Karakala (Caracalla) je bio rimski car iz dinastije Severa. Ediktom Constitutio Antoniniana, koji se uglavnom datira u 212. godinu, proširio je rimsko građanstvo na gotovo sve slobodne stanovnike Carstva. U ediktu je zahvalio besmrtnim bogovima. Druga objašnjenja povezuju dodjelu građanstva s oporezivanjem i učvršćivanjem njegove vlasti nakon ubistva brata Gete. Nijedan pojedinačni motiv ne treba smatrati konačno utvrđenim objašnjenjem.
Dodjeli građanstva prethodilo je ubistvo unutar carske porodice. Ipak, njene posljedice osjetili su milioni ljudi širom Evrope, Afrike i Azije. Ako pratite Karakalin put od zajedničke vladavine s Getom do smrti između današnje Šanliurfe (Şanlıurfa) i Harana (Harran), jasnije ćete vidjeti veze između građanstva, podrške vojske i carske moći. Sačuvani papirus također pomaže da razlikujete carevu javno navedenu svrhu od motiva koji mu se pripisuju.
Ko je bio Karakala prije edikta o građanstvu?
Karakala je rođen kao Lucije Septimije Basijan u Lugdunumu, današnjem Lionu, u Galiji. Bio je stariji sin Septimija Severa i Julije Domne. Njegovo rođenje smješta se između 186. i 188. godine, jer se izvori ne slažu o godini. Očev suvladar postao je 198. godine.
Kada je Septimije Sever umro u Jorku 211. godine, njegovi sinovi nastavili su zajednički vladati. Njihova zajednička vladavina završila je u 12. mjesecu te godine. Geta je tada ubijen, a Karakala je postao jedini vladar.
Kako je Karakala okončao zajedničku vladavinu s Getom?
Julija Domna je u 12. mjesecu 211. godine organizovala sastanak radi pomirenja svojih sinova. Tokom sastanka Getu su ubili stražari odani Karakali. Ubistvo je Karakali donijelo samostalnu vlast, ali se obračun s bratovim položajem nastavio i poslije toga.
Getine pristalice bile su izložene čistki. Njegovo ime i lik također su bili meta postupka poznatog kao damnatio memoriae. Ime mu je brisano s natpisa i papirusa, a njegovi prikazi bili su izloženi napadima. Progon je zato obuhvatio i ljude povezane s Getom i zapise kroz koje se moglo čuvati sjećanje na njega.
Karakala je tvrdio da je Geta kovao zavjeru protiv njega. Tu tvrdnju treba jasno pripisati njenom autoru. Univerzitet u Giessenu tretira je kao pristrasan prikaz smrtonosnog suparništva braće, a ne kao nezavisno potvrđeno objašnjenje. Ta razlika je važna jer je dodjela građanstva uslijedila nakon ove borbe za samostalnu vlast.
Koga je obuhvatila Constitutio Antoniniana iz 212. godine?
Constitutio Antoniniana proširila je rimsko građanstvo na gotovo sve slobodne stanovnike Carstva. Obuhvaćene su i slobodne žene. Ovom mjerom porobljeni ljudi nisu oslobođeni. Njen veliki obuhvat zato treba razumjeti uz jasnu granicu: proširila je građanstvo među slobodnim stanovništvom.
Prema uobičajenom tumačenju, izuzeta je bila grupa zvana dediticii. Njen tačan identitet i dalje je neizvjestan. Zato izraz „gotovo svi slobodni stanovnici“ čitajte pažljivo. On prenosi razmjere dodjele građanstva, a da sporni izuzetak ne predstavlja kao potpuno razjašnjen.
Prije 212. godine građanstvo se često dodjeljivalo odabranim grupama, uključujući provincijske elite i veterane. Karakala je promijenio razmjere te prakse. Milioni ljudi širom Evrope, Afrike i Azije dobili su zajednički status građana, dok je lokalnim pravnim tradicijama omogućen nastavak postojanja.
Edikt se uglavnom datira u 212. godinu. Tačan dan njegovog objavljivanja ne može se utvrditi na osnovu fragmentarno sačuvanog papirusa. Amnestija zapisana na istom listu nosi datum 11. 7. 212., ali se taj datum ne može automatski pripisati dodjeli građanstva.
Kako je edikt bio povezan s porezima, pravom i društvenim povezivanjem?
