Kineski zid naziv je za čitav skup historijskih odbrambenih linija. Protežu se sjevernom Kinom, prolaze sjeverno od Pekinga i dosežu područja južno od pustinje Gobi. Ako zamišljate jedan zid koji je izgradio jedan car, tu sliku možete odmah odbaciti. Stvarna priča je duža, složenija i zanimljivija.
Kineski zid: kada je izgrađen?
Zid nikada nije dovršen u jednom građevinskom poduhvatu. Gettyjev inventar građevina početak gradnje utvrđenja koja čine Kineski zid smješta u 7. vijek prije nove ere. UNESCO glavno razdoblje carske gradnje smješta između 3. vijeka prije nove ere i 17. vijeka nove ere. To obuhvata približno 1,900 godina.
Zato je tačan odgovor na pitanje „kada je izgrađen”: građen je iznova, pod mnogim vladarima.
Zamislite cestu blizu svoje kuće. Jedna ekipa je napravi, druga proširi, a treća popravi nakon oštre zime. Zid je rastao na sličan način. Svaki vladar dograđivao je, povezivao ili popravljao ono što je već postojalo.
Historija Kineskog zida: od zasebnih zidova do zajedničkog sistema
Prije nego što je Kina ujedinjena pod jednim carem, više država gradilo je vlastite odbrambene zidove. Među njima su bile Qin, Wei, Zhao, Qi i Yan. Svaki zid štitio je pojedinačnu državu, a ne cijelu zemlju.
To se promijenilo oko 220. godine prije nove ere. Prema UNESCO-u, Qin Shi Huang povezao je dijelove starijih utvrđenja radi zajedničke odbrane od prodora sa sjevera. Zidovi duž sjeverne granice države Qin produžavani su prvenstveno radi odbrane od naroda Xiongnu.
Sljedeće veliko poglavlje pripada dinastiji Ming. Između 1368. i 1644. dinastija Ming izgradila je danas najpoznatije dijelove zida. Njihovo jačanje bilo je odgovor na ponovljene mongolske upade. Posebna sredstva izdvajana su za dijelove blizu prijestolnice Pekinga.
Vremenska linija
- 7. vijek prije nove ere: Počinje gradnja ranih državnih utvrđenja koja će kasnije biti obuhvaćena sistemom Kineskog zida.
- Oko 220. godine prije nove ere: Pod Qin Shi Huangom dijelovi starijih utvrđenja povezuju se u zajedničku sjevernu odbrambenu liniju.
- 1368–1644: Dinastija Ming gradi i ojačava danas najpoznatije dijelove zida.
- 1567–1570: Pod generalom Qi Jiguangom gradi se 1,200 osmatračnica na liniji od Shanhaiguana do Changpinga.
- 1644: Nakon što Peking padne u ruke snaga Li Zichenga, Mandžuri prelaze Kineski zid.
- 1987: Kineski zid upisan je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.
- 2012: Objavljeni su rezultati službenog istraživanja koji navode ukupnu dužinu od 21,196.18 kilometara.
- 2021: ESA objavljuje fotografije zida koje je Thomas Pesquet snimio sa svemirske stanice teleobjektivom.
- 2023: Istraživanje pokazuje da biološke pokorice mogu štititi dijelove zida od erozije.
Zašto je izgrađen Kineski zid?
Prvi razlog bila je odbrana. Zidovi su trebali oslabiti napade sa sjevera. Dinastija Qin produžavala je svoje granične zidove radi odbrane od naroda Xiongnu. Dinastija Ming ojačavala je svoje zidove zbog mongolskih upada.
Zid je imao i svakodnevne upravne uloge:
- prikupljanje poreza na robu koja se prevozila Putem svile;
- regulisanje trgovine;
- kontrolu prelaska granice.
Zid s kapijama i osmatračnicama funkcionisao je poput kontrolnog punkta. Vojnici su mogli nadzirati granicu, a službenici pratiti šta preko nje prolazi.
Zid nije uvijek zaustavljao vojske. Mandžuri su prošli kroz njega 1644., nakon što je Peking pao u ruke snaga Li Zichenga.
Od čega je napravljen Kineski zid?
Ovaj sistem obuhvata više od kamenog zida. UNESCO ga opisuje kao cjelinu koju čine zidovi, osmatračnice, tvrđave, prolazi, staze duž vrha zida i skloništa.
Graditelji su koristili materijale dostupne u pojedinim područjima. Različiti dijelovi građeni su od kamena, opeke, nabijene zemlje i drveta. Zato se poznati dijelovi od opeke toliko razlikuju od zemljanih.
Dužina Kineskog zida u kilometrima
Dužina zavisi od toga šta računate. Najčešće navođen podatak dolazi iz službenog istraživanja čiji su rezultati objavljeni 5. 6. 2012. Ukupna dužina ostataka Kineskog zida iz različitih razdoblja iznosila je 21,196.18 kilometara. Građevine su evidentirane na području 15 pokrajina, autonomnih regija i gradova pod neposrednom centralnom upravom.
Manja vrijednost odnosi se samo na liniju dinastije Ming. Članak o mjerenju iz 2010. navodi da je ukupna dužina odbrambene linije dinastije Ming 8,851.8 kilometara.
Oba podatka su, dakle, tačna. Odgovaraju na različita pitanja: kolika je dužina ostataka iz svih razdoblja zajedno, a kolika samo linije dinastije Ming.
Kineski zid na karti: gdje se nalazi?
Kada gledate kartu zida, počnite od njegovih krajeva. UNESCO-ov sažeti opis trase navodi Shanhaiguan u Hebeiju kao istočni kraj, a Jiayuguan u Gansuu kao zapadni.
