Republika Turska · 1923 –

Afife Jale: tragedija prve turske glumice muslimanke

Afife Jale primljena je u pozorišnu školu Darülbedayi 1918., a 1920. postala je prva Turkinja muslimanka koja je nastupila pred javnom publikom. Policijske racije, otpuštanje 1921., ovisnost o morfiju i bolest obilježili su ostatak njenog života, koji je završio u istanbulskoj bolnici 1941.

6 min čitanja6 izvoraObjavljeno: 4 Novembra 2026Posljednja provjera: 4 Novembra 2026
Redakcija Köküne Kadar TVNaša načela korištenja izvora

Afife Jale: ko je bila?

Afife Jale rođena je 1902. u istanbulskoj četvrti Kadikoj. Otac joj je bio Hidayet-beg (Hidayet Bey), a majka Methiye-hanuma. Po majci je imala polusestru Behiye i polubrata Salâha.

Prije školovanja za pozorište pohađala je istanbulsku Žensku zanatsku školu (Kız Sanayi Mektebi). U Darülbedayi je primljena 1918., kada je imala oko šesnaest godina. Prvi put je nastupila na sceni 1920.

Ostala je upamćena kao prva Turkinja muslimanka koja je nastupila na javnoj pozorišnoj sceni. Njena priča govori i o cijeni koju je za taj korak platila.

Zašto muslimanke prije 1918. nisu mogle glumiti

Žene su nastupale na pozorišnim scenama osmanske prijestolnice. Međutim, glumice su uglavnom bile nemuslimanke. Muslimanke nisu učestvovale u javnom pozorišnom životu.

Darülbedayi je bio istanbulska gradska pozorišna škola i pozorišna kuća. Godine 1918. počeo je primati muslimanke na školovanje. Postojao je jedan uslov: smjele su nastupati samo pred ženskom publikom.

Dana 10. 11. 1918. primljeno je pet djevojaka: Afife, Beyza, Refika, Behire i Memduha. Afife je bila jedna od njih.

Afife Jale i pozorište: od proba do predstave Yamalar

Afife je oko godinu dana učestvovala na probama u Darülbedayiju. Ipak, još nije dobila priliku da nastupi pred publikom.

Atatürkova enciklopedija navodi i podatak o njenoj plati. Kao mülazım artist, odnosno glumica početnica, imala je određenu mjesečnu platu od 500 kuruša.

Prilika je stigla s predstavom Yamalar (Zakrpe), prema djelu Hüseyina Suata. Uloga Emel ostala je slobodna nakon odlaska Elize Binemeciyan. Preuzela ju je Afife.

Godine 1920. izašla je na scenu pozorišta Apollon u Kadikoju u predstavi Yamalar. Zahvaljujući tom nastupu postala je poznata kao prva turska glumica muslimanka.

Iz te predstave poteklo je i njeno umjetničko ime. Njeno lično ime bilo je Afife. U predstavi Yamalar koristila je umjetničko ime Jale. Od tada je bila poznata kao Afife Jale.

Datum premijere

Tačan datum je sporan. Službena biografija na stranici nagrada navodi 22. 4. 1920. Vikipedija na turskom jeziku bilježi i druge mogućnosti: 13. 4. 1920., 23. 4. 1920. i 9. 9. 1920.

Kada izvor navodi samo „1920.“, najsigurnije je zadržati taj podatak.

Policijske racije i bijeg

Afifini prvi nastupi nisu prolazili mirno. Tokom izvođenja predstave Tatlı Sır policija ju je pokušala uhapsiti. Glumica Kınar-hanuma pomogla joj je da pobjegne.

Tokom predstave Odalık uslijedila je nova policijska racija. Afife su krišom izveli iz pozorišta kroz mašinsku prostoriju.

Zašto je otpuštena 1921.

Istanbulska gradska uprava poslala je Darülbedayiju 27. 2. 1921. obavijest broj 204. U njoj je navedeno da muslimanke ne smiju nastupati na sceni.

