Justinijan I: ko je bio i osnovni podaci
Justinijan I, poznat i kao Justinijan Veliki, bio je istočnorimski car koji je vladao od 527. do 565. godine. U turskim izvorima njegovo ime glasi Jüstinyen. Rimski broj I čita se „Prvi“.
Rođen je oko 482. godine u Taureziju, u Dardaniji. To mjesto obično se poistovjećuje s područjem Taora kod Skoplja, u današnjoj Sjevernoj Makedoniji. Njegov ujak Justin I usvojio ga je i doveo u Carigrad (İstanbul) radi školovanja.
Suvladar je postao 1. 4. 527. Justin I umro je 1. 8. 527, nakon čega je Justinijan vladao samostalno. Zapamtite ta dva datuma. Oni objašnjavaju zašto neke knjige početak njegove vladavine smještaju u april, a druge u august.
Zašto je Justinijan važan?
Ostavio je trag u tri oblasti: pravu, ratovanju i graditeljstvu.
Pravo. Njegova pravna zbirka nosi naziv Corpus Juris Civilis. Ima četiri dijela: Codex Justinianeus, Digesta, Institutiones i Novellae. Prvi Codex objavljen je 529. godine. Digesta i pravni udžbenik Institutiones uslijedili su 533. godine. Revidirani Codex objavljen je 534. godine.
Ratovanje. Njegove vojskovođe osvojile su Vandalsko kraljevstvo u sjevernoj Africi i Ostrogotsko kraljevstvo u Italiji. Dio nekadašnjih zapadnorimskih zemalja ponovo je došao pod carsku vlast.
Graditeljstvo. Najpoznatije ostvarenje je Aja Sofija (Ayasofya). Ali priča o toj crkvi počinje katastrofom koja je gotovo okončala njegovu vladavinu.
Hronologija
- Oko 482: Justinijan je rođen u Taureziju.
- Oko 525: Ženi se Teodorom.
- 1. 4. 527: Krunisan je za suvladara.
- 1. 8. 527: Justin I umire. Justinijan vlada samostalno.
- 529: Objavljen je prvi Codex Justinianeus.
- 13. 1. 532: Počinje pobuna Nika.
- 18. 1. 532: Hipatije je proglašen carem, a pobuna završava pokoljem na Hipodromu.
- 19. 1. 532: Hipatije i Pompej su pogubljeni.
- 532–537: Gradi se nova Aja Sofija.
- 533: Objavljene su Digesta i Institutiones.
- 534: Objavljen je revidirani Codex.
- 27. 12. 537: Aja Sofija svečano je otvorena.
- 548: Teodora umire.
- 558: Ruši se prva kupola Aja Sofije.
- 562: Kupola je obnovljena i podignuta više.
- 14. 11. 565: Justinijan umire u Carigradu.
- 1204: Križari pljačkaju njegovu grobnicu.
Šta je bila pobuna Nika?
Pobuna Nika počela je 13. 1. 532. na carigradskom Hipodromu. Plavi i Zeleni, suparničke navijačke skupine na utrkama dvokolica, udružili su se protiv Justinijana.
Zamislite dvije grupe nogometnih navijača koje se mrze. Jednog dana zajedno krenu protiv vlasnika kluba. Otprilike se to ovdje dogodilo.
Naziv potječe od grčkog pokliča. „Nika“ je značilo „Pobijedi!“ ili „Osvoji!“ Navijači su tim uzvikom bodrili takmičare. Godine 532. okupljeni su istu riječ pretvorili u pobunjenički slogan.
Šta je pokrenulo pobunu?
Neposredni povod bilo je neuspjelo pogubljenje. Dana 10. 1. 532. nekoliko muškaraca odvedeno je na vješanje. Dvojica navijača preživjela su vješanje: jedan pripadnik Plavih i jedan pripadnik Zelenih. Okupljeni su tražili pomilovanje za obojicu. Taj zahtjev gurnuo je grad u pobunu.
