Čorum: historija grada i porijeklo njegovog imena

Čorum je provincija u središnjoj Anadoliji, a njena historija seže mnogo dalje od gradskog centra. U njenom tlu sahranjeni su kraljevi iz bronzanog doba. Unutar njenih granica nalazi se hetitska prijestolnica. Osmanski hamami i sahat-kula iz 19. vijeka i danas obilježavaju gradske ulice. Ovaj vodič vas hronološki vodi kroz tu historiju. Upoznaje vas i s dugotrajnom raspravom o značenju imena Čorum.

Historija Čoruma ukratko

Najstariji dokazi potječu iz naselja Boğazköy-Büyükkaya u provinciji Čorum. Tamošnje naselje datira iz 6. milenija prije nove ere. Obratite pažnju na značenje tog podatka. On pokazuje da su ljudi živjeli na ovom području. Ne pokazuje kada je osnovan današnji gradski centar.

Kasnije su ovdje živjeli Hati. Naseljavali su ovo područje u ranom bronzanom dobu, približno od 3000. do 2000/1900. godine prije nove ere. Zatim su došli Hetiti, čija se prijestolnica nalazila unutar provincije. Nakon Hetita, ovim područjem prolazili su i vladali Frigijci, Seldžuci i Osmanlije. Frigijski ostaci sačuvani su na lokalitetu Pazarlı. Širom provincije stoje tvrđave, mostovi i džamije iz seldžučkog i osmanskog doba.

Hatijske grobnice u Alacahöyüku

Ako želite vidjeti koliko je ova zemlja bila bogata prije više od 4.000 godina, počnite od Alacahöyüka. U njegovim grobnicama iz ranog bronzanog doba pronađeni su predmeti od zlata, srebra i bronze. Arheolozi su otkrili 13 značajnih kraljevskih grobnica. U njima su sahranjivane odrasle žene i muškarci.

Prva sistematska iskopavanja počela su 1935. godine. Za Tursko historijsko društvo vodili su ih Hamit Zübeyr Koşay, Remzi Oğuz Arık i Mahmut Akok.

Hatuša: hetitska prijestolnica

Hatuša (Hattusha) bila je prijestolnica Hetitskog Carstva. Nalazi se u okrugu Boğazkale u provinciji Čorum. UNESCO ju je 1986. godine uvrstio na Listu svjetske baštine.

Lokalitet je identificiran početkom 20. vijeka. Iskopavanja u Boğazköyu počela su 1906. godine za potrebe Carskog muzeja, pod Makridijevom odgovornošću. U njima je učestvovao Hugo Winckler. Njihov rad potvrdio je da je ovo naselje bilo hetitska prijestolnica.

Lako je potcijeniti njegove razmjere. Prema UNESCO-u, monumentalne zidine oko Hatuše duge su više od 8 kilometara. Dvostruke zidine Gornjeg grada imaju više od stotinu kula.

Porijeklo imena Čorum

Konačnog odgovora nema. Postoji nekoliko objašnjenja, ali nijedno nije dokazano.

Rod Çorumlu. Tamer Ünal Çubukçu povezuje ime s rodom Çorumlu, dijelom plemena Alayuntlu. To objašnjenje smatra dosljednijim od ostalih. Istovremeno jasno navodi da nema čvrstih podataka kojima bi se porijeklo imena moglo konačno utvrditi.

Predanje o nazivu Cürümlü. Danişmendnâme povezuje ime s riječju Cürümlü, koja označava krivicu. Riječ je o predanju, a ne o potvrđenoj etimologiji.

Izliječeni bolesnici. Evlija Čelebi povezuje ime s bolesnicima koji su pronašli lijek. Naziva ih bolesnicima çorlu. Ni ova priča nije potvrđena kao stvarno etimološko objašnjenje.

Nikonya. Neki prihvataju da je istočnorimsko (bizantsko) ime Čoruma bilo Nikonya. Drugi se s tim ne slažu. Mükremin Halil Yinanç povezao je naziv Nikonya iz djela Danişmendnâme s Konjom (Konya). Ömür Bakırer smatrao je poistovjećivanje s Čorumom spornim.