Drugi izvori prikazuju trasu drugačije. Gettyjev širi opis trase iz doba dinastije Ming proteže se od planine Hu blizu Dandonga na istoku do prolaza Jiayu na zapadu. Krajnje tačke mijenjaju se zavisno od toga koji historijski obuhvat odaberete.
Na karti ćete vidjeti linije sjeverno od Pekinga koje se zatim pružaju prema pustinji Gobi. Zato je najjednostavniji odgovor na pitanje o položaju „sjeverna Kina”. Ne postoji jedna adresa.
Kineski zid iz svemira: činjenica ili mit?
Ovo je jedna od najčešće ponavljanih tvrdnji o zidu. Prema NASA-inoj procjeni, tvrdnja da je zid vidljiv golim okom iz orbite nije tačna. Prvi kineski astronaut Yang Liwei također je izjavio da ga nije mogao vidjeti. NASA dodaje da se zid ne može vidjeti s Mjeseca.
Postoji i suprotno tumačenje. Gary Li i Guorong Wang analizirali su kako ljudi vide linearne objekte. Tvrdili su da bi, pod odgovarajućim uslovima, vidljivost golim okom mogla biti moguća do visine od približno 500 kilometara. Riječ je o teorijskom istraživanju, a ne o NASA-inom stavu.
Fotografije su zasebno pitanje. Vidjeti zid vlastitim očima i fotografisati ga teleobjektivom dvije su različite stvari. Svemirska stanica kruži na visini od oko 400 kilometara, a zid je odatle fotografisan, kako je opisano u nastavku.
Fotografije Kineskog zida iz orbite
ESA je 28. 5. 2021. objavila fotografije Kineskog zida koje je snimio astronaut Thomas Pesquet. Snimio ih je s Međunarodne svemirske stanice, s visine od oko 400 kilometara, objektivom žarišne daljine 1,150 milimetara.
Uz odgovarajuću opremu zid se, dakle, može fotografisati iz svemira. To nije isto što i tvrdnja o vidljivosti golim okom.
Koji dio Kineskog zida posjetiti?
Najposjećeniji dio je Badaling, u pekinškom okrugu Yanqing, oko 80 kilometara sjeverozapadno od centra grada. Ako imate jedan dan, ovo je dio koji većina posjetilaca bira.
Za trasu su važna još dva mjesta. Shanhaiguan u Hebeiju istočni je kraj prema UNESCO-ovom sažetom opisu. Jiayuguan u Gansuu zapadni je kraj. Graditelji su, zavisno od područja, koristili kamen, opeku, nabijenu zemlju i drvo.
Kineski zid uvršten je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine 1987.
Detalji koje nećete naći u vodičima
- Liniju dinastije Ming uglavnom čini zid, ali ne u cijelosti. Od njenih 8,851.8 kilometara, 6,259.6 kilometara čini zid koji su izgradili ljudi. Ostatak čine 2,232.5 kilometara prirodnih prepreka i 359.7 kilometara rovova.
- 1,200 osmatračnica za tri godine. Između 1567. i 1570., pod generalom Qi Jiguangom, graditelji su podigli 1,200 osmatračnica na liniji od Shanhaiguana do Changpinga.
- Zmaj na mjestu gdje se zid susreće s morem. Blizu prolaza Shanhai, dio na kojem zid doseže more zove se Glava starog zmaja.
- Žive pokorice kao zaštita. Istraživanje objavljeno 2023. u časopisu Science Advances pokazalo je da biološke pokorice prekrivaju 67 posto ispitanih dijelova zida. One poboljšavaju mehaničku čvrstoću i smanjuju eroziju.
- Fotografija sa stanice. ESA-ine fotografije iz 2021. snimljene su s visine od oko 400 kilometara objektivom žarišne daljine 1,150 milimetara.
Često postavljana pitanja
Kada je izgrađen Kineski zid?
Rana utvrđenja potječu iz 7. vijeka prije nove ere. Qin Shi Huang povezao je starije dijelove oko 220. godine prije nove ere. Dinastija Ming izgradila je najpoznatije dijelove između 1368. i 1644.
Koliko je dug?
Službeno istraživanje iz 2012. navodi 21,196.18 kilometara za ostatke iz svih razdoblja. Sama linija dinastije Ming duga je 8,851.8 kilometara.
Može li se vidjeti iz svemira?
NASA navodi da se ne može vidjeti golim okom iz orbite, niti s Mjeseca. Snimljen je teleobjektivom sa svemirske stanice.
Gdje se nalazi?
Proteže se sjevernom Kinom, od Shanhaiguana u Hebeiju do Jiayuguana u Gansuu prema UNESCO-ovom sažetom opisu.
Gdje da odete?
Badaling, oko 80 kilometara sjeverozapadno od centra Pekinga, najposjećeniji je dio.
Izvori
- UNESCO — Kineski zid whc.unesco.org
- Gettyjev istraživački institut — Kineski zid getty.edu
- Wikipedia — Kineski zid en.wikipedia.org
- Xinhua / China.org.cn — Istraživanje: Kineski zid dug je 21,196 km china.org.cn
- Chinese Science Bulletin — Trodimenzionalno mjerenje Kineskog zida iz doba dinastije Ming na osnovu daljinskih istraživanja sciengine.com
- NASA-in svemirski centar Johnson — Često postavljana pitanja esrs.jsc.nasa.gov
- Li i Wang — Kineski zid može se vidjeti iz svemira tandfonline.com
- ESA — Kineski zid iz svemira esa.int
- Cao i saradnici — Biološke pokorice štite Kineski zid od erozije pubmed.ncbi.nlm.nih.gov
Image: Badaling China Great-Wall-of-China-01.jpg — CEphoto, Uwe Aranas, CC BY-SA 3.0
