Je li Kolumbo zaista otkrio Ameriku? Šta kažu dokazi

Je li Kolumbo zaista otkrio Ameriku?

Ne. Ljudi su živjeli u Americi hiljadama godina prije 1492. Ljudski otisci stopala u White Sandsu u Novom Meksiku stari su oko 21.000 do 23.000 godina. Vikinzi su sjekli drvo na lokalitetu L'Anse aux Meadows na Newfoundlandu 1021. godine. Kristofer Kolumbo (turski: Kristof Kolomb) stigao je na jedno ostrvo na Bahamima 12. 10. 1492., tražeći put prema Aziji.

Zašto se onda njegovo ime toliko veže za otkriće Amerike? Zato što su njegova putovanja pokrenula nešto što raniji dolasci nisu. Između 1492. i 1504. četiri puta je prešao Atlantik i vratio se, uz podršku Krune Kastilje. Ta putovanja otvorila su put evropskoj kolonizaciji. Pokrenula su i prijenos bolesti, prehrambenih biljaka, tehnologije, ljudi i kulture, koji su ekonomisti Nathan Nunn i Nancy Qian 2010. opisali kao kolumbovsku razmjenu. Ako želite cjelovitu priču, pratite njena tri dijela: ko je tamo bio prvi, šta je Kolumbo zapravo pokušavao postići i gdje se zaista iskrcao.

Ko je živio u Americi prije Kolumba?

Najstariji neposredni dokaz ljudskog prisustva u Americi jesu otisci stopala. Ljudski tragovi u White Sandsu u Novom Meksiku datirani su na približno 21.000 do 23.000 godina prije sadašnjosti. To znači da su ljudi bili na kontinentu hiljadama godina prije Kolumbovog putovanja iz 1492.

Datiranje je bilo osporavano. Prve procjene starosti zasnivale su se na sjemenkama jedne vodene biljke. Kritičari su tvrdili da je stari ugljik iz vode mogao učiniti da sjemenke izgledaju starije nego što jesu. Studija iz 2023. odgovorila je na tu primjedbu nezavisnim metodama: radiokarbonskim datiranjem polena kopnenih biljaka i luminiscentnim datiranjem. Obje metode ukazale su na isti raspon od 21.000 do 23.000 godina. Geološka služba SAD-a sažela je rezultate.

To je prvi odgovor na pitanje „je li Kolumbo zaista otkrio Ameriku?“. Ne možete otkriti mjesto po kojem ljudi hodaju više od 20.000 godina.

Je li Kolumbo zaista prvi otkrio Ameriku? Vikinzi su stigli 1021.

Kolumbo nije bio čak ni prvi Evropljanin. Na lokalitetu L'Anse aux Meadows, na kanadskom ostrvu Newfoundland, nordijski doseljenici podigli su logor u 11. vijeku. UNESCO na tom lokalitetu navodi osam objekata: tri stambena objekta, jednu kovačnicu i četiri radionice. Plan upravljanja lokalitetom, koji je služba Parks Canada objavila 2019., navodi da je logor mogao primiti oko 90 ljudi i da je korišten nekoliko godina.

Dugo se tačna godina samo procjenjivala. Studija objavljena 2021. u časopisu Nature utvrdila ju je precizno: Vikinzi su na tom mjestu obrađivali drvo 1021. godine. To je 471 godinu prije Kolumbovog prvog putovanja. Način na koji su istraživači došli do te tačne godine jedna je od najzanimljivijih priča o ovoj temi. O tome možete pročitati u odjeljku s pojedinostima u nastavku.

Zato pitanje „je li Kolumbo zaista prvi otkrio Ameriku?“ ima jasan odgovor. Starosjedilački narodi bili su tamo više od 20.000 godina prije njega. Među Evropljanima, Vikinzi su ga pretekli za 471 godinu.

Je li Kolumbo slučajno otkrio Ameriku?

U određenom smislu jeste. Cilj ekspedicije iz 1492. bio je pronaći pomorski put prema Aziji ploveći na zapad preko Atlantika. Kolumbo se nadao da će kraćim putem stići do bogatstava Azije. Izložba Kongresne biblioteke o Kolumbu jasno navodi taj cilj. Smithsonian opisuje dolazak na Karibe kao neočekivani ishod planiranog putovanja u Aziju.

