Republika Turska · 1923 –

Zemljotres u Düzceu 1999. godine: 87 dana nakon Izmita

Zemljotres u Düzceu pogodio je područje 12. 11. 1999., samo 87 dana nakon katastrofe u Izmitu, donoseći nove žrtve i velika razaranja. Srušene zgrade blokirale su ulice i onesposobile vatrogasnu službu, a nakon ove dvije katastrofe Düzce je postao 81. provincija Turske.

8 min čitanja11 izvoraObjavljeno: 4 Novembra 2026Posljednja provjera: 4 Novembra 2026
Redakcija Köküne Kadar TVNaša načela korištenja izvora
Zemljotres u Düzceu 1999. godine: 87 dana nakon Izmita
Duzce 1999 earthquake damage Bilham 891.jpg

Šta se dogodilo u zemljotresu u Düzceu 1999. godine?

Zemljotres u Düzceu dogodio se u petak, 12. 11. 1999., u 18:57 po lokalnom vremenu. Od zemljotresa u Izmitu, koji se dogodio 17. 8. 1999., dijelilo ga je samo 87 dana. Düzce, Kaynaşlı i Bolu pretrpjeli su ljudske gubitke i teška oštećenja zgrada. Za Düzce je to bio drugi razorni zemljotres u istoj godini.

Najčešće se navodi momentna magnituda Mw 7,2. Ured guvernera Düzcea u poruci povodom 25. godišnjice bilježi 845 poginulih. Službeno saopćenje Ureda guvernera Adıyamana povodom obilježavanja zemljotresa navodi 4.948 povrijeđenih. Ove brojke opisuju katastrofu čije posljedice nisu prestale sa podrhtavanjem tla. Nastavile su se na oštećenim ulicama, u domovima i u radu hitnih službi.

Ako posjećujete Düzce, datume 17. 8. 1999. i 12. 11. 1999. posmatrajte zajedno u njegovoj novijoj historiji. Univerzitet Düzce bilježi 270 poginulih u regiji tokom augustovskog zemljotresa. Za novembarski zemljotres navodi još 710 poginulih u Düzceu i sedam okruga koji mu danas pripadaju. Druga katastrofa pogodila je regiju koja je već pretrpjela gubitke u prvoj.

Zašto je druga katastrofa uslijedila 87 dana nakon Izmita?

Novembarski zemljotres dogodio se na rasjedu Düzce. Univerzitet Sakarya opisuje ga kao dio sjevernog ogranka Sjevernoanatolijske rasjedne zone. Prema procjeni tog univerziteta, augustovski zemljotres povećao je naprezanje na rasjedu Düzce i tako je povezan s novembarskim rasjedanjem.

Prema istoj procjeni, novembarsko rasjedanje predstavljalo je nastavak rasjedanja iz Izmita prema istoku. Veza između dvije katastrofe zato se ne svodi na kratak vremenski razmak. Univerzitet ih smješta u povezan slijed rasjedanja i promjena naprezanja.

Rješenja mehanizma žarišta ukazuju na desno horizontalno pomjeranje duž rasjeda. Time se opisuje način kretanja tokom zemljotresa. To je zaseban podatak u odnosu na magnitudu, koja se najčešće navodi kao Mw 7,2, ili najveći zabilježeni intenzitet IX prema Mercallijevoj skali.

Razmak od 87 dana ključan je za razumijevanje gubitaka u Düzceu. Univerzitetski podaci za regiju navode 1.157 povrijeđenih u augustu i 2.679 u novembru. Kada ih čitate zajedno, jasnije vidite zašto novembarski zemljotres zahtijeva zaseban prikaz, ali ostaje povezan s prethodnom katastrofom.

Hronologija

  • 17. 8. 1999.: Zemljotres u Marmari razorio je i regiju Düzcea. Univerzitet Düzce bilježi 270 poginulih u regiji.
  • 12. 11. 1999., 18:57: Drugi razorni zemljotres pogodio je rasjed Düzce, 87 dana nakon augustovske katastrofe.
  • 9. 12. 1999.: Düzce je postao 81. provincija Turske. Cilj promjene bio je ubrzati obnovu nakon oba zemljotresa.
  • 2010.: Konca i saradnici objavili su istraživanje u kojem su uporedili trag rasjeda utvrđen na satelitskim snimcima s tragom kartiranim na terenu.

Koliko je zemljotres bio jak?

Najčešće se navodi magnituda Mw 7,2, ali informativni dokument Univerziteta Sakarya navodi Mw 7,1. Kada naiđete na jednu od tih vrijednosti, obratite pažnju na izvor. Obje se odnose na novembarski zemljotres. Razlika treba ostati vidljiva pri navođenju njegove zabilježene magnitude.

Najveći zabilježeni intenzitet prema Mercallijevoj skali bio je IX. Intenzitet opisuje lokalne učinke podrhtavanja, dok je Mw 7,2 vrijednost magnitude. Ove dvije oznake odgovaraju na različita pitanja. Ako ih razlikujete, lakše ćete razumjeti zašto prikaz istog zemljotresa može sadržavati i magnitudu i intenzitet bez proturječnosti.

