Konvencija iz Montreuxa vratila je Turskoj ključne ovlasti nad moreuzima 20. 7. 1936. Potpisana je u Montreuxu u Švicarskoj. Omogućila je ponovnu militarizaciju i prenijela poslove međunarodne komisije na tursku vladu. Sačuvala je i slobodu prolaska trgovačkih brodova u miru. Turska je obnovila svoje ovlasti dogovorenim sporazumom u čijem je središtu ostala međunarodna plovidba.
Ako posjetite Bosfor, konvencija vam može pomoći da razumijete pravila plovidbe tim vodama. Uvodne odredbe pod moreuzima zajedno podrazumijevaju Bosfor, Mramorno more i Dardanele. Sporazum se, dakle, odnosi na povezani plovni put, a ne samo na Bosfor.
Šta je Konvencija iz Montreuxa o režimu moreuza?
Konvencija o režimu moreuza sadrži 29 članova, četiri priloga i protokol. Njene odredbe razlikuju trgovačke i ratne brodove. Razlikuju i mirnodopske od ratnih okolnosti, kao i države s obalom na Crnom moru od država koje nemaju izlaz na njega. Od tih kategorija zavisi koja se pravila prolaska primjenjuju.
Suština dogovora bila je konkretna. Turska je ponovo dobila pravo da militarizira moreuze, dok je član 24 prenio poslove Međunarodne komisije za moreuze na njenu vladu. Član 2 zaštitio je prolazak trgovačkih brodova u miru. Obnovljena kontrola zato je podrazumijevala i dogovorene obaveze prema brodskom saobraćaju.
Historija Konvencije iz Montreuxa: zašto je Turska tražila novi sporazum
Polazište je bila Lozanska konvencija o moreuzima iz 1923. godine, sklopljena u Lozani (Lozan). Njome su demilitarizirana područja oko moreuza i ostrva u Mramornom moru. Osnovana je i međunarodna komisija za prolazak. Prema tom sporazumu, sigurnosni i upravni okvir moreuza razlikovao se od onoga koji je kasnije uveden u Montreuxu.
Turska je potrebu za promjenom iznijela na Londonskoj konferenciji o razoružanju u maju 1933. godine. Njena zabrinutost odnosila se na odredbe o demilitarizaciji. Italijanska invazija na Abesiniju i njemačka militarizacija Rajnske oblasti bile su među razlozima zbog kojih je Turska garanciju kolektivne sigurnosti iz 1923. počela smatrati nedovoljnom.
U aprilu 1936. Turska je poslala notu državama koje su učestvovale u Lozani. Zatražila je izmjenu režima moreuza zbog sigurnosti, odbrane i suvereniteta. Zahtjev je doveo do pregovora u Montreuxu. Konferencija je otvorena 22. 6. 1936., a tursku delegaciju predvodio je ministar vanjskih poslova Tevfik Rüştü Aras.
Konvencija iz Montreuxa o režimu moreuza iz 1936. godine
Konvencija je potpisana 20. 7. 1936. Prvobitne potpisnice bile su Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Bugarska, Francuska, Grčka, Japan, Rumunija, Sovjetski Savez i Jugoslavija. Italija nije učestvovala na konferenciji. Konvenciji je pristupila 2. 5. 1938.
Potpisivanje i stupanje na snagu bili su odvojene faze. U evidenciji ugovora Ujedinjenih nacija kao datum privremenog stupanja na snagu naveden je 15. 8. 1936. Konačno stupanje na snagu uslijedilo je 9. 11. 1936. Ti datumi objašnjavaju zašto prikazi sporazuma mogu upućivati na nekoliko različitih trenutaka u istoj godini.
Priloženi protokol odmah je utjecao na tursku odbranu. Ovlastio je Tursku da ponovo militarizira područje moreuza bez čekanja konačnog stupanja konvencije na snagu u novembru. Istovremeno je član 24 prenio poslove dotadašnje komisije na tursku vladu. Vojne ovlasti i upravna odgovornost promijenjene su zasebnim odredbama.
Hronologija
- 1923: Lozanska konvencija o moreuzima uspostavila je demilitarizaciju i međunarodnu komisiju.
- maj 1933: Turska je na Londonskoj konferenciji o razoružanju pokrenula pitanje izmjene režima moreuza.
- april 1936: Turska je poslala diplomatsku notu sa zahtjevom za izmjenu režima.
- 22. 6. 1936.: Otvorena je konferencija u Montreuxu.
- 20. 7. 1936.: Potpisana je konvencija. Njen protokol omogućio je Turskoj neposrednu ponovnu militarizaciju.
- 15. 8. 1936.: Novi režim prolaska privremeno je stupio na snagu.
