oproštenja exhibitions.library.columbia.edu
- Deutschlandmuseum – 95 teza Martina Luthera deutschlandmuseum.de
- Univerzitet Fordham – Pismo nadbiskupu Mainza, 1517 sourcebooks.web.fordham.edu
- Univerzitet u Oxfordu, Taylor Editions – 95 teza editions.mml.ox.ac.uk
- Volker Leppin i Timothy J. Wengert – Izvori koji podržavaju i osporavaju isticanje devedeset pet teza publikationen.uni-tuebingen.de
- Univerzitet u Oxfordu, Cabinet – Početni događaj: univerzitetska rasprava cabinet.ox.ac.uk
- Kongresna biblioteka – Devedeset pet teza loc.gov
- Biblioteke Univerziteta Columbia – Teologija: akademska i na narodnom jeziku exhibitions.library.columbia.edu
- Biblioteke Univerziteta Columbia – Luther i Biblija exhibitions.library.columbia.edu
- Biblioteke Univerziteta Columbia – Luther i Jevreji exhibitions.library.columbia.edu
- Njemačka historija u dokumentima i slikama – Augsburški vjerski mir germanhistorydocs.org
- UNESCO – Lutherovi spomenici u Eislebenu i Wittenbergu whc.unesco.org
FAQ
Je li Martin Luther zaista prikovao 95 teza na crkvena vrata?
Historičari se ne slažu. Erwin Iserloh odbacio je tu priču jer nema pouzdanih dokaza iz tog vremena. Heinrich Bornkamm i Kurt Aland nisu prihvatili njegov prigovor. Howard Hotson navodi da su pravila univerziteta u Wittenbergu zahtijevala da se teze za akademske rasprave istaknu na vratima svih gradskih crkava.
Odakle je bio Martin Luther i gdje je živio?
Rođen je u Eislebenu 10. 11. 1483. U augustinski samostan u Erfurtu stupio je 1505. Profesor na Univerzitetu u Wittenbergu postao je 1512, a neko vrijeme proveo je pod zaštitom u dvorcu Wartburg. Umro je u Eislebenu 1546.
Šta je Luther tvrdio u 95 teza?
Kritizirao je prodaju oprosta. U prvoj tezi naveo je da se Kristov poziv na pokajanje odnosi na cijeli život vjernika. U drugim tezama pitao je zašto papa ne oslobađa duše iz čistilišta iz ljubavi, umjesto za novac.
Od čega je umro Martin Luther?
Umro je u Eislebenu 18. 2. 1546, u dobi od 62 godine, nakon što je osjećao bolove u prsima. Članak na Wikipediji na engleskom jeziku opisuje moždani udar zbog kojeg je u završnoj fazi izgubio moć govora.
Koja mjesta povezana s Lutherom možete posjetiti danas?
Lutherovi spomenici u Eislebenu i Wittenbergu, povezani s Lutherom i Philippom Melanchthonom, upisani su na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine 1996.
Image: Lucas Cranach d.Ä. – Martin Luther, 1528 (Veste Coburg).jpg — Lucas Cranach the Elder, Public domain