Prvo treba razjasniti jedan mit. Obrazovani Evropljani već su 1492. znali da je Zemlja okrugla. Spor se nije vodio o obliku planete. Radilo se o udaljenosti: koliko brod mora ploviti na zapad da bi stigao do Azije.

Njegovu flotu činila su tri broda: Santa María, Niña i Pinta. Na jedno ostrvo na Bahamima iskrcao se 12. 10. 1492. Lokalni narod Lukajani nazivao ga je Guanahani. Kolumbo mu je dao ime San Salvador. Vjerovao je da je stigao u Aziju. To uvjerenje zadržao je tokom još tri putovanja i nikada ga nije napustio.

Zato je opravdano pitati „je li Kolumbo greškom otkrio Ameriku?“. Nije krenuo u potragu za novim kontinentom. Tražio je već poznati kontinent, a naišao je na nešto drugo.

Je li Kolumbo otkrio Ameriku ili Karibe?

Na prvom putovanju stigao je na Karibe. Svako mjesto do kojeg je Kolumbo došao 1492. bilo je ostrvo. Nakon Guanahanija posjetio je Kubu i Hispaniolu. Te godine nije stupio ni na jedno kontinentalno kopno.

Nije pouzdano utvrđeno čak ni koje je bilo prvo ostrvo. Poistovjećivanje Guanahanija s današnjim San Salvadorom jeste tvrdnja, a ne konačno utvrđena činjenica. Prirodnjački muzej Floride navodi da su predloženi Samana Cay i druga ostrva. Pregled Williama F. Keegana iz 1991., koji je objavio taj muzej, navodi deset ostrva kao moguće lokacije Guanahanija i više od 25 predloženih ruta za dio prvog putovanja kroz Bahame. Ako vam neko pokaže tačnu plažu na kojoj se Kolumbo iskrcao, predstavlja vam jednu od deset teorija.

Drugo putovanje bilo je veće i imalo je drugačiji cilj. Kolumbo je 24. 9. 1493. isplovio iz Cádiza sa 17 brodova i oko 1.500 ljudi radi osnivanja stalnih kolonija. Na tom putovanju stigao je do Malih Antila. I dalje su to bila ostrva.

Do kontinentalnog kopna stigao je kasnije. Tokom trećeg putovanja, 5. 8. 1498., čamci njegove flote iskrcali su se na poluostrvo Paria u današnjoj Venecueli. To je bio njegov prvi dodir s južnoameričkim kontinentom.

Je li Kolumbo zaista otkrio Sjevernu Ameriku?

Odgovor zavisi od toga kako definišete Sjevernu Ameriku. Ako definicija uključuje Srednju Ameriku, kao što je slučaj sa standardnom geografskom definicijom, onda jeste stigao na sjevernoameričko kopno.

Tokom četvrtog putovanja, 14. 8. 1502., Kolumbo se iskrcao na rtu Punta Caxinas u današnjem Hondurasu. Zatim je istraživao obale Hondurasa, Nikaragve i Kostarike. Nije tražio kontinent. Tražio je moreuz kojim bi mogao preći iz Karipskog mora u Indijski okean. I dalje je vjerovao da je stigao u Aziju.

Četvrto putovanje završilo je 1504. Za 12 godina Kolumbo je od jednog ostrva na Bahamima stigao do obala dva kontinenta. Sve to vrijeme nastavio je opisivati ta područja kao Aziju.

Hronologija

1. Prije oko 21.000–23.000 godina Ljudi ostavljaju otiske stopala u White Sandsu u Novom Meksiku.
2. 993 Događaj povezan s kosmičkim zračenjem ostavlja radiokarbonski trag u godovima drveća, kasnije korišten za datiranje vikinškog drveta.
3. 1021 Vikinzi obrađuju drvo na lokalitetu L'Anse aux Meadows na Newfoundlandu.
4. 12. 10. 1492. Kolumbo se iskrcava na Guanahani na Bahamima i daje mu ime San Salvador.
5. 1492 Tokom prvog putovanja posjećene su Kuba i Hispaniola.
6. 25. 12. 1492. Santa María se nasukava kod Hispaniole.
7. 1493 Štampa se jedanaest izdanja pisma koje objavljuje vijest o prvom putovanju.
8. 24. 9. 1493. Drugo putovanje počinje isplovljavanjem iz Cádiza sa 17 brodova.
9. 5. 8. 1498. Čamci flote iskrcavaju se na poluostrvo Paria u Venecueli.
10. 14. 8. 1502. Kolumbo se iskrcava na rtu Punta Caxinas u Hondurasu.
11. 1504 Završava se četvrto i posljednje putovanje preko Atlantika.
12. 2021 Nature objavljuje studiju koja datira vikinšku aktivnost na Newfoundlandu u 1021. godinu.
13. 2023 Objavljeno je nezavisno datiranje otisaka stopala iz White Sandsa.

