Četvrti križarski rat ukratko
Četvrti križarski rat trajao je od 1202. do 1204. godine. Prvobitni cilj bio je jasan. Križari su željeli poraziti vlast Ejubija u Egiptu i ponovo osvojiti Jerusalim.
Do Egipta nikada nisu stigli. Dug Veneciji (Venedik) i spor oko prijestolja u Istočnom Rimskom (Bizantskom) carstvu usmjerili su ih prema Carigradu (Istanbul). Križari i Mlečani prešli su gradske bedeme uz more 12. 4. 1204. Sutradan je cijeli grad bio u njihovim rukama. Pljačka je trajala tri dana.
Kada pratite posljedice ovog pohoda, vidite tri glavna ishoda: Latinsko carstvo u Carigradu, rasparčan bizantski svijet i produbljen raskol između Istočne i Zapadne crkve.
Šta je bio Četvrti križarski rat?
Četvrti križarski rat bio je vojni pohod zapadnih kršćana. Papa Inocent III pozvao je na njega 1198. godine papinskim dokumentom Post miserabile. Jednostavno rečeno, bio je to sveti rat kojem je promijenjen cilj.
Papa je želio Jerusalim. Vojska je na kraju opljačkala drugu kršćansku prijestolnicu, pravoslavnu. Zato je naziv „Četvrti križarski rat“ i danas vezan za 1204. godinu.
Zašto je Četvrti križarski rat skrenuo s puta: dug
Križarima su bili potrebni brodovi. Dogovorili su da Veneciji plate 85.000 srebrnih maraka za pomorski prijevoz. Nisu mogli podmiriti račun.
Zamislite grupu koja rezerviše veliko putovanje, a onda ne može platiti konačni račun. Povjerilac tada može postavljati uslove. Venecija je učinila upravo to.
Dužd Enrico Dandolo ponudio je izlaz. Predložio je da križari napadnu Zaru na jadranskoj obali. Zara je današnji Zadar u Hrvatskoj.
U novembru 1202. godine vojska je opljačkala Zadar. Grad je bio katolički. Papa Inocent III odgovorio je izopćenjem vojske iz Crkve.
Četvrti križarski rat i Carigrad: prognani princ
U januaru 1203. godine križarske vođe sklopile su novi sporazum. Pristale su vratiti bizantskog princa Aleksija Angela i njegovog oca Isaka II na carigradsko prijestolje.
Cijena je bila visoka. Aleksije Angel obećao je križarima 200.000 srebrnih maraka i 10.000 bizantskih vojnika.
Glavnina križarske vojske nastavila je put preko Venecije i Zadra. Pred Carigrad je stigla 23. 6. 1203.
Karta Četvrtog križarskog rata: ruta ukratko
Rutu možete pratiti na bilo kojoj karti kroz četiri tačke.
- Venecija. Ovdje su križari dugovali novac za prijevoz.
- Zara, odnosno Zadar, na jadranskoj obali. To je današnji Zadar u Hrvatskoj. Opljačkali su ga u novembru 1202. godine.
- Carigrad. Stigli su 23. 6. 1203.
- Države nasljednice. Nakon 1204. godine Nikeja (İznik), Epir (Epir) i Trapezunt (Trabzon) postali su glavna središta bizantskog kontinuiteta.
Jerusalim i Egipat, prvobitni ciljevi, nisu se našli na stvarnom putu vojske.
Borbe u Četvrtom križarskom ratu: od prvog napada do pada grada
Mlečani su 17. 7. 1203. s mora napali bedeme uz Zlatni rog. Car Aleksije III iste je noći pobjegao iz prijestolnice.
Aleksije IV postao je 1. 8. 1203. suvladar svom ocu Isaku II. Križari su ispunili svoj dio sporazuma.
Mladi car nije dugo ostao na vlasti. Aleksije V Duka svrgnuo ga je državnim udarom. Aleksije IV ubijen je 8. 2. 1204.
U martu 1204. godine Mlečani i ostali križari potpisali su sporazum. Njime su odredili kako će biti izabran latinski car i kako će podijeliti plijen.
Prvi veliki napad uslijedio je 9. 4. 1204. Bizantska odbrana ga je odbila.
Sjeverni vjetar pomogao je 12. 4. mletačkim brodovima da priđu bedemima. Napadači su tog dana prešli bedeme uz more. Carigrad je 13. 4. 1204. u potpunosti bio u rukama križara.
