Hermes (turski: Hermes) bio je bog glasnika, putnika i trgovine jer su njegove nadležnosti povezivale komunikaciju, putovanja i prelazak granica. U starogrčkoj religiji služio je kao glasnik bogova i štitio ljudske glasnike, putnike i trgovce. Herme uz puteve i na ulazima činile su njegovu zaštitu vidljivom. Vođenjem duša pružao ju je i pri prelasku između života i smrti.
Pravougaoni stub pred vratima može vam djelovati sasvim udaljeno od boga s krilatim sandalama. Ipak, oboje je pripadalo Hermesovom vjerskom svijetu. Ako pratite njegove granične oznake, glasnički štap i rimski lik Merkura, vidjet ćete kako su naizgled odvojene dužnosti bile povezane. Mramorna herma iz Pergama (turski: Bergama) daje ovoj priči i neposrednu vezu s Arheološkim muzejima u Istanbulu.
Zašto je Hermes bio povezan s putovanjima, trgovinom i granicama?
Hermesove nadležnosti povezivale su ljude koji prenose poruke, putuju i prevoze robu. Svim tim djelatnostima zajedničko je bilo kretanje iz jednog prostora u drugi. Oxfordski klasični rječnik opisuje uloge odgovarajućeg rimskog boga Mercuriusa kroz kruženje robe, ljudi i riječi. To vam može pomoći da razumijete veze između poznatih Hermesovih uloga.
Zamislite svakodnevnu dostavu: roba putuje, neko je prenosi, a poruka vas obavještava o njenom dolasku. To je savremeno poređenje za povezane djelatnosti pod Hermesovom zaštitom. Starogrčka religija povjeravala je ljudske glasnike, putnike i trgovce brizi istog boga.
Granice su tim vezama davale opipljiv oblik u prostoru. Prema Oxfordskom klasičnom rječniku, herme su se razvile iz gomila kamenja koje su služile kao putne i granične oznake. Kasnije su stubovi s Hermesovom glavom stajali na raskrsnicama i kod vrata. Njegova zaštita zato je obuhvatala i putovanje i mjesta na kojima se ulazilo, izlazilo ili prelazilo preko granice.
Njegovo vođenje sezalo je i izvan običnih putovanja. Kao psihopomp, odnosno vodič duša, Hermes je vodio duše umrlih u zagrobni život. Ta je dužnost proširivala njegovu vezu s prelascima i na granicu između života i smrti. Zaštitnik putnika i vodič duša bili su isto božanstvo.
Hermes je štitio i lopove. Ta nadležnost stoji uz njegovu zaštitu trgovaca i glasnika, iako njegov lik čini manje ugodnim. U mitologiji je ukrao Apolonova goveda i napravio liru od kornjačinog oklopa. Priče o njemu povezivale su vođenje, krađu i izumiteljstvo.
Gregory Nagy ističe posebnu vezu između priče o govedima i Hermesove uloge vodiča. U stihovima 303 i 392 Homerske himne Hermesu vođenje se odnosi na pokazivanje puta do skrivenih Apolonovih goveda. Bog povezan s pronalaženjem puta ovdje je bio odgovoran i za nestanak životinja.
Gdje su postavljane herme i čemu su služile?
Od šestog vijeka pr. n. e. Grci su na raskrsnicama i pragovima postavljali herme s Hermesovom glavom. Tako su boga dovodili na mjesta prolaska. Raskrsnica i kućni ulaz bili su različiti prostori, ali na oba su ljudi prelazili iz jednog prostora u drugi.
Herme su imale prepoznatljiv oblik: pravougaoni stub s glavom i muškim spolnim organima. Na ulazima, prijelazima i granicama služile su za odvraćanje opasnosti. Njihova anatomija bila je dio predmeta namijenjenog zaštiti. Treba je razumjeti u okviru te vjerske funkcije.
Ti stubovi bili su i predmeti obreda i štovanja. Ljudi su vjerovali da herme na raskrsnicama i pragovima pružaju magijsku zaštitu. Prema opisu Univerziteta u Edinburghu, od primjeraka na uglovima ulica i ispred kuća očekivalo se i da gradu i njegovim stanovnicima donesu sreću i blagostanje.
Uništavanje atinskih hermi 415. godine pr. n. e. pokazuje koliko se ozbiljno shvatala njihova svetost. Brojne herme oštećene su dok se Atina pripremala za Sicilijansku ekspediciju. Napad je smatran teškim svetogrđem. Bili su to vjerski predmeti čije je sakaćenje imalo posljedice koje su nadilazile oštećenje ulične opreme.