I navedena dubina razlikuje se među izvorima. Wikipedija na engleskom jeziku, pozivajući se na katalog ISC-a, navodi 13,7 kilometara. Univerzitet Sakarya prenosi rješenje mreže SABONET s dubinom od 12,5 kilometara. Wikipedija na turskom jeziku navodi 17 kilometara. Uz podatak o dubini zato treba navesti izvor, umjesto da se predstavlja kao jedna konačno utvrđena vrijednost.

Prikaz zasnovan na podacima ISC-a navodi početak u 18:57:22 po lokalnom vremenu, odnosno u 16:57:22 UTC. Saopćenje Ureda guvernera Adıyamana povodom obilježavanja zemljotresa navodi da je podrhtavanje trajalo 30 sekundi. Precizno vrijeme početka i navedeno trajanje zasebni su podaci o događaju koji se uglavnom pamti po kraće zapisanom vremenu, 18:57.

Koliko je ljudi poginulo i zašto se ukupni brojevi razlikuju?

Ured guvernera Düzcea u poruci povodom 25. godišnjice novembarskog zemljotresa navodi 845 poginulih. Službeno saopćenje Ureda guvernera Adıyamana bilježi 4.948 povrijeđenih. To su ukupni podaci za šire područje katastrofe koji se koriste u ovom članku. Razlikuju se od lokalnih podataka koje je objavio Univerzitet Düzce.

Univerzitet bilježi 710 poginulih i 2.679 povrijeđenih u Düzceu i njegovih današnjih sedam okruga. Taj geografski obuhvat je važan. Zemljotres je odnio živote i teško oštetio zgrade i u Kaynaşlıju i Boluu. Lokalni broj ne treba poistovjećivati s ukupnim brojem za šire područje zemljotresa.

U zasebnoj poruci Ured guvernera Düzcea navodi 980 poginulih u provinciji Düzce u augustovskom i novembarskom zemljotresu zajedno. Taj broj odgovara zbiru univerzitetskih regionalnih podataka od 270 i 710 poginulih. Broj 980 odnosi se na obje katastrofe, a ne samo na 12. 11. 1999.

Ako kao učenik ili student upoređujete izvore, ova razlika vam neposredno pomaže: 845 je broj poginulih u novembarskom zemljotresu prema poruci povodom godišnjice, dok je 980 zajednički broj za provinciju u oba zemljotresa. Navođenjem perioda i geografskog obuhvata uz svaki broj sprečavate da se odvojeni podaci pretvore u jedan obmanjujući zbir.

Šta se dogodilo sa stambenim jedinicama, poslovnim prostorima i putevima za spašavanje?

Wikipedija na turskom jeziku pripisuje pregled štete Centru za upravljanje krizama pri Uredu premijera. U njemu se navodi 12.939 uništenih ili teško oštećenih stambenih jedinica i 2.450 poslovnih prostora. Ove kategorije obuhvataju i mjesta stanovanja i mjesta rada.

Da biste razumjeli posljedice u svakodnevnom životu, zamislite svoj put od kuće do posla ili odlazak u bolnicu. Katastrofa je pogodila domove i poslovne prostore, dok su ruševine zgrada zatvorile glavne ulice u centru Düzcea. Vozila koja su prevozila povrijeđene u bolnicu ostala su blokirana na tim putevima.

Zbog zatvorenih ulica oštećenja zgrada postala su i problem za hitne službe. Prijevoz povrijeđenih bio je u toku, ali su im ruševine prekidale put do bolnice. Ovaj konkretan detalj pokazuje posljedice urušavanja zgrada koje sam popis štete ne može dočarati.

Detalji koje nećete naći u turističkim vodičima

Zgrada vatrogasne službe Düzcea srušila se tokom zemljotresa. Osoblje i vozila ostali su zatrpani pod ruševinama. Ekipe iz okolnih okruga gasile su požare jer je i sama lokalna vatrogasna služba bila pogođena katastrofom.

Općina Düzce odaje počast četverici poginulih vatrogasaca: Güngör Başbay, Alim Sağlam, Cevat Yazgan i Hüseyin Kılıç. Njihova imena daju ljudsku dimenziju priči o srušenoj vatrogasnoj stanici. Gubici službe obuhvatili su i njenu sposobnost za rad i članove osoblja.

Trag rasjeda također izgleda drugačije zavisno od načina posmatranja. Konca i saradnici u istraživanju iz 2010. godine utvrdili su približno 55 kilometara traga pomoću satelitskih snimaka SPOT. Trag kartiran na terenu bio je dug približno 40 kilometara. Satelitska posmatranja otkrila su duži trag od onoga zabilježenog terenskim kartiranjem.

Model koji je najbolje odgovarao njihovim podacima pokazao je da se rasjedanje prema istoku širilo prosječnom brzinom od 3,7–3,8 kilometara u sekundi. Mjestimično je premašivalo brzinu S-talasa. Prema zapadu se rasjedanje širilo brzinom od oko 3 kilometra u sekundi. To su modelirane brzine širenja rasjedanja, koje treba razlikovati od navedenog trajanja podrhtavanja od 30 sekundi.

