Ustavni referendum u Turskoj 1982. i vojna vlast

O čemu se odlučivalo na ustavnom referendumu u Turskoj 1982. godine?

U nedjelju, 7. 11. 1982., Turska održala je drugi referendum u svojoj historiji. Birači su usvojili novi ustav sa 91.37% važećih glasova. Njegovo usvajanje donijelo je Kenanu Evrenu i sedmogodišnji predsjednički mandat. Glasanjem je, dakle, riješeno ustavno pitanje, ali i određeno ko će obavljati predsjedničku dužnost u novom poretku.

Ako proučavate prelazak Turske iz vojne vlasti u novi politički poredak, ovaj referendum je jedan od ključnih događaja. Oružane snage preuzele su vlast 12. 9. 1980. i raspustile parlament. Ustav usvojen 1982. postavio je okvir za parlamentarne izbore održane 1983.

Prijelaz nije završen na dan referenduma. Parlament se sastao 24. 11. 1983., a njegovo Predsjedništvo formirano je 6. 12. 1983. Prijelazne ustavne odredbe zadržale su Vijeće nacionalne sigurnosti na dužnosti do formiranja tog tijela. Vijeću su predvidjele i daljnju institucionalnu ulogu.

Ko je pripremio ustav nakon vojnog preuzimanja vlasti?

Turske oružane snage preuzele su vlast pod vodstvom Kenana Evrena 12. 9. 1980. Parlament je raspušten. Tijelo koje je kasnije pripremilo ustav nastalo je, prema tome, nakon uklanjanja postojećeg parlamenta.

Zakon br. 2485 od 29. 6. 1981. utvrdio je sastav Ustavotvorne skupštine. Činili su je Vijeće nacionalne sigurnosti (Millî Güvenlik Konseyi) i Savjetodavna skupština (Danışma Meclisi). Svih 160 članova Savjetodavne skupštine imenovalo je Vijeće nacionalne sigurnosti.

Nacrt je pripremila Ustavna komisija od 15 članova, kojom je predsjedavao Orhan Aldikačti. Tekst je predala Savjetodavnoj skupštini 30. 7. 1982. Ta skupština je 23. 9. 1982. prihvatila verziju sa 193 člana i 11 prijelaznih članova.

Vijeće nacionalne sigurnosti zatim je 18. 10. 1982. prihvatilo tekst koji će biti upućen biračima. Ta verzija sadržavala je 177 članova i 15 prijelaznih članova. U ove dvije faze nastali su različiti tekstovi, pri čemu je drugi imao više odredbi koje su uređivale prijelazni period.

Tekst za referendum objavljen je 20. 10. 1982. u Službenom listu (Resmî Gazete), u broju 17844. Kada pratite pripremu ustava, razlikujte tu objavu od objave ustava nakon njegovog usvajanja. Druga objava uslijedila je 9. 11. 1982. i označila njegovo stupanje na snagu.

Kako je referendum organiziran?

Zakon br. 2707, usvojen 24. 9. 1982., povjerio je provođenje i nadzor referenduma Vrhovnom izbornom vijeću (Yüksek Seçim Kurulu). Isti zakon odredio je način glasanja i pravila predstavljanja ustava javnosti.

Član 5 propisivao je da se odredbe Izbornog zakona br. 298 o slobodi vođenja kampanje neće primjenjivati na ovaj referendum. Od 25. 10. 1982. Vijeće nacionalne sigurnosti imalo je ovlaštenje da odredi kako će ustav biti predstavljen javnosti. Ta pravila dio su konteksta u kojem treba tumačiti rezultat.

Zakon je propisao i boje glasačkih listića: bijela je značila prihvatanje, a plava odbijanje. Zamislite jednostavan postupak iz svakodnevnog života: odaberete papir i stavite ga u kovertu. Ovdje je taj postupak imao precizno pravno značenje. Na ovom glasanju ono je zavisilo od boje papira, kako je propisivao zakon o referendumu.

