Tomirida je jedna od rijetkih žena antičkog svijeta koja se u priči o ratu pojavljuje kao zapovjednica, a ne kao ratni plijen ili posmatračica. Suprotstavila se osnivaču Perzijskog carstva i, prema Herodotu, pobijedila. U ovom članku možete pročitati šta izvori govore, u čemu se razilaze i šta niko ne može znati.
Ko je bila Tomirida?
Tomirida (turski: Tomris) bila je kraljica Masageta. Britanski muzej smješta je u 6. vijek p. n. e. Njeno ime na grčkom glasi Tómyris, zapisano ovdje latinicom, a na latinskom Tomyris.
Herodot u 1. knjizi svoje Historije, u odjeljku 205, navodi da je preuzela vlast nad Masagetima nakon smrti svog muža, kralja. To je polazište za sve ostalo. Njena priča potječe gotovo u cijelosti od ovog jednog grčkog pisca. Imajte to na umu dok čitate dramatične pojedinosti.
Skitska kraljica Tomirida: odakle je bila?
Encyclopaedia Iranica opisuje Masagete kao narod koji je govorio iranskim jezikom. Enciklopedija ih ubraja u skitske ili sakske zajednice. Njihova vjerovatna postojbina nalazila se istočno od Kaspijskog jezera i jugoistočno od Aralskog jezera. Središnje područje bilo je između dvije velike rijeke, Amu Darje i Sir Darje.
Zato se Tomirida često naziva „skitskom kraljicom“. To je široka odrednica. Njen narod smješta u širi skitski i sakski svijet, a ne u jedno određeno kraljevstvo s utvrđenim granicama.
Šta znači ime Tomirida?
Jedna etimološka teorija povezuje ime s oblikom rekonstruisanim u sakskom jeziku, *Taumuriyah. Prema tom tumačenju, ime ima značenje povezano s porodicom ili porijeklom. To je teorija, a ne nešto sigurno. Oblik su rekonstruisali naučnici; nije pronađen u pisanom obliku.
Ko je bio Tomiridin muž?
Herodot kaže samo da je njen muž bio kralj i da je ona vladala nakon njegove smrti. Njegovo lično ime nije poznato. Zato bi poistovjećivanje s određenim vladarom značilo tvrditi više nego što izvori dopuštaju.
Tomirida i Kir: kako je počeo rat
Perzijski kralj iz ove priče je Kir II, danas poznat kao Kir Veliki. Prema Herodotu 1.205, Kir je zaprosio Tomiridu. Ona je u toj ponudi prepoznala pokušaj da preuzme njenu zemlju. Odbila ga je.
Uslijedio je pohod protiv Masageta.
Zamka u logoru s vinom
Herodot 1.211 opisuje varku. Kir je ostavio logor s hranom i vinom na dan hoda od rijeke Araks. Logor je služio kao mamac.
Zamislite štand na pijaci na kojem možete besplatno probati hranu. Gladni i umorni ljudi idu pravo prema njemu. Na istoj ljudskoj slabosti počivao je i ovaj plan. Jedna masagetska jedinica zauzela je logor. Prema Herodotu, činila je trećinu masagetskih snaga. Vojnici su jeli i pili. Zatim su Perzijanci napali.
Jedinicom je zapovijedao Spargapis, Tomiridin sin. Perzijanci su ga zarobili.
Poruka i zakletva
U odjeljku 1.212 Tomirida nudi Kiru dogovor. Ako joj vrati sina i povuče se iz njene zemlje, pustit će ga da ode nepovrijeđen. Ako odbije, nasitit će ga krvlju. Zaklinje se Suncem, koje Herodot naziva gospodarom Masageta.
Spargapis nije dočekao odgovor. U odjeljku 1.213, nakon što se otrijeznio, zatražio je da mu skinu okove. Kada su mu ruke bile slobodne, ubio se.
Posljednja bitka
Odjeljak 1.214 opisuje borbu. Počela je gađanjem strijelama izdaleka. Kada su strijele potrošene, dvije strane sukobile su se izbliza kopljima i bodežima.
Herodot ovu bitku smatra najžešćom među svim bitkama između negrčkih naroda. U sažetku Herodotovog prikaza Britanski muzej navodi da je Tomirida porazila Perzijance 530. godine p. n. e. i da je Kir poginuo u borbi.
Tačno mjesto bitke nije poznato. Naučnici se ne slažu oko toga na koju je rijeku Herodot mislio kada je spomenuo Araks. Među prijedlozima su Amu Darja, Sir Darja, Volga i Aras. Zato se mjesto bitke ne može pouzdano odrediti.
Tomirida, Kirova glava i mijeh pun krvi
Herodot 1.214 donosi najpoznatiji prizor iz ove priče. Navodi se da je Tomirida gurnula glavu mrtvog Kira u kožni mijeh ispunjen ljudskom krvlju. Time je ispunila zakletvu koju je izrekla.
Ovaj prizor ne treba predstavljati kao dokazanu činjenicu. Sam Herodot kaže da postoji više priča o Kirovoj smrti. Dodaje da verziju s Tomiridom smatra najvjerovatnijom. Sačuvana su još dva prikaza:
- Ksenofont (Kiropedija 8.7): Kir ne umire u ratu s Tomiridom. Umire u starosti, nakon što se oprosti od porodice i prijatelja.
- Ktezija (prema savremenim sažecima): Kir je ranjen u borbi s Derbicima i umire tri dana kasnije. Tomirida ga ne pobjeđuje.
