Sumerani: civilizacija koja je izumila prvo pismo

Sumerani su živjeli u donjem slivu rijeka Tigris (Dicle) i Eufrat, na području današnjeg južnog Iraka. Središte njihove zemlje bilo je oko Uruka, Ura i Eridua. Oko 3200. godine prije nove ere Uruk je bio najveće naselje u južnoj Mezopotamiji (Mezopotamya). Glinene pločice s ovog područja nose najranije poznato pismo, koje Muzej Getty datira oko 3400. godine prije nove ere.

Sumerska civilizacija: ko su bili Sumerani?

Sumerani su bili jedan od glavnih naroda u sistemu gradova država koji je dominirao Mezopotamijom u ranodinastičkom periodu, između približno 2900. i 2350. godine prije nove ere. Prije toga se na ovom području već oblikovala kultura Uruka, između približno 4000. i 3500. godine prije nove ere. Njeni grnčari serijski su izrađivali posude na brzom grnčarskom kolu ili u kalupima.

Sumerani su trgovali i na velikim udaljenostima. Naselja iz perioda Uruka, datirana između približno 3500. i 3100. godine prije nove ere, pokazuju da su razmjenjivali robu sa zajednicama u Anadoliji (Anadolu), Siriji i Iranu. Ako danas putujete Turskom, prolazite područjem jednog od nekadašnjih trgovačkih partnera Sumera.

Ko su Sumerani bili u etničkom smislu, ostaje otvoreno pitanje. Sumerski jezik nije moguće povezati ni s jednom priznatom jezičkom porodicom. Zbog toga Muzej umjetnosti Metropolitan opisuje njihovo porijeklo kao neutvrđeno. Univerzitet u Oxfordu svrstava sumerski među izolirane jezike, odnosno jezike bez poznatih srodnika.

Drevni Sumer: gdje se nalazio?

Sumer se nalazio na južnom kraju Mezopotamije, blizu Perzijskog zaljeva. Područje je bilo vlažnije nego što današnja karta sugerira. Prema UNESCO-u, između 5000. i 3000. godine prije nove ere more je dopiralo oko 200 kilometara u unutrašnjost u odnosu na današnju obalu južnog Iraka.

Tri središnja grada i danas postoje kao arheološka nalazišta. Uruk, Ur i Eridu dio su lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a pod nazivom Ahvar južnog Iraka. Taj lokalitet ima ukupno sedam sastavnih dijelova: tri grada i četiri močvarna područja.

Jesu li Sumerani zaista izumili pismo?

Muzej Getty smješta najranije poznato pismo oko 3400. godine prije nove ere, na sumersko područje blizu Perzijskog zaljeva. Sumerski pisari pisali su na glinenim pločicama. U vlažnu glinu utiskivali su pisaljke od trske, ostavljajući klinaste znakove. Taj sistem zove se klinasto pismo.

Postoji jedna ograda. Univerzitet u Oxfordu ističe da je i staroegipatski kandidat za prvi pisani jezik, na osnovu dokaza s kraja četvrtog milenija prije nove ere. Zato je „civilizacija koja je izumila pismo“ opravdan naslov, ali vremenska razlika između kandidata bila je mala.

Sumerski jezik nadživio je sumersku državu za veoma dugo razdoblje. Prema Oxfordskom klasičnom rječniku, sumerski se koristio kao živi jezik do približno 1900. godine prije nove ere. Nakon toga opstao je u hramskim obredima i pisanoj kulturi sve do početka nove ere.

Jesu li Sumerani izumili točak?

Često ćete pročitati da je točak sumerski izum. Dokazi ne daju konačan odgovor. Studija Bakkera i saradnika iz 1999. godine, objavljena u časopisu Antiquity, utvrdila je da najraniji nalazi vozila s točkovima u Evropi i na Bliskom istoku potječu iz istog vremena. Nijedno područje ne može tvrditi da je imalo jasnu vremensku prednost.

Jesu li Sumerani bili Turci ili Kurdi?

Ovo pitanje često se pojavljuje u pretragama na turskom jeziku. Cevat Şakir Kabaağaçlı opisivao je Sumerane kao narod koji je došao iz Srednje Azije (Orta Asya). Wikipedija na turskom predstavlja to kao jednu od teza o njihovom porijeklu. Time nije utvrđena ruta migracije.

Jezik je ključno mjerilo, a on ne pruža podršku nijednoj od ove dvije tvrdnje. Univerzitet u Oxfordu svrstava sumerski među izolirane jezike bez poznatih srodnika, pa ne postoji dokazano srodstvo s turskim. Odsjek za arheologiju Univerziteta u Cambridgeu također navodi da sumerski nema poznatih jezičkih srodnika. Prema tome, ni povezanost s kurdskim nije dokazana.

