Je li Lagertha zaista postojala?
Lagerthino historijsko postojanje nije potvrđeno. Lagertha (turski: Lagertha) legendarna je norveška ratnica koja se opisuje kao supruga Ragnara Lodbroka. Glavni pisani prikaz nalazi se u djelu Gesta Danorum Saxa Grammaticusa. U njemu se opisuju njene bitke, brak, djeca i politička moć. Ti detalji čine priču, ali ne potvrđuju da je zaista živjela.
Dansko društvo za jezik i književnost datira latinsko djelo Gesta Danorum oko 1200. godine. Priča o Lagerthi nalazi se u devetoj knjizi, u odjeljcima 9.4.1–9.4.11. Ako želite razumjeti ratnicu koja stoji iza tog imena, ovo je ključno polazište. Riječ je o određenom prikazu poznatog autora, a ne o nezavisno potvrđenoj biografiji.
Korisno poređenje iz svakodnevnog života jeste proslijeđena poruka. Kada znate ko ju je proslijedio, lakše procjenjujete njene tvrdnje. To ipak ne dokazuje svaki detalj. Ovdje je poznati pripovjedač Saxo. Njegov prikaz čuva legendu o Lagerthi. Za odgovor na zasebno pitanje je li ona zaista živjela potrebni su dokazi izvan same pripovijesti.
Lagertha i Ragnar: kako počinje njihova priča
Saxo smješta Lagerthu u norvešku dolinu koju naziva Gaulardale. Njeno pojavljivanje u ulozi ratnice slijedi nakon nasilja nad jednom kraljevskom porodicom. U njegovoj pripovijesti švedski kralj Frø ubija norveškog kralja Siwarda. Zatim zatvara žene iz Siwardove porodice u javnu kuću.
Ragnar odlazi u Norvešku da osveti svog djeda Siwarda. Njegovoj vojsci pridružuju se žene u muškoj odjeći, a Ragnar prihvata njihovu podršku. Lagertha se izdvaja među tim borcima. Njeno prvo pojavljivanje zato pripada priči o osveti. Učešće žena neposredno je povezano s Frøovim postupanjem prema Siwardovoj porodici.
Saxo opisuje Lagerthu kao Amazonku. Raspuštena kosa pada joj preko ramena i tokom bitke otkriva da je žena. Taj detalj daje prizoru prepoznatljivo vizuelno obilježje. Ratnica je odjevena za borbu, a kosa je čini prepoznatljivom u pripovijesti.
Ragnar kasnije želi Lagerthu za suprugu. Ona na ulaz u svoj dom postavlja medvjeda i psa kako bi ga držala podalje. Saxo navodi da Ragnar ubija medvjeda kopljem, a psa zadavi. Zatim se ženi njome. Susret sa životinjama dio je udvaranja u legendi, a ne nezavisan dokaz o braku.
Lagertha i Ragnar: brak, djeca i razlaz
Saxo navodi troje djece iz tog braka: sina Fridleifa i dvije kćerke čija imena ne daje. To je porodica opisana u njegovoj priči o Lagerthi. Kada pratite njen odnos s Ragnarom, to su djeca koja se u tom tekstu povezuju s njihovim brakom.
Brak se završava kada Ragnar poželi oženiti Thoru. Saxo razlaz povezuje i s Ragnarovim sjećanjem na životinje koje su čuvale Lagerthin dom. Medvjed i pas tako imaju ulogu i nakon prizora udvaranja. Ponovo se spominju kao dio objašnjenja njegove odluke da se razvede od nje.
Lagertha kasnije dolazi Ragnaru u pomoć uprkos njihovom razlazu. Saxo joj pripisuje flotu od 120 brodova. U bici koja slijedi ranjen je Ragnarov sin Siward. Lagertha napada neprijatelja s leđa i pomaže u porazu Haraldovih snaga. Njena vojna uloga nastavlja se i nakon što prestaje biti Ragnarova supruga.
Kako se Lagertha zaista zvala?
Ime koje Saxo bilježi glasi Lathgertha. Lagertha, Ladgertha i Ladgerda druge su varijante pisanja imena iste legendarne ličnosti. Turska Wikipedija navodi Hlaðgerðr kao staronordijski oblik. Ovi oblici pomažu da se povežu spomeni koji bi inače mogli izgledati kao priče o različitim ženama.