Kako su zemljotresi promijenili status Düzcea?

Düzce je postao 81. provincija Turske 9. 12. 1999. Cilj te promjene bio je ubrzati obnovu nakon augustovskog i novembarskog zemljotresa. Ova administrativna prekretnica zato je neposredno povezana s katastrofama i njihovim posljedicama.

Kada čitate o provincijskom statusu Düzcea, novembarski zemljotres pruža ključni kontekst. Promjena je uslijedila nakon dva razorna zemljotresa u istoj godini. Njen navedeni cilj bio je ubrzati obnovu mjesta koje je izgubilo domove i poslovne prostore, imalo blokirane ulice i srušenu vatrogasnu stanicu.

Često postavljana pitanja

Kada se dogodio zemljotres u Düzceu 1999. godine?

Dogodio se u petak, 12. 11. 1999., u 18:57 po lokalnom vremenu. Wikipedija na engleskom jeziku na osnovu podataka ISC-a navodi precizno vrijeme 18:57:22. Zemljotres se dogodio 87 dana nakon zemljotresa u Izmitu od 17. 8. 1999.

Koliko je bio jak?

Najčešće se navodi magnituda Mw 7,2. Univerzitet Sakarya navodi Mw 7,1. Najveći zabilježeni intenzitet prema Mercallijevoj skali bio je IX. Intenzitet je mjera lokalnih učinaka, a ne magnitude.

Koliko je ljudi poginulo?

Ured guvernera Düzcea u poruci povodom 25. godišnjice bilježi 845 poginulih. Univerzitet Düzce zasebno navodi lokalni broj od 710 poginulih u Düzceu i njegovih današnjih sedam okruga. Geografski obuhvat ovih podataka mora ostati jasno naznačen.

Je li bio povezan sa zemljotresom u Izmitu?

Univerzitet Sakarya navodi da je augustovski zemljotres povećao naprezanje na rasjedu Düzce. Prema njegovoj procjeni, novembarsko rasjedanje bilo je nastavak rasjedanja iz Izmita prema istoku.

Izvori

  1. Wikipedija na turskom jeziku — Zemljotres u Düzceu 1999. godine tr.wikipedia.org
  2. Wikipedija na engleskom jeziku — Zemljotres u Düzceu 1999. godine en.wikipedia.org
  3. Univerzitet Düzce — Zemljotres u Düzceu 12. 11. 1999 deprem.duzce.edu.tr
  4. Univerzitet Sakarya — Informativni dokument o zemljotresu u Düzceu jfm.sakarya.edu.tr
  5. Ured guvernera Adıyamana — Državna vježba postupanja tokom zemljotresa adiyaman.gov.tr
  6. Ured guvernera Düzcea — Poruka povodom 25. godišnjice zemljotresa u Düzceu od 12. 11. 1999 duzce.gov.tr
  7. Univerzitet Düzce — Zemljotres u Marmari 17. 8. 1999. i Düzce deprem.duzce.edu.tr
  8. Ured guvernera Düzcea — Poruka povodom godišnjice zemljotresa u Düzceu od 12. 11. 1999 duzce.gov.tr
  9. Općina Düzce — Odata počast poginulim vatrogascima duzce.bel.tr
  10. Konca i saradnici, 2010. — Bilten Seizmološkog društva Amerike tectonics.caltech.edu
  11. Ured guvernera Düzcea — Opće informacije duzce.gov.tr

FAQ

Kada se dogodio zemljotres u Düzceu 1999. godine?

Dogodio se u petak, 12. 11. 1999., u 18:57 po lokalnom vremenu, 87 dana nakon zemljotresa u Izmitu od 17. 8. 1999.

Koliko je bio jak zemljotres u Düzceu?

Najčešće se navodi momentna magnituda Mw 7,2, dok Univerzitet Sakarya navodi Mw 7,1. Najveći zabilježeni intenzitet prema Mercallijevoj skali bio je IX.

Koliko je ljudi poginulo u zemljotresu u Düzceu?

U poruci povodom 25. godišnjice Ured guvernera Düzcea navodi 845 poginulih. Univerzitet Düzce zasebno bilježi 710 poginulih u Düzceu i njegovih današnjih sedam okruga.

Je li zemljotres u Düzceu bio povezan sa zemljotresom u Izmitu?

Prema procjeni Univerziteta Sakarya, zemljotres iz augusta povećao je naprezanje na rasjedu Düzce. Novembarsko rasjedanje predstavljalo je nastavak rasjedanja iz Izmita prema istoku.

Image: Duzce 1999 earthquake damage Bilham 891.jpg — Roger Bilham, Public domain

Podijeli

Primijetili ste grešku u ovom članku? Javite nam →

Ovaj članak pripremljen je uz pomoć umjetne inteligencije. Svaka tvrdnja provjerena je prema izvorima i nijedna rečenica nije objavljena bez izvora. Ako primijetiš grešku, piši nam. Naša načela korištenja izvora · Piši nam →

Povezani članci