Od Sargona do Ur-Namua: kako je završila historija Sumera

Doba gradova država ustupilo je mjesto carstvu. Carstvo Sargona Akadskog, koje se prema srednjoj hronologiji datira približno od 2334. do 2154. godine prije nove ere, obuhvatalo je i sumersko područje.

Uslijedila je nova sumerska država. Ur-Namu (Ur-Nammu) je 2112. godine prije nove ere, također prema srednjoj hronologiji, osnovao Treću dinastiju Ura. Oko 2100. godine prije nove ere izgradio je zigurate u Uru, Eriduu, Uruku i Nipuru (Nippur). Treća dinastija Ura bila je posljednja velika sumerska država. Prestala je postojati oko 2004. godine prije nove ere.

Hronologija

• Oko 4000–3500. godine prije nove ere: Razvila se kultura Uruka. Keramika se masovno proizvodila na brzom grnčarskom kolu ili u kalupima.
• Oko 3400. godine prije nove ere: Prema Muzeju Getty, na sumerskom području pojavilo se najranije poznato pismo.
• Oko 3200. godine prije nove ere: Uruk je bio najveće naselje u južnoj Mezopotamiji.
• Oko 2900–2350. godine prije nove ere: Gradovi države dominirali su političkim životom Mezopotamije u ranodinastičkom periodu.
• Oko 2334. godine prije nove ere: Prema srednjoj hronologiji, počeo je period carstva Sargona Akadskog.
• 2112. godine prije nove ere: Ur-Namu je osnovao Treću dinastiju Ura, prema srednjoj hronologiji.
• Oko 2100. godine prije nove ere: Ur-Namu je izgradio zigurate u Uru i drugim gradovima južne Mezopotamije.
• Oko 2004. godine prije nove ere: Prestala je postojati Treća dinastija Ura.
• Oko 1900. godine prije nove ere: Prema Oxfordskom klasičnom rječniku, sumerski je prestao biti živi jezik. Nastavio se koristiti u pisanju i religiji.

Pojedinosti koje nećete naći u vodičima

Pločica iz Ume (Umma), datirana oko 2028. godine prije nove ere, ima dimenzije 3 × 2,8 × 1,2 centimetra. Na njoj su zabilježeni obroci piva, hljeba, ulja i luka izdati glasnicima. Ako ste ikada predali račun za ručak na službenom putu, obavili ste posao sumerskog pisara.

Smatra se da je zlatna pločica s natpisom, datirana u razdoblje 2600–2340. godine prije nove ere, bila dio brade. Zlatnim ekserima bila je pričvršćena za kip Šare, boga Ume.

U Velikoj jami smrti na Kraljevskom groblju u Uru nalazile su se 74 osobe. Od toga je 68 bilo žena.

Oko 3200. godine prije nove ere monumentalne građevine od nepečene opeke u Uruku imale su ukrašene zidove. Graditelji su u površinu zidova utiskivali obojene glinene kupe i tako stvarali mozaike.

Često postavljana pitanja

Izvori

1. UNESCO — Ahvar južnog Iraka whc.unesco.org
2. Wikipedia — Sumer en.wikipedia.org
3. Muzej umjetnosti Metropolitan — Uruk: prvi grad metmuseum.org
4. Getty — Odakle potječe pismo? getty.edu
5. Univerzitet u Oxfordu — ETCSL: sumerski jezik etcsl.orinst.ox.ac.uk
6. Muzej umjetnosti Metropolitan — Mezopotamija, 8000–2000. prije nove ere metmuseum.org
7. Antiquity — Najraniji dokazi o vozilima s točkovima u Evropi i na Bliskom istoku doi.org
8. Vikipedi — Sumerani, Sumerani u turskoj književnosti tr.wikipedia.org
9. Univerzitet u Cambridgeu, Odsjek za arheologiju — Jezici Mezopotamije arch.cam.ac.uk
10. Muzej umjetnosti Metropolitan — Umjetnost drevnog Bliskog istoka, Bilten 41/4 resources.metmuseum.org
11. Muzej umjetnosti Metropolitan — Ur: zigurat metmuseum.org
12. Oxfordski klasični rječnik — Sumerski jezik doi.org
13. Muzej umjetnosti Metropolitan — Zapis o obrocima za glasnike metmuseum.org
14. Univerzitet u Pennsylvaniji — Drevna prošlost Iraka: ponovno otkrivanje Kraljevskog groblja u Uru penntoday.upenn.edu

Image: Sumer satellite map.jpg — NASA

Overlay: पाटलिपुत्र (talk), Public domain