I neučestvovanje je imalo pravne posljedice. Upisanim biračima koji nisu glasali, a nisu imali prihvaćeno opravdanje, prijetila je petogodišnja zabrana glasanja na izborima i referendumima. Za isti period bila je predviđena i zabrana kandidiranja na izborima.

Kakvi su bili rezultati?

Bilo je 20,690,914 upisanih birača, a glasalo je 18,885,488 ljudi. Izlaznost je dostigla 91.27%. Taj podatak pokazuje koliki je dio upisanih birača glasao. On je odvojen od procenta podrške ustavu.

Ustav je dobio 17,215,559 glasova za, odnosno 91.37% važećih glasova. Protiv je bilo 1,626,431 glasova, odnosno 8.63%. Kada razlikujete izlaznost od podrške ustavu, lakše ćete pravilno protumačiti brojke: 91.37% odnosi se na važeće glasove, a ne na sve upisane birače.

Ustav je stupio na snagu objavljivanjem 9. 11. 1982. Objavljen je u dopunskom izdanju Službenog lista br. 17863. Referendum 7. 11. 1982. i objava 9. 11. 1982. bili su zasebni koraci u njegovom usvajanju.

Kako je usvajanje ustava učinilo Kenana Evrena predsjednikom?

Prijelazni član 1 neposredno je povezao usvajanje ustava s predsjedničkom dužnošću. Službenim objavljivanjem prihvatanja ustava Kenan Evren stekao je zvanje predsjednika na sedam godina. Glasanje o ustavu tako je odredilo i njegov predsjednički mandat, na osnovu odredbe u usvojenom tekstu.

Isti član zadržao je važenje ranije zakletve. Evren ju je položio kao šef države 18. 9. 1980. Prema prijelaznom članu 1, ta zakletva ostala je važeća tokom njegovog predsjedničkog mandata. Odredba je povezala njegov položaj pod vojnom vlašću s dužnošću koju je dobio prema ustavu.

Prijelazni član 2 uspostavio je još jednu vezu između ta dva perioda. Vijeće nacionalne sigurnosti trebalo je nastaviti obavljati svoje dužnosti do formiranja Predsjedništva parlamenta nakon prvih općih izbora. Trajanje njegovih dužnosti tako je vezano za tačno određeni korak u uspostavljanju parlamenta.

Nakon početka rada parlamenta, ustav je predviđao da Vijeće nacionalne sigurnosti postane Predsjedničko vijeće na šest godina. Time su članovi tijela koje je upravljalo zemljom pod vojnom vlašću zadržali institucionalni položaj u novom poretku.

Koja su politička ograničenja nastavljena u novom poretku?

Prijelazni član 4 uveo je različita ograničenja za kategorije bivših političara obuhvaćenih njegovim odredbama. Za bivše stranačke funkcionere predviđene su desetogodišnje političke zabrane. Za poslanike i senatore predviđene su petogodišnje zabrane. Ustav je, dakle, za različite grupe odredio različito trajanje zabrana.

Prijelazni član 9 uređivao je i ustavne promjene tokom prijelaznog perioda. U šest godina nakon formiranja prvog Predsjedništva parlamenta, za ponovno usvajanje ustavnog amandmana koji predsjednik vrati bila je potrebna tročetvrtinska većina ako se amandman usvaja bez izmjena. Time je utvrđen poseban prag za ponovno usvajanje teksta koji predsjednik vrati.

Prvi opći parlamentarni izbori prema novom ustavu održani su 6. 11. 1983. Parlament se sastao 24. 11. 1983. Njegovo Predsjedništvo formirano je 6. 12. 1983. Time je ispunjen uslov određen za prestanak daljnjeg obavljanja dužnosti Vijeća nacionalne sigurnosti.

Ograničenja iz prijelaznog člana 4 nisu ostala na snazi tokom cijelog prvobitno predviđenog perioda. Zasebnim referendumom 6. 9. 1987. te političke zabrane su ukinute. To kasnije glasanje odnosilo se na ograničenja ugrađena u ustavni poredak odobren 1982.

