Malo imena turskih gradova u jednoj riječi nosi toliko historije kao Afyonkarahisar. Njegovo ime povezuje poljoprivrednu kulturu, stijenu i tvrđavu. Stariji oblik imena čuva i sjećanje na jednog seldžučkog državnika. U ovom vodiču saznat ćete odakle ime potječe i kako se razvijala historija grada, od bronzanodobnih naselja na humkama do upisa na UNESCO-ovu listu 2023. godine.
Odakle potječe ime Afyonkarahisar?
Ime ima dva glavna dijela. Oba upućuju na nešto što i danas možete razumjeti posmatrajući grad.
Karahisar približno znači „tamna tvrđava”. Odnosi se na tamnu vulkansku stijenu usred grada i tvrđavu podignutu na njenom vrhu. Stijena je prepoznatljivo obilježje grada, a ime je jednostavno opisuje.
Afyon potječe iz poljoprivrede. Uzgoj maka veoma je dugo bio rasprostranjen u ovom kraju. Grad je po toj kulturi dobio ime.
Historijsko ime imalo je i treći dio. Grad se nekada zvao Karahisarısâhib. Dio „Sâhib” povezuje se sa Sâhib Ata Fahreddin Ali-begom (Sâhib Ata Fahreddin Ali Bey), državnikom anadolske seldžučke države. Starije ime tako povezuje tvrđavu s čovjekom koji je služio toj državi.
Ime se pojavljuje i u evropskim putopisima. Putnik Tavernier zapisao ga je kao „Aphiom Carassar”. To dobro pokazuje kako su strani putnici prema vlastitom sluhu preoblikovali tursko ime mjesta.
Kada je ime službeno promijenjeno?
Pokrajina je dugo bila poznata jednostavno kao Afyon. To je promijenio Zakon br. 5285. Parlament ga je usvojio 6. 1. 2005., a na snagu je stupio 11. 1. 2005. Od tog dana pokrajina nosi ime Afyonkarahisar.
Historija Afyonkarahisara: kratak pregled
Prošlost grada ima više slojeva. Svako razdoblje ostavilo je nešto što možete posjetiti.
Rano naselje na humci Kusura
Najstariji dokazi obuhvaćeni ovim pregledom potječu s naseljeničke humke Kusura u okrugu Sandıklı. Winifred Lamb istraživala ju je od 1935. do 1937. godine. Njena iskopavanja otkrila su tri kulturna sloja datirana između 3000. i 1500. godine prije nove ere. Oni svjedoče o ponovnom naseljavanju iste humke tokom približno 1.500 godina. To su bronzanodobni slojevi ovog kraja.
Frigijska i bizantska nalazišta u okolini
U okolini Afyonkarahisara nalaze se i lokaliteti iz kasnijih razdoblja. Ayazini, u okrugu İhsaniye, bio je naseljen od frigijskog razdoblja nadalje. U istočnorimsko (bizantsko) doba postao je vjersko središte. Tamo se i danas mogu vidjeti građevine uklesane u stijenu.
U blizini se nalazi jezero Emre (Emre Gölü), nedaleko od gradića Döğer u okrugu İhsaniye. Smješteno je u Frigijskoj dolini (Frig Vadisi), približno 50 kilometara od grada Afyonkarahisara. Ako planirate jednodnevni izlet, ova dva mjesta možete povezati u jednu posjetu.
Seldžučko razdoblje
Seldžučko razdoblje ostavilo je najvidljiviji trag u izgledu grada. Godine 1235., za vladavine Alâeddina Keykubata I, popravljene su zidine tvrđave. Radove je izveo zapovjednik tvrđave, arhitekta Bedrettin Gevhertaş.
Približno četiri decenije kasnije podignuta je Velika džamija (Ulu Cami). Građena je između 1272. i 1277. godine. Njenu izgradnju naručio je upravitelj sandžaka Nusretiddun Hasan, a arhitekta je bio Emir Hacı-beg.
Godine 1278., za vladavine Gıyaseddina Keyhüsreva III, u okrugu Çay podignut je karavan-saraj. Izgradnju je naručio Ebul-Mücahhit Yusufhan. Arhitekta je bio Oğul-beg, Mehmetov sin. Građevina je poznata kao Çay Taşhan.
Karavan-saraji poput ovoga bili su odmorišta uz puteve za trgovce i životinje. Oni vam pokazuju da su ovim krajem prolazili važni trgovački putevi.
Osmansko razdoblje
Afyonkarahisar je trajno prešao pod osmansku vlast 1429. godine. Te godine umro je Germiyanoğlu Yâkub-beg II. Prema njegovoj oporuci, grad je konačno pripao Osmanlijama.
Gradnja se nastavila i u osmansko doba. Oko 1472. godine Gedik Ahmet-paša naručio je izgradnju džamije İmaret (İmaret Camii). Projektirao ju je arhitekta Ayas-aga. Džamija je popravljena 1795. godine.
Godine 1573., po naredbi Selima II, čovjek po imenu Mahmut-beg (Mahmut Bey) ponovo je popravio tvrđavu. Radovi su obuhvatili njene bastione, cisterne i kulu. Tvrđava popravljana 1235. pa ponovo 1573. godine očigledno je i dalje bila u upotrebi.
