Historija Aja Sofije: crkva, džamija, muzej i džamija

Aja Sofija (Ayasofya) u Istanbulu imala je četiri života: bila je crkva, džamija, muzej i ponovo džamija. Zgrada koju danas vidite otvorena je 27. 12. 537. To je treća crkva podignuta na istom mjestu. U ovom članku pratite svako od tih razdoblja kroz datume, a zatim saznajete šta sadašnja pravila posjete znače za vaše putovanje.

Šta znači naziv Aja Sofija i kako se izgovara

Naziv potječe od grčkog Hagia Sophia, što znači „Sveta mudrost“. Na turskom se zgrada zove Ayasofya. Wiktionary navodi engleski izgovor /ˈhɑːɡiə soʊˈfiə/, s naglaskom na drugom slogu riječi Sophia. Ako ga tako izgovorite u Istanbulu, ljudi će znati na šta mislite.

Gdje se nalazi Aja Sofija?

Aja Sofija nalazi se u Istanbulu, u Turskoj. Adresa je Ayasofya Meydanı No:1, u predjelu Sultanahmet, u općini Fatih. Koordinate na karti su približno 41.00833 stepena sjeverne geografske širine i 28.98000 stepeni istočne geografske dužine. Od 1985. zgrada je dio Historijskih područja Istanbula, lokaliteta na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine.

Aja Sofija kao crkva (360–1453)

Prva Aja Sofija otvorena je 15. 2. 360., za vladavine cara Konstancija II. Izgorjela je 404. Car Teodosije II podigao je drugu crkvu na istom mjestu. Otvorena je 10. 10. 415.

Druga crkva izgorjela je u januaru 532., tokom pobune Nika. Car Justinijan I odmah je naredio gradnju nove zgrade. Projektovali su je Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta. Gradnja je trajala od 532. do 537., a crkva je otvorena 27. 12. 537.

Prva kupola nije dugo opstala. Srušila se 558., a 562. zamijenjena je višom kupolom. Ako ste ikada mijenjali krov nakon oluje, znate da se novi obično gradi čvršće od starog. Justinijanovi graditelji postupili su isto s kupolom.

Prije osmanskog osvajanja crkva je jednom promijenila gospodare. Od 1204. do 1261., dok su latinski vladari držali Konstantinopolj, Aja Sofija služila je kao latinska katolička katedrala.

Aja Sofija kao džamija (1453–1934)

Nakon osvajanja Istanbula 1453., sultan Mehmed Osvajač pretvorio je Aja Sofiju u džamiju. Kasniji sultani dodavali su joj nove elemente. Za vladavine Murada III iz Bergame su donesene dvije velike mramorne urne. Svaka je isklesana iz jednog bloka mramora. Obje se i danas nalaze u zgradi.

Velika obnova iz osmanskog razdoblja izvedena je od 1847. do 1849. Sultan Abdulmedžid povjerio je radove braći Gaspareu i Giuseppeu Fossatiju. Oni su ojačali kupolu, svodove i stubove.

Aja Sofija kao muzej (1935–2020)

Muzejsko razdoblje počelo je prije otvaranja samog muzeja. U decembru 1931. Bizantijski institut, pod vodstvom Thomasa Whittemorea, počeo je otkrivati i konzervirati mozaike. Bizantijski mozaici koje danas možete vidjeti tokom obilaska galerije pripadaju vrsti djela koja je ta akcija nastojala otkriti i zaštititi.

Vijeće ministara je 24. 11. 1934. odlukom broj 2/1589 odlučilo pretvoriti Aja Sofiju u muzej. Muzej Aja Sofija otvoren je za posjetioce 1. 2. 1935. UNESCO je 1985. uvrstio Historijska područja Istanbula, uključujući Aja Sofiju, na Listu svjetske baštine.

Velika džamija Aja Sofija (od 2020. do danas)

Muzejski status ukinut je 2020. kroz dva pravna koraka. Deseto vijeće Državnog savjeta je 2. 7. 2020. poništilo odluku iz 1934. kojom je uspostavljen muzej. Predsjedničkim ukazom broj 2729 od 10. 7. 2020. upravljanje Aja Sofijom preneseno je na Upravu za vjerske poslove i naloženo je njeno otvaranje za molitvu.

Zgrada je ponovo otvorena kao džamija održavanjem džume 24. 7. 2020.

Promjena je izazvala dvije suprotne reakcije. Visoko vijeće za vjerska pitanja pri Upravi za vjerske poslove navelo je u saopćenju od 14. 7. 2020. da je vraćanje statusa džamije bilo pravna obaveza zasnovana na vakufnami. UNESCO je u saopćenju od 10. 7. 2020. izrazio žaljenje što je status promijenjen bez prethodne rasprave. Naveo je i da je muzejski status predstavljao univerzalnu baštinu i dijalog.

Ulaznice za Aja Sofiju i šta možete vidjeti unutra

Od 15. 1. 2024. za dolazak na molitvu i turističke posjete koriste se odvojeni ulazi, a turistički obilazak galerije se naplaćuje. Prema stranici Ministarstva nacionalnog obrazovanja o posjetama, provjerenoj 24. 10. 2026., ulaz u prizemlje je besplatan. Ulaz na gornju galeriju košta 25 eura za strane posjetioce, 800 TL za državljane Turske i 425 TL za vlasnike kartice MüzeKart.

Turistička ruta vodi kroz gornju galeriju. Tamo možete zajedno vidjeti bizantijske mozaike i osmanske dodatke. Kada je sistem uveden 15. 1. 2024., informacije za posjetioce bile su dostupne putem QR koda na 23 jezika.

