Dvije optužbe prate Nerona (turski: Neron) kroz vijekove. Zapalio je Rim (turski: Roma). Ubio je vlastitu majku. Ako pretražite njegovo ime, obje tvrdnje naći ćete predstavljene kao nesporne činjenice. Izvori daju oprezniju sliku, a te dvije optužbe nemaju jednako čvrste temelje.
Kratak odgovor
Ubistvo majke bolje je dokumentovana optužba. Neron je 59. godine naredio da se Agripina ubije, a Tacit opisuje kako je to učinjeno. O razlogu se i dalje raspravlja.
S požarom je drugačije. Neronova krivica nikada nije dokazana. Tacit navodi dvije mogućnosti: nesretan slučaj ili namjerno izazvan požar. Ne opredjeljuje se ni za jednu. Prema historičarima Caillanu Davenportu i Shushmi Malik s Univerziteta Queensland, većina savremenih istraživača smatra da Neron nije bio odgovoran za požar 64. godine.
Ko je bio Neron?
Rođen je 15. 12. 37. u Antiju, današnjem Anziju. Po rođenju se zvao Lucije Domicije Ahenobarb. Otac mu je bio Gnej Domicije Ahenobarb. Majka mu je bila Agripina Mlađa, a ujak car Kaligula.
Te porodične veze bile su važne. Agripina se 49. godine udala za cara Klaudija. Klaudije je 50. godine usvojio dječaka i tako učvrstio njegov položaj u dinastiji. Neron se 53. godine oženio Klaudijom Oktavijom, Klaudijevom kćerkom.
Klaudije je umro, a Neron je 13. 10. 54. postao car. Imao je 16 godina.
Ko je vladao u prvim godinama?
Tinejdžer nije vladao sam. Glavni oslonci bili su mu majka Agripina, učitelj Seneka i Sekst Afranije Bur, zapovjednik pretorijanske garde.
Zamislite porodični posao predat tinejdžeru. Svi oko njega imaju svoje mišljenje, a najutjecajniji glas za stolom pripada njegovoj majci.
Zašto je Neron ubio majku?
Neron je 55. godine Agripini oduzeo ovlasti i povlastice te je udaljio iz palače. To navodi objašnjenje projekta Cambridge School Classics Project, koje poredi antičke prikaze događaja.
Godine 59. naredio je da je ubiju. Wikipedia opisuje ubistvo kao vrhunac borbe za vlast između majke i sina. Dodaje da tačni razlozi nikada nisu potpuno objašnjeni.
Antički pisci ponudili su motiv. Tacit povezuje ubistvo s Popejom Sabinom. Željela se udati za Nerona, što je zahtijevalo da se on razvede od Oktavije. Agripinu je smatrala preprekom.
Savremeni historičari dovode to objašnjenje u pitanje. Agripina je umrla 59. godine, a Neron i Popeja vjenčali su se tek 62. godine. Razmak od tri godine slabi tu priču.
Postoji još jedan razlog za sumnju. Cambridge School Classics Project navodi da nijedan dokaz iz izvora ne potvrđuje tvrdnju da je Agripina prijetila Neronu u godinama nakon 55. godine.
Dakle, ubistvo je detaljno opisano. Razlog zbog kojeg je počinjeno ostaje nerazjašnjen.
Brod koji je trebao potonuti
Tacit donosi najpoznatiju verziju događaja. Neron je pozvao Agripinu u Baje na svečanost u čast Minerve. Anicet je pripremio brod napravljen tako da se raspadne. Plan je bio da je ubiju na moru.
Plan nije uspio. Prema Tacitu, Agripina se spasila s povrijeđenim ramenom. Plivala je, a ribarski čamci pomogli su joj da stigne do Lukrinskog jezera.
Zavjera se potom nastavila nasiljem. Tacit navodi da je Anicet s naoružanim ljudima otišao u njenu vilu i dovršio ubistvo.