Njihov izgled i upotreba kasnije su se proširili. U helenističkom periodu herme su počele nositi i glave drugih bogova i poznatih ljudi. Uz vjersku, dobile su i ukrasnu namjenu. Ako naiđete na takav stub, sam oblik ne dokazuje da njegova glava predstavlja Hermesa.
Kako se Hermesov štap razlikuje od Asklepijevog?
Hermesov glasnički štap zove se kerikejon, a poznat je i kao kaducej. Na njemu su dvije isprepletene zmije. Antički prikazi često mu dodaju krila. Muzej umjetnosti Metropolitan navodi glasnički štap i krilate sandale kao prepoznatljive Hermesove simbole.
Asklepije, bog liječenja, nosi drugačiji štap. Oko njegovog debelog štapa obavija se jedna zmija. Najjasnija razlika zato je broj zmija: dvije kod Hermesa, jedna kod Asklepija. Hermesov štap često ima i krila, ali dvije zmije omogućavaju neposredno poređenje.
Kada posmatrate antički prikaz, prebrojite zmije prije nego što štap protumačite kao simbol liječenja. Kaducej s dvije zmije pripada Hermesovoj ulozi glasnika. Štap s jednom zmijom pripada Asklepiju. Njihova sličnost može prikriti razliku između prikazanih bogova.
Kakva je bila veza između Hermesa i rimskog boga Merkura?
U rimskoj religiji Hermes je poistovjećen s Mercuriusom, uobičajeno zvanim Merkur, bogom trgovine. Među njegovim simbolima pojavila se i kesa s novcem. To rimsko poistovjećivanje posebno je jasno isticalo vezu s trgovinom kroz predmet povezan s novcem.
Prema antičkoj predaji, službeni Merkurov hram u Rimu osnovan je 495. godine pr. n. e. na jugozapadnoj padini Aventina. Godišnjica njegovog osnivanja slavila se 15. 5. Ti podaci smještaju njegovo štovanje u određeni rimski prostor i vjerski kalendar.
Merkurov kult bio je usko povezan s trgovcima koji su držali prodavnice i prijevoznicima, posebno onima koji su prevozili žito. Njegova trgovačka uloga zato je obuhvatala i prodaju robe i njen prijevoz. Opis kruženja robe, ljudi i riječi u Oxfordskom klasičnom rječniku pomaže da se ti rimski podaci povežu sa širim Hermesovim nadležnostima.
Kesa s novcem i glasnički štap naglašavaju različite strane božanstva nastalog tim poistovjećivanjem. Kesa upućuje na trgovinu, a štap označava glasnika. Zajedno sa zaštitom putnika, ti simboli povezuju trgovinu, komunikaciju i kretanje u istom božanskom liku.
Hronologija
- Šesti vijek pr. n. e.: Herme s Hermesovom glavom postavljane su na raskrsnicama i pragovima.
- 495. godina pr. n. e.: Prema antičkoj predaji, u Rimu je osnovan službeni Merkurov hram.
- 415. godina pr. n. e.: Brojne atinske herme oštećene su tokom priprema za Sicilijansku ekspediciju.
- Helenistički period: Herme su počele nositi i glave drugih bogova i poznatih ljudi.
- 27. godina pr. n. e. – 68. godina n. e.: Izrađen je rimski mramorni reljef Hermesa koji se danas nalazi u Muzeju umjetnosti Metropolitan.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Naziv Hermes Propilajos izričito pokazuje njegovu vezu s ulazima. Propilajos znači „pred vratima“. Taj naziv daje tačno mjesto bogu čije bi nadležnosti inače mogle zvučati apstraktno. Hermes je stajao pred ulazom, gdje se zaštita odnosila na stvarno mjesto prolaska.
Rimska kopija Hermesa Propilajosa iz Pergama čuva se u Arheološkim muzejima u Istanbulu. Univerzitet u Edinburghu bilježi da je riječ o mramornoj hermi visokoj 1,19 metara. Ako putujete u Tursku, taj predmet pruža vam konkretnu vezu između Hermesove zaštite ulaza i muzejske zbirke u Istanbulu.
Mramorni reljef Hermesa u Muzeju umjetnosti Metropolitan, inventarnog broja 1991.11.8, ima dimenzije 67,9 × 59,7 centimetara. Prikazuje boga u kratkom putničkom ogrtaču. Taj odjevni predmet još je jedan znak putovanja, uz krilate sandale i glasnički štap po kojima se prepoznaje.