Pljačka Carigrada u Četvrtom križarskom ratu
Pljačka je trajala tri dana. Opisao ju je bizantski historičar Nikita Honijat (Niketas Choniates). Prema njegovom svjedočenju, oltar Aja Sofije (Ayasofya), izrađen od dragocjenih materijala, razbijen je i podijeljen među vojnicima.
U njegovom opisu pljačkaši su u sveti prostor uveli i mazge te osedlane konje. Željeli su iznijeti tešku crkvenu opremu.
Ni latinska strana nije prikrivala štetu. Papa Inocent III uputio je prijekor svom legatu. Napisao je da su pljačkaši čupali srebrne ploče s oltara. Naveo je i da su odnosili križeve i svete relikvije.
Robert de Clari, vitez iz Pikardije, napisao je Osvajanje Carigrada. To je jedan od rijetkih prikaza ovog križarskog rata iz ugla običnog vojnika.
Hronologija
- 1198: Papa Inocent III poziva na novi križarski rat.
- 1202–1204: Traje Četvrti križarski rat.
- novembar 1202: Križari zauzimaju i pljačkaju Zadar.
- januar 1203: Vođe pristaju podržati Aleksija Angela.
- 23. 6. 1203: Glavnina vojske stiže pred Carigrad.
- 17. 7. 1203: Napadnuti su bedemi uz Zlatni rog. Aleksije III bježi tokom noći.
- 1. 8. 1203: Aleksije IV postaje suvladar.
- 8. 2. 1204: Aleksije IV je ubijen.
- mart 1204: Križari i Mlečani dogovaraju podjelu vlasti i plijena nakon osvajanja.
- 9. 4. 1204: Križarski napad je odbijen.
- 12. 4. 1204: Napadači prelaze bedeme uz more.
- 13. 4. 1204: Cijeli grad pada. Počinje trodnevna pljačka.
- 1204: Balduin (Baudouin) izabran je za prvog latinskog cara. Umjetnine iz Carigrada odlaze u Veneciju.
- 25. 7. 1261: Snage iz Nikeje ponovo osvajaju grad. Latinsko carstvo prestaje postojati.
Pojedinosti koje nećete naći u turističkim vodičima
- Konji glavne venecijanske crkve. Četiri pozlaćena bronzana konja bazilike svetog Marka, odnosno San Marco, bila su među ratnim plijenom odnesenim iz Carigrada u Veneciju 1204. godine.
- Više od konja. Službena hronologija bazilike svetog Marka među djelima donesenim iz Carigrada 1204. godine navodi i ikonu Bogorodice Nikopeje, odnosno Madonna Nicopeia, te emajle oltarne pale Pala d'Oro.
- Relikvijari koji su preživjeli požar. Historija riznice bazilike svetog Marka navodi da je prostorija riznice izgorjela 13. 1. 1231. Četiri relikvijara koja je Dandolo poslao iz Carigrada 1204. godine nisu bila oštećena.
- Dvanaest izbornika, od toga šest Mlečana. Balduina, prvog vladara Latinskog carstva, izabralo je 12 izbornika. Šestorica su bili Mlečani.
- Mazge u crkvi. Prema Honijatovom opisu, pljačkaši su u Aja Sofiju doveli tovarne životinje kako bi iznijeli tešku opremu.
Je li Četvrti križarski rat bio uspješan?
Prema vlastitom cilju nije. Trebao je poraziti vlast Ejubija u Egiptu i ponovo osvojiti Jerusalim. Nije ostvario nijedan od tih ciljeva.
Ipak, doveo je do stvaranja Latinskog carstva u Carigradu. Ta država prestala je postojati 25. 7. 1261., kada su snage iz Nikeje ponovo osvojile grad.
Značaj Četvrtog križarskog rata
Nakon 1204. godine borba za nastavak bizantskog političkog naslijeđa vodila se oko Nikeje, Epira i Trapezunta. Bizantski svijet bio je rasparčan.
Columbia University Press, izdavač hronike Roberta de Clarija, opisuje pljačku pravoslavne prijestolnice kao događaj koji je produbio raskol između Istočne i Zapadne crkve.
Važne su i umjetnine. Djela odnesena iz Carigrada i danas se nalaze u Veneciji.
Četvrti križarski rat 1204: zavjera ili slijed događaja?
Historičari se ne slažu o razlozima preusmjeravanja pohoda. Prema jednom tumačenju, promjena pravca bila je unaprijed planirana. To je zastupao Donald Nicol. U središte tog tumačenja stavljao je Veneciju i Dandola.