Hronologija

• 12. 9. 1980.: Turske oružane snage preuzele su vlast i raspustile parlament.
• 29. 6. 1981.: Zakon br. 2485, koji nosi ovaj datum, utvrdio je sastav Ustavotvorne skupštine.
• 30. 7. 1982.: Ustavna komisija predala je nacrt Savjetodavnoj skupštini.
• 23. 9. 1982.: Savjetodavna skupština prihvatila je nacrt ustava.
• 24. 9. 1982.: Usvojen je Zakon br. 2707, kojim je uređen referendum.
• 18. 10. 1982.: Vijeće nacionalne sigurnosti prihvatilo je tekst za referendum.
• 20. 10. 1982.: Tekst je objavljen u Službenom listu.
• 7. 11. 1982.: Birači su usvojili ustav sa 91.37% važećih glasova.
• 9. 11. 1982.: Ustav je stupio na snagu.
• 6. 11. 1983.: Održani su prvi opći parlamentarni izbori prema novom ustavu.
• 24. 11. 1983.: Parlament se sastao nakon izbora.
• 6. 12. 1983.: Formirano je Predsjedništvo parlamenta.
• 6. 9. 1987.: Zasebnim referendumom ukinute su političke zabrane iz prijelaznog člana 4.

Pojedinosti koje nećete naći u vodičima

Zakon o referendumu uredio je i neobičnu situaciju pri prebrojavanju. Ako bi se u koverti našlo više listića iste vrste, računali su se kao jedan važeći glas. Više istovjetnih papira u jednoj koverti, prema tome, nije automatski poništavalo glas niti stvaralo dodatne glasove.

I vremenske prilike našle su mjesto u službenom obrazloženju rezultata. Odluka Vrhovnog izbornog vijeća od 9. 11. 1982. razmatrala je 730 glasačkih kutija čiji rezultati nisu stigli zbog vremenskih prilika. Te kutije predstavljale su najviše 219,000 glasova.

Vijeće je navelo da bi ishod ostao isti čak i kada bi svaki od tih glasova bio protiv ustava. Taj podatak objašnjava zašto nedostajući rezultati nisu mogli promijeniti odluku o prihvatanju ustava. Ujedno razdvaja uvjerljivu razliku u glasovima od praktičnog problema prikupljanja svih rezultata.

Često postavljana pitanja

Je li ovo bio prvi referendum u Turskoj?

Ne. Glasanje održano 7. 11. 1982. bilo je drugi referendum u Turskoj. Njime je usvojen ustav pripremljen nakon vojnog preuzimanja vlasti 12. 9. 1980.

Jesu li birači zasebno birali predsjednika?

Prijelazni član 1 ustava vezao je Evrenov sedmogodišnji predsjednički mandat za službeno objavljivanje usvajanja ustava. Njegovo stjecanje predsjedničke dužnosti zato je bilo dio ustavnog paketa ponuđenog biračima.

Šta su značili bijeli i plavi listići?

Bijeli listići značili su prihvatanje. Plavi listići značili su odbijanje. Zakon br. 2707 propisao je te boje kao dio pravila glasanja na referendumu.

Je li institucionalni utjecaj vojske prestao na dan referenduma?

Vijeće nacionalne sigurnosti nastavilo je obavljati dužnosti do formiranja Predsjedništva parlamenta. Ustav je predvidio i njegovo pretvaranje u Predsjedničko vijeće s trajanjem od šest godina nakon početka rada parlamenta.

Izvori

1. Vikipedi — Ustavni referendum u Turskoj 1982 tr.wikipedia.org
2. Wikipedia — Ustavni referendum u Turskoj 1982 en.wikipedia.org
3. TBMM — Opće informacije o Ustavu iz 1982 tbmm.gov.tr
4. TBMM — Zakon br. 2707 o upućivanju ustava na referendum www5.tbmm.gov.tr
5. TBMM — U susret referendumu tbmm.gov.tr
6. TBMM — Izvorni tekst Ustava iz 1982 tbmm.gov.tr
7. YSK — Rezultati općih parlamentarnih izbora održanih 6. 11. 1983 ysk.gov.tr

FAQ

Image: 1982 Türkiye referandum haritası.png — Atcan, CC BY-SA 4.0