Postoji jedan pouzdan pisani trag. U detaljnom popisu iz 1576. godine spominje se okrug Çorumlu. To je pisana potvrda tog imena u osmanskoj dokumentaciji.

Osvajanje i godine mongolske vlasti

Prema poznatom predanju, Danişmend Ahmed Gazi osvojio je Čorum 1075. godine. Druga tumačenja umjesto njega navode Emira Tutaka ili Emira Artuka. Godina, dakle, potječe iz predanja, a identitet osvajača je sporan.

Kasnije je uslijedio pouzdanije utvrđen događaj. Seldžuci su 1243. godine poraženi od Mongola. Nakon toga područje Čoruma neko je vrijeme ostalo pod mongolskom vlašću.

Seldžučke i osmanske građevine u centru

Historijsko jezgro grada najlakše ćete upoznati kroz njegove građevine.

Velika džamija (Ulu Camii). Na džamiji nema natpisa o gradnji. Provincijska direkcija za kulturu i turizam njenu prvobitnu izgradnju pripisuje Hayreddinu, za vladavine Alaaddina Keykubada III. Na minberu od ebanovine, međutim, postoji natpis. Prema njemu, minber je izrađen 1306. godine po nalogu Davutoğlua Ahmeda. Izradila su ga dvojica majstora iz Ankare: Davut, sin Abdullaha, i Muhammed, sin Ebubekira. Džamija je oštećena u zemljotresima. Abdülfettah-beg obnovio ju je 1810. godine s jednom drvenom kupolom.

Hamami. Pašin hamam (Paşa Hamamı) sagradio je 1487. godine paša Taceddin İbrahim. To je dvojni hamam, sa simetričnim ženskim i muškim dijelom. Ali-pašin hamam (Ali Paşa Hamamı), poznat i kao Novi hamam (Yeni Hamam), nalazi se blizu sahat-kule. Dao ga je sagraditi 1573. godine Ali-paša, namjesnik Erzuruma.

Sahat-kula. Yedi Sekiz Hasan-paša, rodom iz Čoruma, služio je kao zapovjednik straže Beşiktaşa. Sahat-kulu u centru grada sagradio je 1894. godine.

Han Veli-paše i stara čaršija

Han Veli-paše (Veli Paşa Hanı) potpuno je izgorio 1914. godine. Şevket-beg ponovo ga je sagradio 1915–1916. godine, prema starom nacrtu. Ima drvenu konstrukciju, zauzima oko 1.000 kvadratnih metara i ima 35 soba. Restauracija je završena 2022. godine. U njegovom konaku otvoren je Gradski muzej Čoruma.

Şevket-beg je dao sagraditi i konak Veli-paše (Veli Paşa Konağı) 1923–1924. godine. To je jedna od tradicionalnih čorumskih kuća.

Ova baština povezana je i sa svakodnevnim životom. Kupovina u Čorumu i dalje podrazumijeva šetnju historijskom čaršijom. Dikiciler Arastası ponovo je otvorena u maju 2022. godine, nakon otprilike godinu dana općinske restauracije. Trgovci su tada ponovo otvorili svoje radnje. I vi tu možete razgledati ponudu kao što su stanovnici grada činili nekada.

Hronologija

1. 6. milenij prije nove ere: Naselje Boğazköy-Büyükkaya.
2. 3000–2000/1900. prije nove ere: Na području Čoruma razvija se hatijska kultura.
3. 1075 Tradicionalni datum danišmendskog osvajanja Čoruma. Identitet osvajača je sporan.
4. Nakon 1243 Područje neko vrijeme ostaje pod mongolskom vlašću.
5. 1306 Izrađen je minber od ebanovine za Veliku džamiju.
6. 1436 Datum koji se u službenom inventaru navodi za hamam Güpür (Güpür Hamamı).
7. 1487 Sagrađen je Pašin hamam.
8. 1573 Sagrađen je Ali-pašin hamam.
9. 1576 Detaljni popis spominje okrug Çorumlu.
10. 1810 Abdülfettah-beg obnavlja Veliku džamiju.
11. 1894 Sagrađena je sahat-kula.
12. 1906 Počinju iskopavanja u Boğazköyu kojima je utvrđeno da se tu nalazila hetitska prijestolnica.
13. 1914 Han Veli-paše izgorio je u požaru.
14. 1915–1916 Han je ponovo sagrađen.
15. 1923–1924 Sagrađen je konak Veli-paše.
16. 1935 Počinju sistematska iskopavanja u Alacahöyüku.
17. 1968 Muzej Čoruma otvoren je 13. 10. 1968.
18. 1986 Hatuša je uvrštena na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.
19. 2003 Muzej počinje raditi u sadašnjoj zgradi.
20. 2022 Ponovo je otvorena Dikiciler Arastası i završena je restauracija hana Veli-paše.

