Apolon (Apollon) bio je grčki bog muzike i proricanja. Povezivali su ga i sa svjetlošću, liječenjem, poezijom, streličarstvom i zaštitom mladih. Ljudi su ga štovali himnama, darovima, svetkovinama i obraćanjem proročištima. U Delfima su dio priprema činili obredi očišćenja.
Zašto bi isti bog primao kosu mladića i govorio kroz proročište? Štovanje Apolona povezivalo je važne trenutke u životu pojedinca sa zajedničkim vjerskim okupljanjima. Ako istražujete antička svetišta, možete početi od Didime (Didyma). Svećenica iz Delfa i himne povezane s Delosom otkrivaju druge strane njegovog kulta.
S kojim su moćima i djelatnostima povezivali Apolona?
Apolon je bio sin Zeusa i Lete (Leto) te brat blizanac Artemide (Artemis). Te porodične veze imale su mjesto i u njegovom štovanju. U Homerskoj himni Apolonu djevojke s Delosa uz samog Apolona slave i Letu i Artemidu.
Muzika je bila jedno od njegovih glavnih područja. Grčka umjetnost često ga je prikazivala s kitarom, žičanim instrumentom. Kada posmatrate prikaz ovog boga, taj vam predmet daje konkretan trag za njegovo prepoznavanje. Njegova muzička uloga obuhvatala je i predvođenje hora muza.
U toj su ulozi pjesma, ples i poezija bili povezani. Apolonova veza s muzikom zato je sezala dalje od instrumenta u njegovim rukama. Hor muza objedinjavao je više djelatnosti pod njegovim vodstvom. Himne su, pak, činile slavljenje boga dijelom vjerskih svečanosti.
Liječenje je bilo još jedan dio Apolonovog identiteta. S njim ga je povezivao i Asklepije (Asklepios), koji je u mitologiji smatran njegovim sinom. Ipak, Apolon je mogao poslati i bolest. Ilijada ga prikazuje kao boga koji je izazvao epidemiju u ahejskoj vojsci.
Epidemija je uslijedila nakon što je Agamemnon uvrijedio Apolonovog svećenika Hrisa (Khryses). Ta epizoda postavlja bogovu razornu moć uz njegovu vezu s liječenjem. Među njegovim područjima bili su i streličarstvo i svjetlost. Ako Apolona nazovemo samo bogom muzike, veliki dio njegovih uloga ostaje neobjašnjen.
Kako je radilo proročište u Delfima?
Apolonovo svetište u Delfima (Delfi) nalazilo se na jugozapadnoj padini planine Parnas (Parnassos), u Fokidi (Fokis), u središnjoj Grčkoj. Njegov razvoj kao svetišta i proročišnog središta počeo je u 8. vijeku p. n. e. Do 6. vijeka p. n. e. Delfi su postali vjersko središte i zajednički simbol jedinstva grčkog svijeta.
Svećenice koje su izricale Apolonova proročanstva nosile su naziv Pitija (Pythia). Tu su dužnost obavljale doživotno. Pitija je unutar svetišta govorila u Apolonovo ime.
Obraćanje proročištu odvijalo se prema utvrđenom kalendaru. Prema prikazu zasnovanom na antičkim izvorima, Pitija je u početku izricala proročanstva jednom godišnje. Određeni datum bio je sedmi dan mjeseca Vysios. Kasnije se proricanje odvijalo sedmog dana svakog mjeseca, osim tokom tri zimska mjeseca.
Ako zamišljate proročište dostupno kad god posjetilac stigne, ovaj raspored mijenja tu sliku. Proročanstva su se izricala određenim danima. Prelazak s godišnjeg termina na češći ciklus i dalje je podrazumijevao kalendar prema kojem su se mogli dobiti Apolonovi odgovori.
Pripreme su uključivale obredno očišćenje na Kastalijskom izvoru (Kastalia). Pitija je proročanstva izricala u aditonu, unutrašnjem dijelu Apolonovog hrama. Voda, priprema i određeni prostor unutar hrama tako su činili dijelove postupka kojim je svetište prenosilo bogov odgovor.
