Kada se zapitate je li Nasrudin-hodža (Nasreddin Hoca) zaista živio, dobit ćete dva odgovora odjednom. U Akşehiru možete prići njegovom grobu. U naučnoj literaturi, međutim, raspravlja se o datumima njegovog života, porodici, pa čak i vijeku u kojem je živio. Ovaj članak razdvaja ono što potvrđuju dokazi od onoga što donosi predaja.
Nasrudin-hodža: kratak odgovor
Nasrudin-hodža kao historijska ličnost predmet je rasprave. Islamska enciklopedija Turske vjerske fondacije (TDV) navodi da su sporni njegov historijski identitet, vrijeme u kojem je živio i njegova porodica. Izdvaja tri glavna dokaza: grob u Akşehiru, nadgrobne spomenike koji se pripisuju njegovim srodnicima i vakufski dokument iz vremena Mehmeda Osvajača.
Wikipedia na engleskom jeziku bilježi i tvrdnju da je Nasrudin bio potpuno izmišljen lik. Dodaje da oni koji zastupaju njegovo historijsko postojanje ukazuju na nadgrobni spomenik u Akşehiru kao materijalni dokaz.
Pošten sažetak zato glasi ovako: iza tog imena stoji nešto stvarno, ali dokazi ne potvrđuju detaljnu biografiju.
Odakle je bio Nasrudin-hodža?
Tradicionalni odgovor glasi: iz sela Hortu kod Sivrihisara. Ministarstvo kulture i turizma prenosi biografiju prema kojoj je tamo rođen 1208. Ministarstvo to predstavlja kao tradicionalno kazivanje. Nije riječ o potvrđenom zapisu o rođenju iz njegovog vremena.
Hortu se danas zove Nasreddin Hoca Mahallesi. Pripada okrugu Sivrihisar u pokrajini Eskişehir.
Prema istoj predaji, preselio se u Akşehir 1237. Tamo je, kako se navodi, učio kod Seyyida Mahmuda Hayranija i Seyyida Hacı İbrahima. Sve se to oslanja na biografsku predaju. Djela o njegovom životu, navedena u Turskoj enciklopediji obrazovanja, također govore da je u Akşehiru služio kao kadija. I to se prenosi kao kazivanje, a ne kao dokumentovana činjenica.
Predaja njegovu smrt smješta u Akşehir, u 683. godinu po Hidžri, odnosno 1284. godinu nove ere. Natuknica TDV-a uz godinu smrti stavlja upitnik.
Druga teorija: živio je u kasnijem vijeku
Ne prihvataju svi trinaesti vijek. Günay Kut u Turskoj enciklopediji obrazovanja smatra uvjerljivijom drugu teoriju. Prema njoj, Nasrudin je rođen u drugoj polovini četrnaestog vijeka, a umro je u prvoj četvrtini petnaestog.
To je znatno više od jednog vijeka razlike u odnosu na tradicionalne datume.
Turbe u Akşehiru
Turbe se nalazi na mezarju Nasreddin Hoca, u naselju Kileci Mahallesi, u Akşehiru, u pokrajini Konya. Čine ga dva arhitektonska dijela, jedan unutar drugog. Unutrašnji dio ima šest stubova. Vanjski dio ima dvanaest stranica.
Tu vas čeka prvo iznenađenje. Prema Općini Akşehir, izvorni natpis turbeta nije sačuvan. Današnji nadgrobni spomenik postavljen je kasnije. Kamen koji vidite, dakle, nije izvorno nadgrobno obilježje.
Današnji izgled građevine rezultat je obnove. Općina je datira u 1905. Univerzitet Selçuk istu promjenu datira u 1324. godinu po Hidžri, odnosno 1906. Na univerzitetskoj stranici piše da je obnovu naredio valija Konye Faik-beg i da je građevina ponovo popravljana 1945.
Godina na nadgrobnom spomeniku koja se čita unazad
Na spomeniku je kao godina smrti navedena 386. po Hidžri. Pročitate li cifre obrnutim redom, dobit ćete 683, tradicionalnu godinu njegove smrti.
Mnogi posjetioci to shvataju kao šalu samog Nasrudin-hodže. Takvo tumačenje nije potvrđeno. Nije poznato je li broj 386 namjerna šala ili greška pri pisanju. Priču o obrnutoj godini shvatite kao privlačno objašnjenje, a ne kao činjenicu.