Fotografije Aja Sofije

Agencija Anadolu objavila je fotogaleriju ponovnog otvaranja 24. 7. 2020. Fotografije unutrašnjosti i vanjskog izgleda potpisuju Aytuğ Can Sencar, Mustafa Kamacı i drugi fotografi. Ako pogledate tu galeriju prije posjete, vidjet ćete kako je unutrašnjost izgledala na dan kada je zgrada ponovo počela služiti kao džamija.

Druge zgrade istog imena: Solun i Trabzon

Još dvije zgrade nose isto ime, a rezultati pretrage često ih miješaju. Aja Sofija u Solunu, u Grčkoj, izgrađena je u 7. ili 8. vijeku. Njena arhitektura slijedi pojednostavljeni oblik istanbulskog rješenja.

Aja Sofija u Trabzonu, u Turskoj, izgrađena je između 1238. i 1263., za vladavine Manojla I Komnena. Postala je muzej 1964., a ponovo džamija 2013. Nijedna od te dvije zgrade nije Aja Sofija u Sultanahmetu.

Hronologija

1. 360 Otvorena je prva Aja Sofija.
2. 404 Prva crkva je izgorjela.
3. 415 Otvorena je druga crkva, koju je podigao Teodosije II.
4. 532 Druga crkva izgorjela je tokom pobune Nika. Počela je gradnja današnje zgrade.
5. 27. 12. 537. Otvorena je Justinijanova treća Aja Sofija.
6. 558 Srušila se prva kupola.
7. 562 Dovršena je viša zamjenska kupola.
8. 1204–1261 Aja Sofija služila je kao latinska katolička katedrala.
9. 1453 Mehmed Osvajač pretvorio je Aja Sofiju u džamiju.
10. 1847–1849 Braća Fossati izvela su veliku obnovu.
11. decembar 1931. Bizantijski institut počeo je konzervatorske radove na mozaicima.
12. 24. 11. 1934. Vijeće ministara odlučilo je pretvoriti zgradu u muzej.
13. 1. 2. 1935. Muzej Aja Sofija otvoren je za posjetioce.
14. 1985 Historijska područja Istanbula, uključujući Aja Sofiju, uvrštena su na UNESCO-ovu listu.
15. 2. 7. 2020. Državni savjet poništio je odluku o muzeju.
16. 10. 7. 2020. Predsjedničkim ukazom zgrada je predata Upravi za vjerske poslove i otvorena za molitvu.
17. 24. 7. 2020. Zgrada je ponovo otvorena za molitvu održavanjem džume.
18. 15. 1. 2024. Počele su turističke posjete galeriji uz naplatu i odvojeni ulaz.

Detalji koje nećete naći u vodičima

• Kupola koju vidite druga je po redu. Prvobitna kupola srušila se 558., samo 21 godinu nakon otvaranja. Zamjenska kupola, dovršena 562., izgrađena je na većoj visini.
• Dvije mramorne urne, dva pojedinačna bloka. Velike mramorne urne u unutrašnjosti donesene su iz Bergame za vladavine Murada III. Svaka je isklesana iz jednog komada mramora.
• Obnova koju su dvojica braće izvela po sultanovom nalogu. Gaspare i Giuseppe Fossati radili su na kupoli, svodovima i stubovima između 1847. i 1849., po nalogu Abdulmedžida.
• Mozaici su otkriveni prije otvaranja muzeja. Bizantijski institut Thomasa Whittemorea počeo je otkrivati mozaike u decembru 1931., više od tri godine prije nego što je muzej otvoren.
• 23 jezika putem QR koda. Kada su 15. 1. 2024. uvedene posjete uz ulaznice, informacije za posjetioce bile su dostupne na 23 jezika putem QR koda.

Često postavljana pitanja

Izvori

1. The Metropolitan Museum of Art, Aja Sofija, 532–37 metmuseum.org
2. Wiktionary, Aja Sofija en.wiktionary.org
3. Müze.gen.tr, Aja Sofija muze.gen.tr
4. Wikipedija na turskom jeziku, Ayasofya tr.wikipedia.org
5. TDV İslâm Ansiklopedisi, Ayasofya (Semavi Eyice) islamansiklopedisi.org.tr
6. Wikipedija na engleskom jeziku, Aja Sofija en.wikipedia.org
7. Uprava općine Fatih, Kulturna baština Fatiha fatih.gov.tr
8. Biblioteka Univerziteta Harvard, Arhivska građa Bizantijskog instituta i Dumbarton Oaksa hollisarchives.lib.harvard.edu
9. Uprava za vjerske poslove, Simpozij o Velikoj džamiji Aja Sofiji aksaray.diyanet.gov.tr
10. Uprava općine Fatih, Naši muzeji fatih.gov.tr
11. UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu, Historijska područja Istanbula whc.unesco.org
12. Agencija Anadolu, Interesovanje za Aja Sofiju se nastavlja aa.com.tr
13. Uprava za vjerske poslove, Saopćenje Visokog vijeća za vjerska pitanja o džamiji Aja Sofiji diyanet.gov.tr
14. UNESCO, Saopćenje o Aja Sofiji u Istanbulu unesco.org
15. TÜRSAB, Obavijest o posjetama Velikoj džamiji Aja Sofiji tursab.org.tr
16. Ministarstvo nacionalnog obrazovanja, Okruženja za učenje izvan škole, Džamija Aja Sofija okuldisiogrenme.eba.gov.tr
17. Agencija Anadolu, U Aja Sofiji počinju posjete uz ulaznice aa.com.tr
18. Agencija Anadolu, Fotogalerija prve džume u Aja Sofiji aa.com.tr

Image: Hagia Sophia Mars 2013.jpg — Arild Vågen, CC BY-SA 3.0