Pri čitanju historijskih tekstova izraz „pravo ime” zahtijeva oprez. Lathgertha je ime u Saxovom prikazu. Ono ne pretvara lik u potvrđenu historijsku osobu. Ako naiđete na oblike Ladgerda ili Ladgertha, samo drugačije pisanje ne znači da je riječ o drugoj biografiji. Ti spomeni odnose se na istu legendarnu ratnicu.
Lagerthina odjeća: šta Saxo opisuje?
Saxov prikaz govori o ženama koje se pridružuju Ragnarovoj vojsci u muškoj odjeći. Posebno ističe i Lagerthinu raspuštenu kosu tokom borbe. To su konkretni detalji njenog izgleda u priči. Na osnovu njih može se razmatrati kako je Saxo predstavlja, ali se ne može potpuno rekonstruisati njena odjeća.
Odjeća je važna i kada Lagertha kasnije preuzima vlast. Saxo navodi da u odjeću skriva vrh koplja prije nego što ubije svog kasnijeg muža. U toj epizodi odjeća skriva oružje. Pripovijest joj daje praktičnu ulogu u radnji, kao što muška odjeća prati pristupanje žena Ragnarovoj vojsci.
Lagerthina smrt: gdje se završava njena priča?
Saxova priča o Lagerthi završava se njenim preuzimanjem samostalne vlasti nakon povratka u Norvešku. Noću ubija svog kasnijeg muža skrivenim vrhom koplja. Završna radnja govori o njenom sticanju vlasti. Upravo muževa smrt obilježava tu posljednju epizodu.
Taj završetak važan je kada čitate o Lagerthinom životu. Na kraju Saxove pripovijesti ona je vladarica koja je uklonila svog muža. Prepričavanje koje slijedi taj prikaz treba tu i završiti. Žena koja se prvi put pojavljuje kao ratnica na kraju preuzima vlast za sebe.
Zašto historičari dovode u pitanje Lagerthino historijsko postojanje
Prema procjeni Judith Jesch, pripovijesti u prvih devet knjiga djela Gesta Danorum uglavnom su izmišljene. Lagerthina priča pripada toj grupi. Ova naučna procjena odnosi se na prirodu samog materijala. Obuhvata i dio Saxovog djela u kojem se nalaze njen brak i ratni podvizi.
Hilda Ellis Davidson i Nora K. Chadwick predložile su moguću vezu između Lagerthe i božice Þorgerðr Hǫlgabúðr. To je teorija o identitetu i porijeklu lika. Ona nudi način tumačenja legende. Ne potvrđuje da je neka Norvežanka proživjela događaje koje Saxo opisuje.
Razlike su jasne. Saxo donosi pripovijest o Lathgerthi. Jesch dovodi u pitanje historijsku vjerodostojnost knjiga u kojima se ona pojavljuje. Davidson i Chadwick predlažu moguću vezu s božicom. Nijedan od tih stavova ne potvrđuje Lagerthu kao dokumentovanu historijsku osobu. Svaki ipak pomaže da se objasni kako se njena priča može čitati.
Dokazuje li ratnički grob iz Birke da je Lagertha postojala?
Grob Bj.581 u Birki nalazi se u Švedskoj i datira iz sredine 10. vijeka. Iskopan je 1878. godine. Ovaj ukop ulazi u rasprave o Lagerthi jer pruža materijalne dokaze važne za pitanje žena i ratovanja. Njegovo datiranje ipak se odnosi na grob. Ne može se koristiti za datiranje Lagerthinog života.
Nalazi analize DNK objavljeni 2017. godine utvrdili su dva hromosoma X i odsustvo hromosoma Y kod pokopane osobe. Ponovna procjena objavljena 2019. godine u časopisu Antiquity prihvata određivanje biološkog spola kao pouzdano. Taj nalaz odnosi se na osobu pokopanu u Birki. Ne poistovjećuje je sa ženom iz Saxove priče.
U grobu su pronađeni mač, sjekira, borbeni nož, dva koplja, dva štita i 25 strijela za probijanje oklopa. Charlotte Hedenstierna-Jonson i njene kolege u ponovnoj procjeni iz 2019. godine iznijeli su zaključak da je žena bila profesionalna ratnica visokog statusa. Njihovo tumačenje povezuje sadržaj groba s vojnom ulogom.