Šta govore najraniji pisani tragovi
Turbe je samo jedan dio dokaza. Pisani tragovi nastali su kasnije od datuma koje navodi sama predaja.
- Kraj 15. vijeka: rane pripovijesti pripisane Nasrudin-hodži pojavljuju se u djelu Saltuknâme autora Ebu'l-Hayr-ı Rûmîja.
- 1571: popis izvora Univerziteta Selçuk navodi ovu godinu kao datum prepisivanja rukopisa šaljivih priča pod naslovom Hikâyet-i Kitâb-ı Nasreddin.
- 1918: prvi put je objavljeno djelo Mehmeda Fuada Köprülüa Nasreddin Hoca, koje obuhvata studiju i anegdote u stihovima.
Obratite pažnju na vremenski razmak. Najraniji od ovih izvora napisan je krajem petnaestog vijeka. To je mnogo poslije tradicionalne godine smrti, 1284. Zato istraživači ne mogu jednostavno čitati priče kao historijske iskaze očevidaca.
Postoji još jedna poteškoća. Evlija Čelebija pripovijeda o susretu Nasrudin-hodže i Timura. Natuknica TDV-a tome suprotstavlja podatak da dotični razgovor pripada Ahmedîju, pjesniku i autoru djela İskendernâme. Poznata scena možda je pripisana pogrešnom čovjeku.
Priče o Nasrudin-hodži: jedan čovjek ili više njih?
Same anegdote otežavaju pitanje jedne biografije. U njima se Nasrudin pojavljuje kao seljak, kadija, ljekar, učitelj i izaslanik. Natuknica TDV-a te promjene uloga ubraja u promjenjive osobine pripovjednog lika.
Uporedite to s nečim iz svakodnevnog života. Zamislite šalu koja kruži vašom porodičnom grupom za dopisivanje. Niko ne zna ko ju je prvi napisao, a svaki pošiljalac promijeni neki detalj. S vremenom se pripisuje različitim ljudima. Na sličan način anegdote se okupljaju oko poznatog imena.
To ne dokazuje da on nikada nije živio. Ali znači da njegovu biografiju ne možete provjeravati na osnovu šala.
Hronologija
- 1208: tradicionalna godina rođenja u Hortuu. Njena tačnost je sporna.
- 1237: preseljenje u Akşehir, prema predaji koju prenosi Ministarstvo.
- 1284: tradicionalna godina smrti, koja odgovara 683. godini po Hidžri.
- 1393–1394: 796. godina po Hidžri, datum natpisa vojnika Mehmeda na jednom stubu turbeta.
- Kraj 15. vijeka: priče o Nasrudin-hodži zapisane su u djelu Saltuknâme.
- 1571: godina prepisivanja djela Hikâyet-i Kitâb-ı Nasreddin prema popisu Univerziteta Selçuk.
- Početak 17. vijeka: vrijeme nastanka minijature Nasrudin-hodže iz zbirke palače Topkapı.
- 1905–1906: obnova kojom je turbe dobilo današnji izgled. Općinski i univerzitetski izvori različito je datiraju.
- 1918: prvo izdanje Köprülüovog djela Nasreddin Hoca.
- 1945: nova obnova turbeta, prema Univerzitetu Selçuk.
- 2014: tradicija pripovijedanja šaljivih priča uvrštena je u nacionalni inventar nematerijalne kulturne baštine Turske.
- 2022: UNESCO je tradiciju uvrstio na svoju listu kao zajedničku baštinu sedam zemalja.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Vojnikov grafit. Natpis posjetioca na jednom stubu turbeta kaže da je Mehmed, spahija odnosno konjanik Bajazita Jildirima, tu urezao svoj zapis 796. godine po Hidžri. To odgovara godinama 1393–1394. Riječ je o tragu posjetioca, a ne o zapisu o Nasrudinovom životu. Ipak, pokazuje da je mjesto privlačilo posjetioce već krajem četrnaestog vijeka.
Dvoja vrata, dva pravca. Vrata vanjskog dijela turbeta okrenuta su prema sjeveru. Vrata unutrašnjeg turbeta otvaraju se prema istoku.