Zato na pitanje „Je li Tomirida porazila Kira?“ pošten odgovor glasi: prema Herodotu jeste, prema drugim piscima nije.
Uzrok Tomiridine smrti: šta se zna?
Ništa pouzdano. Podaci o njenom životu nakon rata s Kirom veoma su oskudni. Zato nije moguće navesti ni tačan datum ni uzrok smrti. Svako ko vam ispriča prizor Tomiridine smrti dodaje nešto čega nema u izvorima.
Kako su se borili Masageti?
Herodot 1.215 navodi da se Tomiridin narod borio i na konjima i pješice. Njihovo oružje bili su luk i koplje, a koristili su i bojnu sjekiru.
Ta kombinacija objašnjava prethodno opisanu bitku. Strijelci su mogli započeti borbu izdaleka. Kada bi se tobolci ispraznili, vojnicima su ostajali koplja, bodeži i sjekire.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
- Zlato i bronza na konjima. Herodot opisuje masagetske konje s bronzanim prsnim oklopima. Žvale i ukrasi na uzdama bili su im zlatni.
- Sunce kao gospodar. Tomirida svoju prijetnju Kiru potvrđuje zakletvom Suncu, koje Herodot naziva gospodarom Masageta. To je rijedak uvid u ono što je njen narod smatrao svetim.
- Ponuda milosti. Prije prijetnje ponudila je Kiru da mu poštedi život ako vrati njenog sina i povuče perzijsku vojsku. Čuvena poruka da će ga „nasititi krvlju“ bila je njena druga opcija.
- Ogromna slika. Rubens je oko 1622–1623. naslikao djelo Kirova glava donesena pred kraljicu Tomiridu. Slika se nalazi u Muzeju lijepih umjetnosti u Bostonu, pod inventarnim brojem 41.40. Njene dimenzije su 205,1 × 361 centimetar, pa je znatno šira nego viša. Ako posjetite Boston, možete stati pred nju.
Hronologija
- 6. vijek p. n. e.: razdoblje u koje se smješta Tomirida kao kraljica Masageta.
- Prije rata s Kirom (tačan datum nije poznat): prema Herodotu, Tomirida preuzima vlast nakon muževljeve smrti.
- Prije završne bitke (Herodotov prikaz, bez navedenog datuma): Kirova bračna ponuda je odbijena, on kreće u pohod na zemlju Masageta, a Spargapis je zarobljen.
- 530. godina p. n. e. (sažetak Herodotovog prikaza koji donosi Britanski muzej): Tomiridina vojska pobjeđuje Perzijance, a Kir gine u bici.
- Nakon bitke (datum nije poznat): njen kasniji život i smrt ne mogu se dokumentovati.
- Oko 1622–1623.: Rubens slika donošenje Kirove glave pred Tomiridu.
Šta treba zapamtiti
Najpouzdaniji sažetak glasi ovako. Prema Britanskom muzeju, Tomirida je bila stvarna kraljica Masageta u 6. vijeku p. n. e. Herodot kaže da je pobijedila Kira nakon njegovog pokušaja da osvoji njenu zemlju. Sažetak Britanskog muzeja smješta taj događaj u 530. godinu p. n. e. Ksenofont i Ktezija drugačije opisuju Kirovu smrt. Datum njenog rođenja, datum smrti, mjesto bitke i uzrok smrti ostaju nepoznati.
Često postavljana pitanja
Ko je bila Tomirida?
Bila je kraljica Masageta u 6. vijeku p. n. e. Herodot kaže da je preuzela vlast nakon smrti svog muža, kralja.
Je li Tomirida zaista ubila Kira Velikog?
Herodot kaže da je Kir poginuo u bici protiv nje. Sažetak Herodotovog prikaza koji donosi Britanski muzej smješta to u 530. godinu p. n. e. Herodot također kaže da postoji više priča, a onu s Tomiridom smatra najvjerovatnijom. Ksenofont i Ktezija donose drugačije verzije, pa pitanje nije razriješeno.
Kako je umrla Tomirida?
Niko ne zna. Njen život nakon rata s Kirom slabo je zabilježen, pa nije moguće navesti datum ni uzrok smrti.
Ko je bio Tomiridin muž?
Bio je kralj Masageta, ali njegovo lično ime nije poznato.
Odakle je bila Tomirida?
Njen narod, Masageti, vjerovatno je živio istočno od Kaspijskog jezera i jugoistočno od Aralskog jezera, naročito između Amu Darje i Sir Darje.
Izvori
- Wikipedia (na turskom) — Tomris tr.wikipedia.org
- Wikipedia — Tomyris en.wikipedia.org
- Britanski muzej — Tomirida, kraljica Masageta britishmuseum.org
- Univerzitet Fordham — Herodot: kraljica Tomirida sourcebooks.web.fordham.edu
- Encyclopaedia Iranica — Masageti iranicaonline.org
- Univerzitet Tufts, Perseus — Herodot, Historija, 1. knjiga perseus.tufts.edu
- Univerzitet Tufts, Perseus — Ksenofont, Kiropedija 8.7 perseus.tufts.edu
- Muzej lijepih umjetnosti, Boston — Kirova glava donesena pred kraljicu Tomiridu collections.mfa.org
Image: Queen Tomyris learns that her son Spargapises has been taken alive by Cyrus, by Jan Moy (1535-1550).jpg — Jan Moy, Public domain