Iako reljef potječe iz razdoblja od 27. godine pr. n. e. do 68. godine n. e., njegove spiralne kovrdže i kruti nabori odjeće namjerno oponašaju grčku umjetnost šestog vijeka pr. n. e. Riječ je o arhaizirajućem stilu. Pred vama je rimsko djelo koje svjesno preuzima izgled mnogo starije grčke skulpture.
Čak je i veza između Hermesovog imena i gomila kamenja predmet rasprave. Jedno objašnjenje izvodi njegovo ime iz riječi herma, koja znači gomila kamenja. Lingvist R. S. P. Beekes odbacio je to izvođenje i zastupao predgrčko porijeklo imena. Dokumentovanu vezu hermi s putnim oznakama zato treba razlikovati od spornog porijekla božijeg imena.
Hermesovo mitološko porijeklo bilo je ličnije. Bio je sin Zeusa i Maje, rođen u svetoj pećini na planini Kileni na Peloponezu. Njegov epitet Kilenije povezivao ga je s tom planinom. Bog puteva i prijelaza tako je i u mitu imao imenovano mjesto rođenja.
Česta pitanja
Je li Hermes bio samo glasnik?
Ne. Hermes je bio glasnik bogova i štitio je ljudske glasnike, putnike, trgovce i lopove. Kao psihopomp vodio je i duše umrlih u zagrobni život.
Jesu li herme bile samo putne oznake?
Herme su se razvile iz gomila kamenja koje su služile kao putne i granične oznake, ali imale su i svete funkcije. Uz njih su se obavljali obredi. Vjerovalo se da štite prijelaze, ulaze i zajednice.
Nosi li Hermes štap s jednom zmijom?
Ne. Hermesov kaducej ima dvije isprepletene zmije i često krila. Debeli štap s jednom zmijom pripada Asklepiju, bogu liječenja.
Šta je povezivalo Merkura s trgovinom?
Merkur je bio rimski bog trgovine, poistovjećen s Hermesom. Među njegovim simbolima bila je kesa s novcem. Njegov kult bio je usko povezan s trgovcima koji su držali prodavnice i prijevoznicima, posebno onima koji su prevozili žito.
Izvori
- Wikipedia — Hermes en.wikipedia.org
- Vikipedi — Hermes tr.wikipedia.org
- Wikipedia — Planina Kileni en.wikipedia.org
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Grčki bogovi i vjerske prakse metmuseum.org
- Oxfordski klasični rječnik — Mercurius academic.oup.com
- Oxfordski klasični rječnik — Herme academic.oup.com
- Muzej J. Paul Getty — Dionisova herma artsandculture.google.com
- Getty — Zašto su starogrčki falusi smiješni? getty.edu
- Univerzitet u Edinburghu — Hermes Propilajos collections.shca.ed.ac.uk
- Nacionalna medicinska biblioteka SAD-a — Asklepije, Hermes i kaducej nlm.nih.gov
- Froman i Skandalakis — Jedna zmija ili dvije: simboli medicine pubmed.ncbi.nlm.nih.gov
- Encyclopaedia Iranica — HERMES iranicaonline.org
- Harvardov centar za helenske studije — Izbor komentara o 17. pjevanju Odiseje classical-inquiries.chs.harvard.edu
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Mramorni reljef s Hermesom metmuseum.org
FAQ
Zašto je Hermes bio povezan s putovanjima, trgovinom i granicama?
Hermes je štitio glasnike, putnike i trgovce. Herme su označavale puteve, ulaze i granice, dok je kao psihopomp vodio i duše koje su prelazile u zagrobni život.
Gdje su postavljane herme?
Herme su stajale na raskrsnicama, kod vrata, na uglovima ulica, ispred kuća i na granicama. Ljudi su ih smatrali svetim predmetima koji mogu odvratiti opasnost i donijeti sreću i blagostanje.
Kako se Hermesov štap razlikuje od Asklepijevog?
Hermesov kaducej ima dvije isprepletene zmije i često se prikazuje s krilima. Asklepije, bog liječenja, nosi debeli štap s jednom zmijom.
Kakva je bila veza između Hermesa i Merkura?
U rimskoj religiji Hermes je poistovjećen s Mercuriusom, odnosno Merkurom, bogom trgovine. Među njegovim simbolima pojavila se i kesa s novcem. Merkurov kult bio je usko povezan s trgovcima koji su držali prodavnice i prijevoznicima, posebno onima koji su prevozili žito.
Image: Exterior view of the illuminated facade of Maison Hermès, Ginza, Tokyo, Japan.jpg — Basile Morin, CC BY-SA 4.0