Pojedinosti koje nećete naći u vodičima

• Zidine i kule. UNESCO u svom opisu navodi da su monumentalne zidine Hatuše duge više od 8 kilometara. Sistem dvostrukih zidina Gornjeg grada ima više od stotinu kula.
• Uska čaršija. Prema općinskim mjerenjima, Dikiciler Arastası široka je samo 1,5 metara, a duga 30 metara. U njoj se i dalje nalazi 29 radnji.
• Kula s 24 ugla. Sahat-kula je izgrađena od žutog pješčara. Njena osmerougaona osnova široka je 5,3 metra. Kula je visoka 27,5 metara, a njeno tijelo ima 24 ugla.
• Noviji dio starog hamama. Direkcija datira hamam Güpür u 1436. godinu. Ženski dio dograđen je uz stariju građevinu 1960. godine.
• Minber s imenima majstora. Na samoj Velikoj džamiji nema natpisa, ali njen minber navodi i naručioca i dvojicu majstora iz Ankare.

Posjeta muzeju

Muzej Čoruma otvoren je 13. 10. 1968. Od 2003. godine radi u sadašnjoj zgradi, koja je upisana u registar zaštićenih objekata. Ako planirate posjetu, možete je povezati s obilaskom hetitskih lokaliteta i Alacahöyüka. Muzej vam pomaže i da razumijete kontekst predmeta pronađenih u ovom kraju.

Često postavljana pitanja

Izvori

1. Uprava provincije Čorum — Kratka historija Čoruma corum.gov.tr
2. Wikipedia — Provincija Čorum en.wikipedia.org
3. Portal kulture Turske — Čorum kulturportali.gov.tr
4. Tamer Ünal Çubukçu — Razmatranje historijskog razvoja i porijekla imena Čorum dergipark.org.tr
5. Provincijska direkcija za kulturu i turizam Čoruma — Porijeklo imena Čorum corum.ktb.gov.tr
6. Općina Čorum — Ime i historija Čoruma corum.bel.tr
7. UNESCO — Hatuša: hetitska prijestolnica whc.unesco.org
8. Provincijska direkcija za kulturu i turizam Čoruma — Arheološka nalazišta corum.ktb.gov.tr
9. Ministarstvo kulture i turizma — Alacahöyük ktb.gov.tr
10. Provincijska direkcija za kulturu i turizam Čoruma — Džamije, kompleksi, medrese i turbeta corum.ktb.gov.tr
11. Provincijska direkcija za kulturu i turizam Čoruma — Hanovi i hamami corum.ktb.gov.tr
12. Portal kulture Turske — Han Veli-paše kulturportali.gov.tr
13. Općina Čorum — Trgovci u čaršiji Dikiciler Arastası ponovo otvorili radnje corum.bel.tr
14. Općina Čorum — Kulturni turizam corum.bel.tr
15. Portal kulture Turske — Sahat-kula u Čorumu kulturportali.gov.tr
16. Općina Čorum — Počeli radovi na održavanju historijske sahat-kule corum.bel.tr
17. Provincijska direkcija za kulturu i turizam Čoruma — Historija muzejske djelatnosti u Čorumu corum.ktb.gov.tr

Image: Çorum Clock tower 3258.jpg — Dosseman, CC BY-SA 4.0