Donald Queller i Thomas Madden zastupaju suprotno mišljenje. Promjenu pravca objašnjavaju razvojem okolnosti i donesenim odlukama.
Članak Jonathana Harrisa Rasprava o Četvrtom križarskom ratu ukazuje na srednji put. Harris naglašava da treba zajedno odvagnuti više faktora, umjesto da se sve objašnjava jednom zavjerom ili jednim nizom slučajnosti.
Dug, napad na Zadar, prognani princ i propali sporazum u Carigradu imali su svoju ulogu.
Često postavljana pitanja
Je li Četvrti križarski rat bio uspješan?
Prema vlastitom cilju nije. Pohod je trebao poraziti vlast Ejubija u Egiptu i ponovo osvojiti Jerusalim. To nije ostvario. Umjesto toga osvojio je Carigrad i uspostavio Latinsko carstvo, koje je prestalo postojati 25. 7. 1261.
Zašto su križari u Četvrtom križarskom ratu napali Carigrad?
Križari nisu mogli platiti Veneciji 85.000 srebrnih maraka za prijevoz. Potom su podržali princa Aleksija Angela, koji im je obećao 200.000 srebrnih maraka i 10.000 vojnika. Historičari i dalje raspravljaju o tome koliko je preusmjeravanje pohoda bilo unaprijed planirano.
Koliko je trajala pljačka Carigrada?
Grad je u potpunosti dospio u ruke križara 13. 4. 1204. i bio je pljačkan tri dana.
Šta je Venecija odnijela iz Carigrada?
Četiri pozlaćena bronzana konja bazilike svetog Marka donesena su iz Carigrada 1204. godine. Hronologija same bazilike navodi i ikonu Bogorodice Nikopeje te emajle oltarne pale Pala d'Oro.
Kada je prestalo postojati Latinsko carstvo u Carigradu?
Prestalo je postojati 25. 7. 1261., kada su snage iz Nikeje ponovo osvojile grad.
Izvori
- Vikipedi — Četvrti križarski rat tr.wikipedia.org
- Wikipedia — Četvrti križarski rat en.wikipedia.org
- Biblioteka Univerziteta Koç — Bizantski Carigrad libguides.ku.edu.tr
- Univerzitet Fordham — Nikita Honijat: Pljačka Carigrada sourcebooks.web.fordham.edu
- Univerzitet Fordham — Inocent III: Prijekor papinskom legatu sourcebooks.web.fordham.edu
- Columbia University Press — Osvajanje Carigrada cup.columbia.edu
- Bazilika San Marco — Dekoracija fasada basilicasanmarco.it
- Bazilika San Marco — Osnovna hronologija basilicasanmarco.it
- Bazilika San Marco — Riznica basilicasanmarco.it
- Univerzitet Indiana — The Medieval Review: Madden, Enrico Dandolo scholarworks.iu.edu
- History Compass — Jonathan Harris, Rasprava o Četvrtom križarskom ratu doi.org
FAQ
Je li Četvrti križarski rat bio uspješan?
Prema vlastitom cilju nije. Pohod je trebao poraziti vlast Ejubija u Egiptu i ponovo osvojiti Jerusalim. To nije ostvario. Umjesto toga osvojio je Carigrad i uspostavio Latinsko carstvo, koje je prestalo postojati 25. 7. 1261.
Zašto su križari u Četvrtom križarskom ratu napali Carigrad?
Križari nisu mogli platiti Veneciji 85.000 srebrnih maraka za prijevoz. Potom su podržali princa Aleksija Angela, koji im je obećao 200.000 srebrnih maraka i 10.000 vojnika. Historičari i dalje raspravljaju o tome koliko je preusmjeravanje pohoda bilo unaprijed planirano.
Koliko je trajala pljačka Carigrada?
Grad je u potpunosti dospio u ruke križara 13. 4. 1204. i bio je pljačkan tri dana.
Šta je Venecija odnijela iz Carigrada?
Četiri pozlaćena bronzana konja bazilike svetog Marka donesena su iz Carigrada 1204. godine. Hronologija same bazilike navodi i ikonu Bogorodice Nikopeje te emajle oltarne pale Pala d'Oro.
Kada je prestalo postojati Latinsko carstvo u Carigradu?
Prestalo je postojati 25. 7. 1261., kada su snage iz Nikeje ponovo osvojile grad.
Image: ConquestOfConstantinopleByTheCrusadersIn1204.jpg — Loyset Liédet, Public domain