Tacit prenosi i priču smišljenu da prikrije zločin. Prema njemu, Neron je naredio da se pored Agripininog glasnika Agerma postavi mač. Trebalo je prikazati da je Agripina kovala zavjeru protiv sina, a zatim izvršila samoubistvo. Tacit to predstavlja kao lažno objašnjenje koje je Neron osmislio.
Postoji i glasina o incestuoznoj vezi Nerona i Agripine. Davenport i Malik naglašavaju da je antički tekstovi ne predstavljaju kao dokazan događaj.
Je li Neron zapalio Rim?
Veliki požar izbio je u noći s 18. na 19. 7. 64. Tacit navodi da je počeo u radnjama u dijelu Velikog cirka, odnosno Circusa Maximusa, uz brežuljke Palatin i Celij. U radnjama se nalazila zapaljiva roba.
Optužba da je Neron podmetnuo požar kružila je već u antici. Ali pogledajte šta piše sam Tacit. U Analima XV.38 navodi dvije mogućnosti: nesretan slučaj i carev namjerni čin. Nijednu ne može potvrditi.
Tome treba dodati savremeno tumačenje. Davenport i Malik navode da većina savremenih istraživača smatra da Neron nije bio odgovoran za požar 64. godine.
Šta je Neron radio dok je grad gorio?
Tacit navodi da je Neron bio u Antiju kada je požar izbio. Vratio se u prijestolnicu kada se vatra približila njegovoj rezidenciji u Rimu.
Isti prikaz navodi i mjere pomoći koje je poduzeo. Neron je otvorio Marsovo polje, Agripine građevine i vlastite vrtove. Podignuta su privremena skloništa za ljude koji su izgubili domove.
Zapamtite i još jedan broj. Tacit bilježi da je hrana dopremana iz Ostije i da je cijena žita snižena na tri sestercija.
Čuveni prizor pripada drugoj vrsti priče. Prema glasinama, Neron je na svojoj privatnoj pozornici pjevao o padu Troje (turski: Truva) dok je Rim gorio. Tacit to prenosi kao glasinu koja se širila. Ne predstavlja je kao nešto što je potvrdio.
Kolika je bila šteta?
Tacit navodi da je prva faza požara zaustavljena šestog dana, u podnožju Eskvilina. Zatim je u gradu izbio drugi požar.
Njegov konačni pregled obuhvata svih 14 gradskih oblasti Rima. Tri su potpuno uništene. Sedam ih je teško oštećeno. Samo četiri ostale su neoštećene.
Kršćani i prebacivanje krivice
Glasine su označavale Nerona kao krivca. Prema Tacitovom prikazu, kako ga sažima Wikipedia, Neron ih je pokušao utišati tako što je okrivio kršćane. Naredio je da neke od njih žive spale.
Važan je redoslijed događaja. Prvo su se pojavile glasine, a zatim je pronađen žrtveni jarac. To što je neka grupa optužena nije dokaz o tome ko je izazvao požar.
Poslije požara: nove ulice i Zlatna kuća
Tacit navodi da je obnova donijela nova pravila gradnje. Ulice su proširene. Visina zgrada je ograničena. Zgrade su morale imati svaka svoje zidove, umjesto da dijele zajedničke.
Tu logiku poznajete iz vlastitog grada. Kada vidite razmak između stambenih blokova ili ograničenje visine nove visoke zgrade, prepoznajete istu ideju. Požar se teže širi kada se zgrade ne dodiruju.
Neron je započeo i gradnju nove palače, Domus Aurea, odnosno Zlatne kuće. Projektovali su je arhitekti Sever i Celer. Ukrasio ju je slikar Fabul. Ako danas posjetite Rim, Arheološki park Koloseuma predstavlja je kao lokalitet koji možete obići.
Kraj
Senat je Nerona proglasio javnim neprijateljem. Izvršio je samoubistvo 9. 6. 68., u dobi od 30 godina. Njegovom smrću završila je vladavina Julijevsko-klaudijevske dinastije.