Justinijan je pokušao popustiti. Pobunjenici su tražili smjenu trojice službenika. Bili su to gradski prefekt Eudemon, pretorijanski prefekt Ivan Kapadočanin i pravni savjetnik Tribonijan. Justinijan je smijenio svu trojicu. Pobuna se ipak nastavila.
Požari u gradu
Požari su ostavili trajne posljedice. Izgorjela je Aja Sofija. Stradali su i Crkva Svete Irene, bronzana vrata palače zvana Halka i Zeuksipove terme.
Crkva koja je izgorjela 532. bila je druga Aja Sofija, otvorena 415. godine za vladavine Teodozija II. Justinijan je na njenom mjestu podigao treću crkvu.
Hipatije, Teodora i kraj pobune
Pobunjenici su 18. 1. 532. na Hipodromu proglasili Hipatija carem. Bio je nećak nekadašnjeg cara Anastazija.
Istog dana trupe Belizara i Munda ušle su na Hipodrom kroz različite ulaze i napale pobunjenike. Tu je pobuna završena.
Hipatije i njegov brat Pompej pogubljeni su narednog dana, 19. 1. 532.
Justinijan I i Teodora
Teodora je supruga koju ljudi traže kada pretražuju podatke o Justinijanu. Vjenčali su se oko 525. godine u Carigradu. Brak je trajao do njene smrti 548. godine.
Pobuna Nika donijela joj je čuvenu ulogu. Prokopije, historičar tog vremena, navodi da se u januaru 532. usprotivila bijegu iz palače i tako učvrstila otpor. Ovom prizoru pristupite oprezno. Tekst njenog govora vjerovatno je Prokopijeva vlastita retorička tvorevina. Priča je upečatljiva, ali je nemojte smatrati doslovno zabilježenim govorom.
Supružnici su i zajedno gradili. Justinijan i Teodora dali su između 527. i 536. godine podići Crkvu Svetih Sergija i Bakha u Carigradu. Danas je možete posjetiti kao džamiju Mala Aja Sofija (Küçük Ayasofya Camii).
Kako je Justinijan izgradio Aja Sofiju?
Radovi na trećoj Aja Sofiji trajali su od 532. do 537. godine. Projektovali su je Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta.
Nova crkva svečano je otvorena 27. 12. 537. To je bilo manje od šest godina nakon požara. Imajte to na umu kada planirate posjetu. Kada stanete pod kupolu, gledate građevinu koja je nastala kao odgovor na krizu.
Prokopije vam je glavni savremeni svjedok ove vladavine. Ratove je opisao u djelu Ratovi, a graditeljske poduhvate u djelu O građevinama.
Kupola koja se srušila
Priča nije završila 537. godine. Prva kupola srušila se 558. godine. Ponovo je dovršena 562, ovaj put s višim profilom. Car je doživio i njeno rušenje i obnovu.
Mozaici Justinijana I: koji su iz njegovog vremena, a koji kasniji?
Njegov lik pojavljuje se u dvije grupe mozaika koje je lako pomiješati.
U Raveni se u bazilici San Vitale nalaze mozaici iz 6. vijeka. Justinijan i Teodora prikazani su na dva odvojena carska panoa, svako sa svojom pratnjom. Ti mozaici potječu iz vijeka u kojem je živio.
U Aja Sofiji jedan mozaik prikazuje Justinijana kako Mariji prinosi model crkve. Taj mozaik potječe iz 10. vijeka. Nije nastao za njegovog života. Pokazuje kako su ga kasniji Bizantinci pamtili kao osnivača.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
- Zahtjev za pomilovanje bio je iskra pobune. Pobunu Nika pokrenuo je zahtjev da se pomiluju dvojica muškaraca koji su preživjeli vješanje 10. 1. 532. Jedan je pripadao Plavima, a drugi Zelenima.
- Broj poginulih nije pouzdano utvrđen. Za pokolj na Hipodromu Prokopije navodi više od 30.000 mrtvih. Teofan i Chronicon Paschale navode 35.000. To su različite brojke iz starih izvora. Nisu rezultat provjerenog savremenog prebrojavanja.