Drugi dopis stigao je 8. 3. 1921. Njime je zatraženo da se Afife ukloni iz ansambla. Uprava Darülbedayija raskinula je njen radni odnos.

Posao je, dakle, izgubila zbog službenog naloga, a ne zbog neuspjeha na sceni.

Život nakon Darülbedayija

Afife nije prestala glumiti. Pridružila se trupi Burhaneddina Tepsija i krenula na turneje širom Anadolije (Anadolu). Na tim turnejama koristila je i nadimak Marika.

Uspostavljena je republika, a nova vlast pod Atatürkom ukinula je zabranu glumačkih nastupa za muslimanke. Ipak, Afife nije pozvana da se vrati u Darülbedayi.

Ponegdje su joj i dalje onemogućavali nastupe. U Bursi joj je 4. 2. 1924. zabranjeno da nastupi. U istom gradu je 1. 6. 1924. igrala u predstavi Sekizinci, u kinu Milli Sinema.

Bolest Afife Jale i uzrok smrti

Afife je patila od jakih glavobolja. Jedan ljekar liječio ih je morfijem. S vremenom je liječenje preraslo u ovisnost.

Za kompozitora Selahattina Pınara udala se 1929. Razveli su se 1935.

Zbog bolesti je završila u bolnici Bakırköy. U dokumentaciji se pojavljuje pod drugim imenima. Godine 1934. upisana je kao Afife Selahaddin. Tokom 1939–1940. vođena je kao Afife Utku.

Njeno zdravstveno stanje se pogoršavalo. Atatürkova enciklopedija navodi da je umrla 24. 7. 1941. u bolnici Bakırköy, gdje se liječila. Milliyet Sanat u tekstu od 15. 1. 2023., zasnovanom na bolničkoj dokumentaciji, navodi 23. 7. 1941.

Smrti je, dakle, prethodilo dugotrajno propadanje zdravlja povezano s ovisnošću o morfiju i teškom bolešću.

Sahrana i grob

Sahrana je najtužniji dio ove priče. Cumhuriyet je 25. 7. 1941. izvijestio da niko iz Darülbedayija nije došao preuzeti njeno tijelo. Uprava bolnice sama je organizovala sahranu.

Sahranjena je na groblju Kazlıçeşme u Istanbulu.

Tačno mjesto groba nije pouzdano utvrđeno. Vikipedija na turskom jeziku prenosi tvrdnju da je grob ponovo pronađen 2023. Članak na engleskoj Vikipediji navodi da je Boğos Çalgıcıoğlu utvrdio dio groblja u kojem je sahranjena, ali da tačno mjesto groba i dalje nije poznato.

Hronologija

  • 1902: Rođena je u Istanbulu, u četvrti Kadikoj.
  • 10. 11. 1918.: Primljena je u Darülbedayi.
  • 1920: Nastupa u pozorištu Apollon kao Emel u predstavi Yamalar. Izvori navode različite datume premijere.
  • 27. 2. 1921.: Gradska uprava obavještava pozorište da muslimanke ne smiju nastupati na sceni.
  • 8. 3. 1921.: Drugim dopisom traži se njeno uklanjanje iz ansambla.
  • 1. 6. 1924.: Igra u predstavi Sekizinci u kinu Milli Sinema u Bursi.
  • 1929: Udaje se za Selahattina Pınara.
  • 1934: Liječi se u bolnici Bakırköy pod imenom Afife Selahaddin.
  • 1935: Razvodi se od Selahattina Pınara.
  • 1939–1940: Liječi se u bolnici Bakırköy pod imenom Afife Utku.
  • 24. 7. 1941.: Umire u bolnici Bakırköy, prema Atatürkovoj enciklopediji. Jedan izvor navodi 23. 7. 1941.
  • 1997: Počinje dodjela pozorišnih nagrada Yapı Kredi Afife.
  • 2023: Vikipedija na turskom jeziku prenosi da je njen grob ponovo pronađen. Članak na engleskom jeziku navodi da tačno mjesto groba i dalje nije poznato.