- 10. 9. 1936.: Društvo naroda obaviješteno je o završetku rada Komisije za moreuze.
- 9. 11. 1936.: Konvencija je konačno stupila na snagu.
- 2. 5. 1938.: Italija je pristupila konvenciji.
- 20. 7. 2026.: Ministarstvo vanjskih poslova Turske saopćilo je da se primjena nastavlja na 90. godišnjicu konvencije.
Šta se promijenilo za trgovačke i ratne brodove?
Član 2 daje trgovačkim brodovima slobodu prolaska u miru, danju i noću, bez obzira na zastavu ili teret. Za brodove koji prolaze u tranzitu bez pristajanja u luku dopušta samo takse i naknade odobrene Prilogom I. Konvencija tako povezuje prava prolaska s precizno određenim finansijskim pravilima.
To možete povezati sa svakodnevnom razlikom između upravljanja nekim putem i određivanja uslova za njegovo korištenje. Ti su poslovi povezani. U Montreuxu je Turska preuzela poslove komisije, dok su trgovački brodovi zadržali utvrđena prava prolaska. Dok gledate brod kako prolazi Bosforom, možete lakše razumjeti taj odnos.
Za ratne brodove važe dodatni zahtjevi. Član 13 propisuje uobičajeni rok prethodne najave od osam dana. Za države koje nemaju obalu na Crnom moru navodi da je poželjno taj rok produžiti na 15 dana. Ta formulacija je bitna: odredba ne predstavlja oba roka kao jednako obavezna.
Član 14 u pravilu ograničava strane pomorske snage koje istovremeno prolaze kroz moreuze na 15.000 tona i devet plovila, uz određene izuzetke. Član 18 uređuje drugo pitanje: ukupnu tonažu ratnih brodova država bez crnomorske obale u Crnom moru. Uobičajena gornja granica iznosi 30.000 tona. Pod određenim uslovima dopušteno je povećanje na 45.000 tona.
Član 18 ograničava i trajanje boravka tih brodova. Ratni brodovi država koje nemaju obalu na Crnom moru ne mogu u njemu ostati duže od 21 dana, bez obzira na svrhu boravka. Ograničenje pri prolasku, gornja granica ukupne tonaže i ograničenje boravka zato uređuju zasebna pitanja.
Šta se dešava tokom rata ili neposredne ratne opasnosti?
Član 19 primjenjuje se kada izbije rat, a Turska nije zaraćena strana. U pravilu zabranjuje prolazak ratnih brodova koji pripadaju zaraćenim državama. Povratak u njihove baze i drugi izuzeci navedeni u članu ograničavaju domet tog pravila. Odredba stavlja položaj same Turske u sukobu u središte režima prolaska.
Član 20 daje turskoj vladi potpunu slobodu odlučivanja o prolasku ratnih brodova kada je i sama Turska zaraćena strana. Član 21 dopušta Turskoj da koristi tu ovlast ako smatra da joj prijeti neposredna ratna opasnost. Uz tu ovlast predviđene su odredbe o obavještavanju i preispitivanju. Sporazum tako utvrđuje različite ovlasti za različite sigurnosne okolnosti.
Detalji koje nećete pronaći u turističkim vodičima
Godine 1925. Vasıf Temel-paša, predsjednik Komisije za moreuze osnovane nakon Lozane, spriječio je podizanje zastave same komisije na palati Tophane Kasrı. Taj događaj pripada ranijem sistemu upravljanja komisije. Konkretan spor oko zastave smješta u širu historiju međunarodne uprave.
Završetak rada komisije također je dokumentiran. Njen predsjednik Mehmet Ali Talay obavijestio je Sekretarijat Društva naroda 10. 9. 1936. da su njene aktivnosti završene. Obavijest je uslijedila nakon privremenog, a prije konačnog stupanja konvencije na snagu.
Konvencija pojedina kretanja uređuje s izrazitom preciznošću. Prema članu 12, podmornice crnomorskih obalnih država koje ispunjavaju uslove za prolazak moraju kroz moreuze ploviti danju, na površini i pojedinačno. Član 15 zabranjuje ratnim brodovima u prolasku da koriste avione koje nose dok se nalaze u moreuzima.
Izvorni jezik konvencije je francuski. Njen engleski tekst i prilozi dostupni su u Izvještaju o moreuzima za 2024. godinu Ministarstva vanjskih poslova Turske. Razlika između jezika korisna vam je kada upoređujete izvornu formulaciju sporazuma s engleskim tekstom za čitanje.
Ima li Konvencija iz Montreuxa datum isteka?