Pojedinosti koje nećete pronaći u turističkim vodičima

Vikinška aktivnost datirana je pomoću kosmičkog zračenja. Nalet kosmičkog zračenja 993. ostavio je radiokarbonski trag u godovima drveća nastalim te godine. Pronalaskom tog traga u drvetu s lokaliteta L'Anse aux Meadows, tim čija je studija objavljena u časopisu Nature utvrdio je da su Vikinzi sjekli drveće 1021. godine.

Kolumbo je na Božić izgubio svoj zapovjedni brod. Santa María je 25. 12. 1492. udarila u greben kod Hispaniole i više se nije mogla koristiti.

Njegov izvorni brodski dnevnik je izgubljen. Dnevnik putovanja iz 1492. nije sačuvan. Sačuvan je sažetak koji je Bartolomé de las Casas sastavio otprilike tokom 1520-ih. U njemu se nalaze i direktni citati iz izvornika.

Vijest se širila brzo za prilike iz 1493. godine. Pismo koje je objavilo vijest o prvom putovanju izašlo je u 11 izdanja tokom 1493. i još šest između 1494. i 1497.

Imao je ugovor. Španski vladari obećali su Kolumbu upravu nad svim novim zemljama i 10 posto novog bogatstva ako uspije.

Zašto je ovo pitanje i dalje važno

Odgovor na pitanje je li Kolumbo „otkrio“ Ameriku zavisi od toga šta podrazumijevate pod tom riječju. Nije bio prvi. Nije bio čak ni prvi iz Evrope. Ali u vikinškom logoru iz 1021. boravilo je oko 90 ljudi nekoliko godina, nakon čega je logor prestao postojati. Flota iz 1493. prevozila je oko 1.500 ljudi radi osnivanja stalnih kolonija, a putovanja su se nastavila.

Posljedice sežu i do vaše kuhinje. Rad Nunna i Qian iz 2010. opisuje kolumbovsku razmjenu kao kretanje bolesti, prehrambenih biljaka, tehnologije, ljudi i kulture nakon 1492. Neke biljke koje koristite u pripremi hrane prešle su okean zahvaljujući tom procesu. Zbog toga je 1492. godina u udžbenicima, a ne zbog zastave na plaži.

Često postavljana pitanja

Izvori

1. USGS — Nezavisne procjene starosti razrješavaju spor o drevnim ljudskim otiscima stopala u White Sandsu usgs.gov
2. Nature — Dokazi evropskog prisustva u Americi 1021. godine nove ere nature.com
3. UNESCO — Nacionalni historijski lokalitet L'Anse aux Meadows whc.unesco.org
4. Parks Canada — Plan upravljanja lokalitetom L'Anse aux Meadows iz 2019 parks.canada.ca
5. Kongresna biblioteka — Kristofer Kolumbo: čovjek i mit loc.gov
6. Smithsonianov Nacionalni muzej američke historije — Model broda Santa Maria americanhistory.si.edu
7. Prirodnjački muzej Floride — Kristofer Kolumbo floridamuseum.ufl.edu
8. Wikipedija na turskom jeziku — Kristof Kolomb tr.wikipedia.org
9. Wikipedija na engleskom jeziku — Kristofer Kolumbo en.wikipedia.org
10. King's College London — Uvod u Pisma iz Amerike ems.kcl.ac.uk
11. Ministarstvo pravde SAD-a — Ukradeno pismo o historijskom putovanju Kristofera Kolumba u Ameriku vraćeno u zemlju porijekla justice.gov
12. Univerzitet Teksasa u Austinu — Svijet 1492. godine: aktivnost 7 embed.la.utexas.edu
13. Američko ekonomsko udruženje — Kolumbovska razmjena: historija bolesti, hrane i ideja aeaweb.org

Image: Portrait of a Man, Said to be Christopher Columbus.jpg — Sebastiano del Piombo, Public domain