Nagrade Afife Jale: pozorišne nagrade Afife

Yapı Kredi od 1997. organizuje dodjelu pozorišnih nagrada Afife u znak sjećanja na nju. Ako pratite tursko pozorište, njeno ime susretat ćete i kroz ove nagrade.

Afife Jale u knjigama i na filmu

Knjiga Osmana Balcıgila Nefesi Tutku Olan Kadın Afife Jale objavljena je 2018.

Njen život bio je tema i filma Afife Jale iz 1987., koji je režirao Şahin Kaygun.

Detalji koje nećete naći u vodičima

  • Njena plata: Kao glumica početnica imala je mjesečnu platu od 500 kuruša.
  • Mašinska prostorija: Tokom policijske racije na predstavi Odalık izvedena je kroz mašinsku prostoriju pozorišta.
  • Drugo ime na turneji: Na turnejama po Anadoliji koristila je nadimak Marika.
  • Dva datuma u Bursi: Nastup joj je onemogućen 4. 2. 1924. Četiri mjeseca kasnije, 1. 6. 1924., glumila je u istom gradu.
  • Imena u bolničkoj dokumentaciji: Njena liječenja zabilježena su pod imenom Afife Selahaddin 1934. i Afife Utku tokom 1939–1940.

Šta ova priča znači za vas danas

Kada sljedeći put kupite pozorišnu kartu u Istanbulu i vidite žene i muškarce na istoj sceni, sjetite se šta je nekada bilo potrebno za takvu običnu večer. Godine 1918. škola je morala postaviti poseban uslov samo da bi primila pet djevojaka.

Ako posjetite Kadikoj, nalazite se u četvrti u kojoj je rođena i u kojoj je prvi put nastupila pred javnom publikom. Nećete pronaći obilježen grob koji možete posjetiti jer tačno mjesto na groblju Kazlıçeşme i dalje nije pouzdano utvrđeno.

Ako ste učenik ili student, obratite pažnju na razlike u datumima među izvorima. O premijeri, smrti i grobu postoje različite verzije. Uvijek provjerite iz kojeg izvora potiče određeni datum.

Često postavljana pitanja

Ko je bila Afife Jale?

Afife Jale bila je glumica rođena u Istanbulu. Poznata je kao prva Turkinja muslimanka koja je nastupila na javnoj sceni, u predstavi Yamalar u pozorištu Apollon 1920.

Kako je umrla Afife Jale?

Umrla je nakon teških zdravstvenih problema, uključujući ovisnost o morfiju koja je počela liječenjem glavobolja. Preminula je u bolnici Bakırköy 24. 7. 1941., odnosno 23. 7. 1941. prema jednom izvoru.

Postoji li knjiga o Afife Jale?

Da. Knjiga Osmana Balcıgila Nefesi Tutku Olan Kadın Afife Jale objavljena je 2018.

Šta su pozorišne nagrade Afife?

Yapı Kredi organizuje njihovu dodjelu u znak sjećanja na nju od 1997.

Gdje je sahranjena?

Na groblju Kazlıçeşme u Istanbulu. Tačno mjesto groba je sporno.

Izvori

  1. Yapı Kredi pozorišne nagrade Afife — Ko je Afife Jale? afife.org
  2. Atatürkova enciklopedija — Afife Jale (1902-1941) ataturkansiklopedisi.gov.tr
  3. Vikipedija na turskom jeziku — Afife Jale tr.wikipedia.org
  4. Vikipedija na engleskom jeziku — Afife Jale en.wikipedia.org
  5. Milliyet Sanat — Zar Afife Jale ne treba imati nadgrobni spomenik? milliyetsanat.com
  6. Cumhuriyet — Tragična priča Afife Jale cumhuriyet.com.tr

Podijeli

Primijetili ste grešku u ovom članku? Javite nam →

Ovaj članak pripremljen je uz pomoć umjetne inteligencije. Svaka tvrdnja provjerena je prema izvorima i nijedna rečenica nije objavljena bez izvora. Ako primijetiš grešku, piši nam. Naša načela korištenja izvora · Piši nam →

Povezani članci