Sveti značaj Delfa imao je i svoje mjesto u mitološkoj geografiji. Prema vjerovanju starih Grka, njihov kamen omfalos označavao je pupak svijeta. Jedna priča objašnjavala je da je Zeus pustio orlove iz dva pravca i da su se oni ondje susreli. Kamen je toj tvrdnji o središtu svijeta davao opipljivo uporište.
U svetištu su se svake četiri godine održavale i Pitijske igre. Njegovo pozorište i stadion služili su zajedničkim svečanostima. Štovanje Apolona u Delfima tako je obuhvatalo i obraćanje proročištu u određene dane i okupljanja koja su dovodila ljude u javne prostore svetišta.
Po čemu se Apolon razlikovao od Helija?
Helije (Helios) bio je personifikacija Sunca u grčkoj mitologiji. Apolon je prvobitno bio zaseban bog. Njegovu vezu sa svjetlošću zato treba razlikovati od kasnijeg poistovjećivanja s Helijem.
Primjeri tog poistovjećivanja pojavljuju se od 5. vijeka p. n. e. Veza se razvijala postepeno i postojala je već prije rimskog razdoblja. Ako Apolona opisujete kao boga Sunca, ova vam hronologija pomaže da sagledate njegov raniji identitet i kasniju vezu sa Suncem.
Muzika i proricanje ostaju ključni za razumijevanje Apolona i uz taj razvoj. Kitara u umjetnosti, Pitija u Delfima i njegovo predvođenje muza izražavaju uloge koje bi opis ograničen na Sunce izostavio.
Šta himne, svetišta i darovi otkrivaju o njegovom kultu?
Homerska himna Apolonu predstavlja Delos kao mjesto zajedničkog slavlja. Stihovi 146–150 opisuju Jonjane koji se ondje okupljaju na zajedničkoj svetkovini. Himna smješta slavljenje boga među okupljene vjernike. Tako povezuje vjersku pjesmu sa zajedničkim učešćem.
Tukidid (Thukydides) pruža rano svjedočanstvo o vezi himne sa svečanostima na Delosu. U odjeljku 3.104 svoje Historije navodi dva odlomka iz himne pripisane Homeru (Homeros). Njegov prikaz povezuje pjesnički tekst sa svetkovinom na Delosu.
Svetkovina Delije preuređena je u četverogodišnji ciklus nakon što su Atenjani obredno očistili Delos 426. godine p. n. e. Kao i kalendar obraćanja proročištu u Delfima, taj ciklus pokazuje da je štovanje imalo organizovan ritam. Svetkovina se ponavljala u određenim vremenskim razmacima.
Gradnja hrama u Delfima otkriva drugi oblik zajedničkog zalaganja. Arhajski Apolonov hram dovršen je 510. godine p. n. e. Novac je pristizao iz mnogih grčkih gradova, a radove su nadzirali atenski Alkmeonidi (Alkmaionidai). Građevina je objedinila priloge više zajednica u jednom svetištu.
Zemljotres je uništio taj hram 373. godine p. n. e. Hram koji ga je zamijenio, a čiji su ostaci danas vidljivi, potječe iz 4. vijeka p. n. e. Na njegovom istočnom zabatu bio je prikazan Apolon s muzama. Zapadni zabat prikazivao je Dionisa (Dionysos) s menadama. Obje grupe tako su bile dio skulpturalnog ukrasa hrama.
Ako putujete, Didima vam nudi još jedno mjesto za upoznavanje Apolonovog štovanja. Bila je proročišno svetište povezano s Miletom (Milet) svetim putem. Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Aydına opisuje je kao svetište, a ne kao grad. Ta vam razlika pomaže da razumijete vjersku namjenu lokaliteta.