Sredinom 17. vijeka u središtu grada podignut je Taşhan. Kadija Abdullah-efendija dao je sagraditi dvoetažnu građevinu. Izgradnju su pomogli gradski majstori tradicionalne obuće jemeni (yemeni). Han je poznat i kao Hoca Üveys Han.
Bezistan (Bedesten) ponovo je izgrađen 1914. godine. Činio ga je 71 dućan, poredan jedan uz drugi.
Oslobođenje 1922. godine
Poglavlje o modernom dobu završava Velikom ofanzivom. Afyonkarahisar je 27. 8. 1922. oslobođen grčke okupacije. Taj datum i danas je ključna godišnjica moderne historije grada.
Tvrđava na tamnoj stijeni
Tvrđava se nalazi na vulkanskoj stijenskoj masi u središtu grada. Stijena je visoka 226 metara. Možete je vidjeti iz mnogih dijelova grada. Ona objašnjava dio imena „Karahisar”.
Popravke iz 1235. i 1573. godine pokazuju da su u tvrđavu ulagali vladari različitih razdoblja. Najprije su je Seldžuci, a zatim Osmanlije održavali u upotrebljivom stanju.
Velika džamija: četrdeset drvenih stubova
Velika džamija je seldžučka građevina u gradu. Njen krov počiva na 40 drvenih stubova. Raspoređeni su u pet redova po osam stubova.
Džamija je 2023. godine upisana na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. Jedna je od pet građevina koje čine serijsko dobro „Srednjovjekovne anadolske džamije s drvenim hipostilnim dvoranama”. Hipostilna dvorana jednostavno je dvorana čiji krov nosi mnoštvo stubova.
Čaršije i kuće: svakodnevni život grada
Historija ovdje ne obuhvata samo džamije i tvrđave. Obuhvata i trgovinu.
Prisjetite se posljednjeg puta kada ste šetali natkrivenom čaršijom. Upoređivali ste cijene, zastali na čaj i odabrali dućan. Upravo takvoj svakodnevnici bio je namijenjen niz od 71 dućana u Bezistanu. Gradnju Taşhana dijelom su platili obućari. Zato je nastao iz potreba zanata, a ne dvora.
Taşhan je obnovila Regionalna direkcija za vakufe u Kütahyi. Za kulturne i turističke posjete otvoren je u martu 2018. godine.
Važne su i kuće. Prema pregledu Portala kulture iz 2016. godine, Afyonkarahisar ima približno 400 registriranih historijskih kuća čije su vanjštine zaštićene. U okolini tvrđave obnovljeni su konaci Mihrioğlu (Mihrioğlu Konağı) i Şehitoğlu (Şehitoğlu Konağı). Oba su otvorena za posjetioce.
Hronologija
- 3000–1500. prije nove ere: Tri kulturna sloja pronađena na humci Kusura obuhvataju ovo razdoblje.
- 1235: Zidine tvrđave popravljene su za vladavine Alâeddina Keykubata I.
- 1272–1277: Izgrađena je Velika džamija.
- 1278: Izgrađen je karavan-saraj u Çayu.
- 1429: Grad trajno prelazi pod osmansku vlast prema oporuci Yâkub-bega II.
- Oko 1472: Gedik Ahmet-paša daje izgraditi džamiju İmaret.
- 1573: Tvrđava je popravljena po naredbi Selima II.
- Sredina 17. vijeka: Izgrađen je Taşhan u središtu grada.
- 1914: Bezistan je ponovo izgrađen.
- 27. 8. 1922.: Grad je oslobođen grčke okupacije.
- 1935–1937: Winifred Lamb istražuje humku Kusura.
- 11. 1. 2005.: Zakonom br. 5285 pokrajina dobiva ime Afyonkarahisar.
- mart 2018.: Otvoren je obnovljeni Taşhan u središtu grada.
- 12. 12. 2020.: Zavjetni kip Kibele vraćen je iz Sjedinjenih Američkih Država.
- 2023: Velika džamija upisana je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.
Povratak kipa Kibele
Novija historija grada obuhvata i priču o povratku kulturnog dobra. Zavjetni kip Kibele (Kybele), datiran u 3. vijek nove ere, prokrijumčaren je iz Afyonkarahisara. Vraćen je iz Sjedinjenih Američkih Država i stigao je u Tursku 12. 12. 2020.
Ovaj slučaj pokazuje kako zaštita baštine djeluje u praksi. Dokazi su bili važniji od tvrdnji.
Pojedinosti koje nećete pronaći u vodičima
- Putnikov zapis imena. Tavernier je ime grada zapisao kao „Aphiom Carassar”. Izgovorite ga naglas i čut ćete oba dijela turskog imena.
- Šta se dogodilo s kapitelima stubova Velike džamije. Između 1946. i 1953. godine ukrasi džamije su oštećeni, a neki kapiteli zamijenjeni. Dio starih drvenih kapitela bio je izložen u Muzeju Afyonkarahisara i na otvorenom.