Drugačije tumačenje pojavljuje se u UNESCO-ovom tekstu iz 2023. godine. Arheolog Leszek Gardeła napominje da oružje može odražavati i simboličke izbore onih koji su organizovali ukop. Neslaganje se odnosi na to šta predmeti dokazuju o životu te žene. I sama studija iz 2019. godine naglašava ograničenja donošenja zaključaka o cijelom društvu na osnovu jednog groba.
Detalji koje nećete pronaći u vodičima
Saxov podatak o 120 brodova daje Lagerthinom povratku Ragnaru znatne razmjere unutar legende. Ona dolazi nakon njihovog razvoda i doprinosi pobjedi napadom s leđa. Taj slijed događaja predstavlja je kao osobu sposobnu da dovede vojne snage i utiče na ishod bitke.
U grobu u Birki pronađena su i dva konja, figure za igru u krilu pokojne osobe i tabla za igru u blizini. Kada razmatrate sadržaj groba, i ti predmeti pripadaju istoj cjelini kao oružje. Možete proučavati cijeli taj skup nalaza i istovremeno razlikovati arheološki potvrđenu osobu od Saxove legendarne Lagerthe.
Hronologija
- Sredina 10. vijeka: Razdoblje kojem se pripisuje grob Bj.581 u Birki. To nije datiranje Lagerthinog života.
- Oko 1200. godine: U ovo razdoblje datira se latinsko djelo Gesta Danorum, čija deveta knjiga sadrži priču o Lagerthi.
- 1878. godina: Iskopan je grob Bj.581 u Birki.
- 2017. godina: Objavljeno je istraživanje DNK koje pokopanu osobu određuje kao osobu ženskog biološkog spola.
- 2019. godina: Antiquity objavljuje ponovnu procjenu groba i njegovog tumačenja kao ukopa ratnice.
- 2023. godina: UNESCO objavljuje tekst koji uključuje drugačije tumačenje oružja u grobu koje je iznio Leszek Gardeła.
Često postavljana pitanja
Je li Lagertha bila stvarna vikinška ratnica?
Njeno postojanje nije potvrđeno. Saxo opisuje norvešku ratnicu po imenu Lathgertha, ali pripovijest ne potvrđuje njen historijski identitet.
Jesu li Lagertha i Ragnar bili u braku?
U Saxovom prikazu oni se vjenčaju i imaju Fridleifa i dvije kćerke čija imena nisu navedena. Ragnar se kasnije razvodi od Lagerthe kako bi se oženio Thorom.
Je li žena iz Birke Lagertha?
Grob Bj.581 u Birki ne potvrđuje Lagerthino postojanje ni identitet. On pruža zasebne dokaze za raspravu o učešću žena u vikinškom ratovanju.
Izvori
- Wikipedija — Lagertha en.wikipedia.org
- Dansko društvo za jezik i književnost — Gesta Danorum dsl.dk
- Saxo Grammaticus — Danska historija, deveta knjiga gutenberg.org
- Wikipedija — Lagertha tr.wikipedia.org
- Univerzitet u Uppsali — Prvi genetički dokaz da su žene bile vikinške ratnice uu.se
- Antiquity — Vikinške ratnice? Ponovna procjena komornog groba Bj.581 u Birki cambridge.org
- UNESCO — Vikinške žene u novom svjetlu unesco.org
FAQ
Je li Lagertha zaista postojala?
Lagerthino historijsko postojanje nije potvrđeno. Njena priča nalazi se u devetoj knjizi djela Gesta Danorum Saxa Grammaticusa, koje se datira oko 1200. godine.
Kako se Lagertha zaista zvala?
Saxo bilježi ime Lathgertha. Lagertha, Ladgertha i Ladgerda druge su varijante pisanja, dok se Hlaðgerðr navodi kao staronordijski oblik.
Jesu li Lagertha i Ragnar bili u braku?
U Saxovoj pripovijesti Lagertha se udaje za Ragnara. Imaju sina Fridleifa i dvije kćerke čija imena nisu navedena. Njihov brak pripada legendi, a ne potvrđenoj biografiji.
Image: Lathgertha by Morris Meredith Williams.png — Morris Meredith Williams (1881-1973), Public domain