Hronologija
- 15. 12. 37. Neron je rođen u Antiju.
- 49. godina Agripina se udaje za cara Klaudija.
- 50. godina Klaudije usvaja Nerona.
- 53. godina Neron se ženi Klaudijom Oktavijom.
- 13. 10. 54. Neron postaje car sa 16 godina.
- 55. godina Agripina je udaljena iz palače.
- 59. godina Neron naređuje ubistvo svoje majke Agripine.
- 62. godina Neron se ženi Popejom Sabinom.
- 18–19. 7. 64. Počinje Veliki požar u Rimu.
- 64. godina i kasnije: Počinju obnova Rima i gradnja palače Domus Aurea.
- 9. 6. 68. Neron izvršava samoubistvo i završava vladavina Julijevsko-klaudijevske dinastije.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Novčić na kojem majka ima prvenstvo. Zlatni novčić iz 54. godine u Britanskom muzeju težak je 7,60 grama. Prikazuje Nerona i Agripinu okrenute jedno prema drugom. Na prednjoj strani nalazi se samo Agripinina titula. Njena moć bila je ispisana na novčiću.
Plivanje za vlastiti život. Tacit navodi da je Agripina preživjela zavjeru s brodom i plivala. Ribarski čamci pomogli su joj da stigne do Lukrinskog jezera. Imala je ranjeno rame.
Niska cijena žita usred krize. Tokom požara hrana je dopremana iz Ostije. Prema Tacitu, cijena žita pala je na tri sestercija.
Jezero na mjestu današnjeg Koloseuma. Domus Aurea imala je vještačko jezero među vrtovima, šumama i vinogradima. Nalazilo se u dolini u kojoj danas stoji Koloseum.
Često postavljana pitanja
Je li Neron izazvao Veliki požar u Rimu?
To nije dokazano. Tacit navodi dvije mogućnosti: nesretan slučaj ili namjerni čin. Ne daje konačan odgovor. Prema Davenportu i Malik, većina savremenih istraživača smatra da Neron nije bio odgovoran.
Je li Neron svirao violinu dok je Rim gorio?
Izvori u ovom članku ne spominju violinu. Tacit prenosi glasinu da je Neron na svojoj privatnoj pozornici pjevao o padu Troje. Tretira je kao glasinu, a ne kao potvrđeno opažanje.
Zašto je Neron ubio svoju majku Agripinu?
Ubistvo 59. godine bilo je vrhunac borbe za vlast. Tačni razlozi nisu potpuno objašnjeni. Tacit kao razlog navodi Popejinu želju da se uda za Nerona. Međutim, vjenčali su se tek 62. godine, pa savremeni historičari sumnjaju u to objašnjenje.
Kako je Neron umro?
Izvršio je samoubistvo 9. 6. 68., u dobi od 30 godina, nakon što ga je Senat proglasio javnim neprijateljem. S njim je završila vladavina Julijevsko-klaudijevske dinastije.
Izvori
- Wikipedia — Neron en.wikipedia.org
- Vikipedi — Neron tr.wikipedia.org
- Britanski muzej — Aureus Nerona i Agripine, 1864,1128.252 britishmuseum.org
- Univerzitet Cambridge, School Classics Project — Svetonije, Neron exams.cambridgescp.com
- Tacit — Anali XIV, Univerzitet u Chicagu penelope.uchicago.edu
- Tacit — Anali XV, Univerzitet u Chicagu penelope.uchicago.edu
- Dickinson College Commentaries — Tacit, Anali 15.38 dcc.dickinson.edu
- Univerzitet Queensland — Razotkrivanje mitova o starom Rimu: car Neron hpi.uq.edu.au
- PBS — 7 stvari koje možda ne znate o Neronu pbs.org
- Arheološki park Koloseuma — Domus Aurea colosseo.it
Image: Nero Palatino Inv618.jpg — Jastrow, Public domain