- Leopard iznad vrata. Iznad ulaza u karavan-saraj u Çayu nalazi se amblem leoparda. Opisuje se kao simbol arhitekte.
- Oblici isklesani i izvana. Na crkvi u Ayaziniju oblici apside i kupole isklesani su u stijeni od tufa i na vanjskoj strani građevine.
- Crkva s dvije datacije. Prema jednom prijedlogu, crkva Djevice Marije u Ayaziniju datira približno iz 1000. godine nove ere. Portal kulture navodi da je neki izvori smještaju u razdoblje od 8. do 10. vijeka.
- Kako je dokazano da Kibela potječe odavde. Zajedno je korišteno više vrsta dokaza. Jedan je bila sličnost s nalazima Kovalık, pronađenim 1964. godine u selu Çavdarlı. Drugi su bila svjedočenja očevidaca. Treći je bila lična arhiva Hasana Tahsina Uçankuşa, nekadašnjeg direktora muzeja.
Često postavljana pitanja
Zašto se grad zove Afyonkarahisar?
„Afyon” potječe od uzgoja maka, koji je dugo bio rasprostranjen u ovom kraju. „Karahisar” se odnosi na tamnu vulkansku stijenu u središtu grada i tvrđavu na njoj.
Ko je bio Sâhib iz starog imena Karahisarısâhib?
Dio „Sâhib” povezuje se sa Sâhib Ata Fahreddin Ali-begom, državnikom anadolske seldžučke države.
Kada je pokrajina službeno dobila ime Afyonkarahisar?
Zakon br. 5285 usvojen je 6. 1. 2005., a stupio je na snagu 11. 1. 2005. Njime je ime pokrajine promijenjeno iz Afyon u Afyonkarahisar.
Kada je grad trajno došao pod osmansku vlast?
Nakon što je Germiyanoğlu Yâkub-beg II umro 1429. godine, provedena je njegova oporuka. Grad je tada došao pod čvrstu osmansku vlast.
Postoji li u Afyonkarahisaru lokalitet na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine?
Da. Velika džamija upisana je 2023. godine kao dio serijskog dobra koje obuhvata pet srednjovjekovnih anadolskih džamija s drvenim hipostilnim dvoranama.
Izvori
- TDV İslâm Ansiklopedisi — Afyonkarahisar islamansiklopedisi.org.tr
- TBMM — Zakon br. 5285 www5.tbmm.gov.tr
- Turistički portal Ureda guvernera Afyonkarahisara — Iskopavanja i površinska istraživanja afyondayiz.gov.tr
- Ured guvernera Afyonkarahisara — Tvrđava Afyonkarahisar afyonkarahisar.gov.tr
- Portal kulture — Velika džamija u Afyonkarahisaru kulturportali.gov.tr
- UNESCO — Odluka Komiteta za svjetsku baštinu 45 COM 8B.46 whc.unesco.org
- Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Afyonkarahisara — Džamije afyon.ktb.gov.tr
- Portal kulture — Taşhan kulturportali.gov.tr
- Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Afyonkarahisara — Čaršije i bezistani afyon.ktb.gov.tr
- Portal kulture — Karavan-saraj u Çayu kulturportali.gov.tr
- Portal kulture — Historijska kuća u Afyonu kulturportali.gov.tr
- Portal kulture — Ruševine Ayazinija kulturportali.gov.tr
- Ured guvernera okruga İhsaniye — Jezero Emre ihsaniye.gov.tr
- Generalna direkcija za kulturnu baštinu i muzeje — Povratak Kibele kvmgm.ktb.gov.tr
FAQ
Zašto se grad zove Afyonkarahisar?
Dio imena „Afyon” potječe od uzgoja maka, koji je dugo bio veoma rasprostranjen u ovom kraju. „Karahisar” se odnosi na tamnu vulkansku stijenu usred grada i tvrđavu na njenom vrhu.
Ko je bio Sâhib iz starog imena Karahisarısâhib?
Dio „Sâhib” u historijskom imenu Karahisarısâhib povezuje se sa Sâhib Ata Fahreddin Ali-begom (Sâhib Ata Fahreddin Ali Bey), državnikom anadolske seldžučke države.
Kada je pokrajina službeno dobila ime Afyonkarahisar?
Zakonom br. 5285, usvojenim 6. 1. 2005., koji je stupio na snagu 11. 1. 2005., ime pokrajine promijenjeno je iz Afyon u Afyonkarahisar.
Kada je grad trajno došao pod osmansku vlast?
Afyonkarahisar je došao pod čvrstu osmansku vlast nakon smrti Germiyanoğlu Yâkub-bega II 1429. godine i provođenja njegove oporuke.
Postoji li u Afyonkarahisaru lokalitet na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine?
Da. Velika džamija u Afyonkarahisaru upisana je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine 2023. godine. Jedna je od pet građevina koje čine serijsko dobro „Srednjovjekovne anadolske džamije s drvenim hipostilnim dvoranama”.
Image: Afyonkarahisar Kalesi havadan.jpg — Nabbegat, CC BY-SA 4.0