- Čuveni ktitorski mozaik nastao je kasnije. Mozaik na kojem Justinijan prinosi crkvu Mariji potječe iz 10, a ne iz 6. vijeka.
- Kupola se srušila pa je ponovo podignuta. Rušenje 558. i obnova s višom kupolom 562. godine dio su stvarne historije građevine.
- Solidus u muzeju. Muzej bizantske kulture u Solunu čuva Justinijanov solidus pod brojem BN 148. Datira iz perioda 545–565, težak je 4,36 grama i ima prečnik od 2,1 centimetar.
Novac Justinijana I: solidus i folis
Kovanice su najjednostavniji način da dio njegove vladavine držite u ruci.
Solidus je bio zlatnik. Prema Muzeju umjetnosti Metropolitan, Justinijan je 539. godine postao prvi bizantski car koji je na svom novcu uveo portret prikazan potpuno sprijeda.
Folis je bio bronzani novčić. Jedan Justinijanov folis iz berlinskog Münzkabinetta datira iz 538/539. godine i težak je 20,64 grama. Veliko slovo M na njegovoj poleđini označava vrijednost od 40 numija.
Ako sakupljate novac ili posjećujete muzeje, potražite to slovo M. Ono vam na prvi pogled otkriva vrijednost kovanice.
Grobnica Justinijana I
Justinijan je umro 14. 11. 565. u Carigradu. Naslijedio ga je njegov nećak Justin II.
Sahranjen je u zasebnom mauzoleju pri Crkvi Svetih apostola. Ta grobnica opljačkana je 1204. godine tokom Četvrtog križarskog rata.
Zato njegov grob nećete naći u Istanbulu. Možete posjetiti crkvu koju je ponovo izgradio nakon požara 532. godine.
Carstvo Justinijana I
Na početku je iz Carigrada vladao istočnorimskim zemljama. Njegove vojskovođe pridružile su carstvu nekadašnje Vandalsko kraljevstvo u sjevernoj Africi i Ostrogotsko kraljevstvo u Italiji. Time je dio nekadašnjeg zapadnorimskog svijeta ponovo došao pod carsku vlast.
Često postavljana pitanja
Ko je bio Justinijan I i zašto je važan?
Bio je istočnorimski car od 527. do 565. godine. Poznat je po pravnoj zbirci Corpus Juris Civilis, osvajanjima u sjevernoj Africi i Italiji te trećoj Aja Sofiji.
Šta je bila pobuna Nika?
Počela je 13. 1. 532. na Hipodromu, kada su se Plavi i Zeleni ujedinili protiv Justinijana. Požari su uništili drugu Aja Sofiju. Carske trupe okončale su pobunu 18. 1. 532.
Ko je bila Justinijanova supruga?
Teodora. Vjenčali su se oko 525. godine, a ona je umrla 548. godine.
Gdje je Justinijan sahranjen?
Sahranjen je pri Crkvi Svetih apostola u Carigradu. Grobnica je opljačkana 1204. godine.
Kada je otvorena nova Aja Sofija?
Dana 27. 12. 537. Prva kupola srušila se 558, a nova, viša kupola podignuta je 562. godine.
Izvori
- Wikipedia — Justinijan I en.wikipedia.org
- Ministarstvo kulture i turizma — Od zapadnog Rima do istočnog Bizanta ekitap.ktb.gov.tr
- Encyclopaedia Iranica — Justinijan I iranicaonline.org
- Univerzitet u Chicagu — Encyclopaedia Romana: Pobuna Nika penelope.uchicago.edu
- Geoffrey Greatrex — Historija Istanbula: Pobuna Nika istanbultarihi.ist
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Bizantska država pod Justinijanom I metmuseum.org
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Aja Sofija, 532–37 metmuseum.org
Image: Mosaic of Justinianus I – Basilica San Vitale (Ravenna).jpg — Petar Milošević, CC BY-SA 4.0