Sačuvani tekst daje vjersko objašnjenje. Karakala predstavlja dodjelu građanstva kao izraz zahvalnosti besmrtnim bogovima što je izbavljen iz velike opasnosti. Opisuje i uključivanje novih građana u tu vjersku zajednicu. To je carevo javno navedeno opravdanje za ovu mjeru.
Političko tumačenje povezuje dodjelu građanstva s Getinom smrću. Univerzitet u Giessenu objašnjava da je stvaranje novih građana moglo pomoći Karakali da ih veže za sebe i učvrsti svoju vlast. To ostaje tumačenje svrhe ove mjere. Ono je smješta u okvir borbe kojom je Karakala postao jedini vladar.
Kasije Dion nudi drugačije objašnjenje. Proširenje građanstva prvenstveno pripisuje želji da se poveća broj obveznika poreza na nasljedstvo i oslobađanje robova. Karakala je povećao porez na nasljedstvo s 5 posto na 10 posto i ukinuo neka izuzeća. Građanstvo je zato, uz pravne posljedice, moglo donositi i finansijske obaveze.
Poreznom objašnjenju suprotstavljen je i jedan argument. Komentar koji je objavio Univerzitet Grenoble Alpes ukazuje na gotovo potpuni nestanak glavarine iz egipatskih evidencija nakon edikta. U njemu se tvrdi da prihodi od poreza na nasljedstvo i oslobađanje robova vjerovatno nisu mogli nadoknaditi taj gubitak. Dionovo objašnjenje zato treba zadržati kao antičku tvrdnju, a ne konačan odgovor.
Kada razmišljate o svakodnevnom životu, uzmite u obzir ugovore, brak i nasljeđivanje. Rimsko građanstvo utjecalo je na način na koji su novi građani mogli obavljati ove pravne poslove prema rimskom pravu. Ako želite povezati edikt sa svakodnevnim odlukama, konkretne polazne tačke su sporazumi, porodični odnosi i prijenos imovine.
Zajednički status građana imao je i učinak povezivanja slobodnog stanovništva širom Carstva. Ipak, lokalne pravne tradicije nastavile su postojati. Dodjela je milione ljudi uvela u zajedničku kategoriju građanstva, bez zahtjeva da nestane svaki postojeći pravni običaj. Njene razmjere i njene granice treba objasniti zajedno.
Kako su vojni pohodi i politika prema vojsci utjecali na njegovu vladavinu?
Karakala je jačao odanost vojske većim platama i novčanim darovima. Te isplate opterećivale su državne finansije. Podršku vojske i oporezivanje zato treba razmatrati zajedno pri procjeni njegove vlasti. Ipak, sami vojni troškovi ne dokazuju zašto je izdao edikt o građanstvu.
Tokom pohoda na germanskoj granici 213–214. godine Karakala je koristio i diplomatske sporazume i vojne akcije. Ojačana su granična utvrđenja u Reciji i Gornjoj Germaniji. Njegovo djelovanje duž te granice tako je uključivalo i ratovanje i dogovore postignute pregovorima.
Godine 216. započeo je istočni pohod protiv Parta. Smrt 217. godine spriječila ga je da ga dovrši. Ubijen je 8. 4. 217. na putu između Edese i Kare, današnjih Šanliurfe i Harana. Nakon njega car je postao Makrin.
Ako putujete Turskom, Šanliurfa i Haran pružaju vam neposrednu geografsku vezu s Karakalinim posljednjim pohodom. Put između ovih mjesta dio je priče o njegovom ubistvu. Tu je završila njegova vladavina, nakon godina u kojima je odanost vojske podupirala njegovu moć.
Kako kritički čitati neprijateljski nastrojene antičke izvore?
Kasije Dion bio je senator i Karakalin savremenik. Kritikovao je carevu bliskost s vojnicima umjesto sa senatorima. Njegov politički položaj važan je pri čitanju njegovog prikaza, naročito kada carevim postupcima pripisuje motive.
Clare Rowan razlikuje Dionov prikaz događaja od namjera koje pripisuje Karakali. Uglavnom prihvata njegov slijed događaja, ali preispituje njegova objašnjenja motiva. Ta razlika posebno je korisna pri procjeni tvrdnje da je građanstvo prošireno isključivo radi povećanja poreznih prihoda.
Vjerski jezik edikta, Dionovo porezno objašnjenje i tumačenje o političkom povezivanju predstavljaju različite vrste dokaza i argumenata. Sačuvani tekst potvrđuje ono što je Karakala javno izjavio. Dion pruža kritičko objašnjenje jednog savremenika. Političko tumačenje povezuje dodjelu građanstva s okolnostima nakon Getinog ubistva.