Većina rukopisa nalazi se u inostranstvu. Prema prebrojavanju Metina Akara, koje prenosi Günay Kut, 38 rukopisa sadrži priče o Nasrudin-hodži. Devet ih je u Turskoj. Preostalih 29 nalazi se u evropskim bibliotekama.
Minijatura u palači Topkapı. Univerzitet Selçuk navodi minijaturu Nasrudin-hodže datiranu na početak sedamnaestog vijeka. Nalazi se u Muzeju palače Topkapı, pod oznakom H.2142, list 24a.
Šaljive priče o Nasrudin-hodži: upis na UNESCO-ovu listu
Pripovjedačka tradicija ima službeno priznanje, ali tačno određene vrste. U nacionalni inventar nematerijalne kulturne baštine Turske unesena je 6. 8. 2014., pod brojem 01.0050.
UNESCO je 2022. dodao tu tradiciju na svoju Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Upis zajednički dijeli sedam zemalja: Azerbejdžan, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turska, Turkmenistan i Uzbekistan.
Pažljivo pročitajte šta upis obuhvata. Njime se štiti zajednička tradicija pripovijedanja anegdota. To nije bila odluka kojom se dokumentuje njegov život ili potvrđuje njegova autentičnost.
Planiranje posjete
Ako krenete u posjetu, uputite se u Kileci Mahallesi u Akşehiru. Potražite dvije građevinske cjeline, jednu unutar druge: vanjsku građevinu s dvanaest stranica i unutrašnju sa šest stubova. Uđite kroz sjeverna vrata vanjskog dijela, a zatim pronađite vrata unutrašnjeg turbeta okrenuta prema istoku. Potražite stub s konjanikovim natpisom i sami pročitajte godinu na nadgrobnom spomeniku. Tada možete procijeniti značenje broja 386 znajući da je kamen postavljen kasnije kao zamjena.
Često postavljana pitanja
Je li Nasrudin-hodža zaista postojao?
Vjerovatno jeste, ali pojedinosti njegovog života nije moguće dokazati. Grob u Akşehiru, nadgrobni spomenici koji se pripisuju njegovim srodnicima i vakufski dokument iz vremena Mehmeda Osvajača podupiru predaju. Natuknica TDV-a ipak navodi da su njegov identitet, vrijeme u kojem je živio i porodica sporni.
Odakle je bio Nasrudin-hodža?
Predaja navodi selo Hortu kod Sivrihisara, u pokrajini Eskişehir, i 1208. kao godinu rođenja. Selo se danas zove Nasreddin Hoca Mahallesi. Godina potiče iz predaje i nije dokumentovana.
Je li godina na nadgrobnom spomeniku šala?
Na kamenu piše 386, što obrnutim redoslijedom daje tradicionalnu godinu 683. Nije poznato je li riječ o šali ili grešci, pa to objašnjenje nije potvrđeno.
Je li UNESCO dokazao da je živio?
Ne. Upis iz 2022. obuhvata zajedničku pripovjedačku tradiciju sedam zemalja. Njime se ne potvrđuje autentičnost njegove biografije.
Izvori
- Islamska enciklopedija TDV-a — Nasreddin Hoca islamansiklopedisi.org.tr
- Ministarstvo kulture i turizma — Život Nasreddina Hoce ktb.gov.tr
- Ured guvernera Eskişehira — Nasreddin Hoca eskisehir.gov.tr
- Turska enciklopedija obrazovanja — Nasreddin Hoca turkmaarifansiklopedisi.org.tr
- Wikipedia — Nasreddin en.wikipedia.org
- Univerzitet Selçuk — Turbe Nasreddina Hoce selcuk.edu.tr
- Općina Akşehir — Turbe Nasreddina Hoce aksehir.bel.tr
- Univerzitet Selçuk — Izvori o Nasreddinu Hoci selcuk.edu.tr
- Ministarstvo kulture i turizma — Tradicija pripovijedanja šaljivih priča o Nasreddinu Hoci yakegm.ktb.gov.tr
- UNESCO — Tradicija pripovijedanja anegdota o Nasreddinu ich.unesco.org
Image: Nasreddin Hoca Türbesi iç görünümü.jpg — Garabet Kirkor Solakyan, Public domain