Početni period od 20 godina iz člana 28 nije značio automatski istek. Bez propisane obavijesti o otkazu konvencija nastavlja važiti. Prema mehanizmu prestanka, ostaje na snazi još dvije godine nakon odgovarajuće obavijesti. Odredba o trajanju i automatski datum prestanka zato su u ovom sporazumu različite stvari.
Član 28 zasebno utvrđuje da načelo slobode prolaska i plovidbe, priznato članom 1, nema vremensko ograničenje. Ministarstvo vanjskih poslova Turske saopćilo je 20. 7. 2026. da se konvencija primjenjuje već 90 godina i da će se nastaviti primjenjivati.
Gdje možete pronaći PDF Konvencije iz Montreuxa o režimu moreuza?
Izvještaj o moreuzima za 2024. godinu Ministarstva vanjskih poslova Turske sadrži engleski tekst konvencije i priloge. Za prijenos ovlasti pročitajte zajedno član 24 i priloženi protokol. Kada istražujete pravila prolaska, članovi 2, 13, 14 i 18 obuhvataju različite aspekte trgovačkog i vojnog pomorskog saobraćaja. Član 28 uređuje trajanje i prestanak.
Često postavljana pitanja
Je li Montreux odmah obnovio tursku vojnu kontrolu?
Priloženi protokol omogućio je neposrednu ponovnu militarizaciju područja moreuza. Turska nije morala čekati konačno stupanje konvencije na snagu 9. 11. 1936. da bi ostvarila to pravo.
Je li Turska dobila neograničenu kontrolu nad trgovačkom plovidbom?
Član 2 sačuvao je prolazak trgovačkih brodova u miru, danju i noću, bez obzira na zastavu ili teret. Naknade za brodove u tranzitu koji ne pristaju u luku ograničio je na one dopuštene Prilogom I.
Je li Italija potpisala konvenciju na konferenciji 1936. godine?
Italija nije učestvovala na konferenciji u Montreuxu. Konvenciji je pristupila 2. 5. 1938., nakon što je prvobitni sporazum stupio na snagu.
Važe li za sve strane ratne brodove ista pravila u Crnom moru?
Konvencija razlikuje crnomorske obalne države od ostalih država. Član 18 propisuje ograničenja ukupne tonaže i boravak od najviše 21 dan za ratne brodove država koje nemaju obalu na Crnom moru.
Izvori
- Ministarstvo vanjskih poslova Turske — Izvještaj o moreuzima za 2024. godinu, tekst konvencije, prilozi i protokol mfa.gov.tr
- TDV Islamska enciklopedija — Konvencija iz Montreuxa o moreuzima islamansiklopedisi.org.tr
- Zbirka ugovora Ujedinjenih nacija — Konvencija o režimu moreuza treaties.un.org
- Abdurrahman Bozkurt — Osnivanje i djelovanje Komisije za moreuze (1924–1936) cdn.istanbul.edu.tr
- Nacionalni univerzitet Singapura, Centar za međunarodno pravo — Konvencija o režimu moreuza iz 1936. godine cil.nus.edu.sg
- Ministarstvo vanjskih poslova Turske — Saopćenje povodom 90. godišnjice Konvencije iz Montreuxa mfa.gov.tr
- Wikipedia — Konvencija iz Montreuxa o režimu moreuza en.wikipedia.org
- Vikipedi — Konvencija iz Montreuxa o moreuzima tr.wikipedia.org
FAQ
Šta je Konvencija iz Montreuxa?
To je sporazum potpisan u Montreuxu u Švicarskoj 20. 7. 1936. kojim je uređen prolazak kroz moreuze. Turskoj je omogućio ponovnu militarizaciju tog područja i prenio poslove međunarodne komisije na tursku vladu.
Ima li Konvencija iz Montreuxa datum isteka?
Njeno početno trajanje od 20 godina nije značilo automatski istek. Član 28 predviđa prestanak na osnovu obavijesti o otkazu, pri čemu konvencija ostaje na snazi još dvije godine nakon odgovarajuće obavijesti.
Gdje mogu pronaći PDF Konvencije iz Montreuxa?
Engleski tekst i prilozi nalaze se u Izvještaju o moreuzima za 2024. godinu Ministarstva vanjskih poslova Turske: https://www.mfa.gov.tr/site_media/html/BOGAZLAR-RAPORU-2024-EN.pdf
Koliko dugo ratni brodovi država koje ne izlaze na Crno more mogu ostati u njemu?
Član 18 ograničava njihov boravak na 21 dan, bez obzira na svrhu. Također propisuje ograničenja ukupne tonaže.
Image: 1915 French map of the Turkish Straits and the Sea of Marmara.jpg — Nancy : Berger Levrault, 1915, Public domain