Detalji koje nećete pronaći u turističkim vodičima
„Karakala“ je bio nadimak izveden iz naziva ogrtača s kapuljačom koji je car nosio. Njegovo ime po rođenju bilo je Lucije Septimije Basijan. Poznato ime povezano s njegovom dodjelom građanstva tako je poteklo od jednog odjevnog predmeta.
Nakon 212. godine mnogi novi građani usvojili su ime Aurelije. Time je proširenje građanstva ostavilo trag u ličnim imenima i natpisima. Pravna promjena zato se može pratiti i kroz druge dokaze, izvan samog teksta edikta.
Karakalini službeni portreti prikazivali su kratku kosu, kratku bradu i naborano čelo kako bi dočarali energičnog vojskovođu. Muzej umjetnosti Metropolitan objašnjava da su kosa i brada na mramornoj glavi iz njegove zbirke oblikovane sitnim urezima dlijeta na površini kamena.
Jedini sačuvani papirusni primjerak koji prenosi riječi edikta pripada zbirci u Giessenu. Uvršten je u UNESCO-ov registar Pamćenje svijeta 2017. godine. Njegova fragmentarna očuvanost ključni je razlog neizvjesnosti oko tačnog datuma objavljivanja edikta.
Hronologija
- 186–188: Karakala je rođen u Lugdunumu; izvori se ne slažu o godini.
- 198: Postao je suvladar Septimija Severa.
- 211: Septimije Sever umro je u Jorku.
- 12. mjesec 211. godine: Geta je ubijen, a Karakala je ostao jedini vladar.
- 212: Constitutio Antoniniana, koja se uglavnom datira u ovu godinu, proširila je građanstvo na gotovo sve slobodne stanovnike.
- 213–214: Karakala je vodio vojne pohode i diplomatske aktivnosti na germanskoj granici.
- 216: Započeo je pohod protiv Parta.
- 8. 4. 217.: Ubijen je između Edese i Kare.
- 2017: Papirus iz Giessena uvršten je u UNESCO-ov registar Pamćenje svijeta.
Često postavljana pitanja
Je li Karakalina dodjela građanstva obuhvatila sve stanovnike?
Obuhvatila je gotovo sve slobodne stanovnike, uključujući žene. Nije oslobodila porobljene ljude. Uobičajeno prihvaćeni izuzetak koji se odnosi na dediticii i dalje je teško precizno odrediti.
Je li Karakala proširio građanstvo samo radi ubiranja poreza?
Kasije Dion pripisao je dodjelu građanstva poreznim razlozima. Sam edikt naglašava zahvalnost bogovima, dok je političko tumačenje povezuje s učvršćivanjem Karakaline vlasti. Poreznom objašnjenju suprotstavljen je i argument zasnovan na egipatskim poreznim evidencijama.
Je li lokalno pravo nestalo nakon edikta?
Nije. Dodjela je omogućila zajednički status građana, uz nastavak postojanja lokalnih pravnih tradicija. Građanstvo je ipak imalo posljedice za ugovore, brak i nasljeđivanje prema rimskom pravu.
Gdje je Karakala umro?
Ubijen je 8. 4. 217. na putu između Edese i Kare, današnjih Šanliurfe i Harana. Njegova smrt prekinula je istočni pohod, a naslijedio ga je Makrin.
Izvori
- Vikipedi — Caracalla tr.wikipedia.org
- Wikipedia — Caracalla en.wikipedia.org
- CNRS — Intervju s Françoisom Chaussonom o Karakali news.cnrs.fr
- Univerzitet u Giessenu — Karakala i njegovi motivi constitutio.de
- Univerzitet u Giessenu — Tekst constitutio.de
- UNESCO — Constitutio Antoniniana unesco.org
- Njemačka komisija za UNESCO — Constitutio Antoniniana unesco.de
- Univerzitet u Giessenu — Pravo constitutio.de
- Univerzitet Grenoble Alpes — Karakalini edikti droitromain.univ-grenoble-alpes.fr
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Rimska umjetnost: priručnik za nastavnike, stranice 67–68 resources.metmuseum.org
FAQ
Ko je bio Karakala?
Karakala je bio rimski car iz dinastije Severa i stariji sin Septimija Severa i Julije Domne. Postao je jedini vladar nakon što je njegov brat Geta ubijen u 12. mjesecu 211. godine.
Image: Caracalla MAN Napoli Inv6033 n01.jpg — Wikimedia Commons, CC BY 2.5