Darovi su povezivali Didimu s vladarima izvan njenog neposrednog okruženja. Herodot navodi da su Neho II (II. Neko), kralj Egipta, i Krez (Kroisos), kralj Lidije, prinosili darove tamošnjem Apolonovom svetištu. Ti darovi predstavljaju još jedan dio svjedočanstava o štovanju, uz himne i hramske građevine.
Perzijanci su spalili arhajsko svetište u Didimi 494. godine p. n. e. Njegova historija zato obuhvata i kraljevske darove i razaranje. Kada ga sagledate uz Delfe i Delos, Apolonov kult postaje vidljiv kroz nekoliko konkretnih praksi: obraćanje proročištu, darivanje, gradnju i zajedničko slavlje.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Dječaci su Apolonu posvećivali svoju dugu kosu kada bi je odrezali pri ulasku u odraslo doba. Ta praksa povezivala ga je sa zaštitom mladih. Veza sa svakodnevicom bila je šišanje: običan čin mogao je postati vjerski dar koji označava promjenu u nečijem životu.
U Delfima su životinju namijenjenu žrtvovanju prskali vodom s Kastalijskog izvora. Ako bi životinja zadrhtala, to se smatralo znakom da je bog prisutan. Njena reakcija tako je imala vjersko značenje u pripremama za obraćanje proročištu.
Na ulaznom dijelu Apolonovog hrama u Delfima stajale su izreke među kojima su bile „Upoznaj samoga sebe” i „Izbjegavaj pretjerivanje”. Ondje se nalazilo i slovo E. Ulaz u hram tako je, uz širi skulpturalni ukras građevine, sadržavao kratke izreke i jedno slovo.
Pjesma djevojaka s Delosa nije bila posvećena samo Apolonu. U stihovima 158–159 Homerske himne one pjevaju i o Leti i Artemidi. Apolonova majka i sestra blizanka imale su mjesto u činu štovanja izraženom ovom himnom. Njegove porodične veze tako su bile uključene u slavljenje tokom svetkovine.
Hronologija
- 8. vijek p. n. e.: U Delfima počinje razvoj Apolonovog svetišta i proročišnog središta.
- 6. vijek p. n. e.: Delfi postaju vjersko središte i zajednički simbol jedinstva grčkog svijeta.
- 510. godina p. n. e.: Arhajski Apolonov hram u Delfima dovršen je pod nadzorom Alkmeonida.
- 494. godina p. n. e.: Perzijanci spaljuju Apolonovo svetište u Didimi.
- 5. vijek p. n. e.: Počinju se pojavljivati primjeri poistovjećivanja Apolona s Helijem.
- 426. godina p. n. e.: Svetkovina Delije preuređena je u četverogodišnji ciklus.
- 373. godina p. n. e.: Zemljotres uništava arhajski Apolonov hram u Delfima.
- 4. vijek p. n. e.: Izgrađen je zamjenski hram čiji su ostaci sačuvani u Delfima.
Često postavljana pitanja
Čega je Apolon bio bog?
Apolon je bio grčki bog muzike i proricanja. Bio je povezan i sa svjetlošću, liječenjem, poezijom, streličarstvom i zaštitom mladih. Umjetnost je njegovu muzičku ulogu često prikazivala kroz kitaru.
Kako su ljudi štovali Apolona u Delfima?
Pitija je određenim danima izricala proročanstva u njegovo ime. Pripreme su uključivale obredno očišćenje na Kastalijskom izvoru. U svetištu su se svake četiri godine održavale i Pitijske igre, a njegovo pozorište i stadion služili su zajedničkim svečanostima.
Jesu li Apolon i Helije bili isti bog?
Prvobitno su bili zasebni bogovi. Helije je bio personifikacija Sunca. Apolonovo poistovjećivanje s njim razvilo se kasnije. Primjeri se pojavljuju od 5. vijeka p. n. e., prije rimskog razdoblja.
Kakva je bila veza Didime s Apolonom?
Didima je bila Apolonovo proročišno svetište povezano s Miletom svetim putem. Herodot je zabilježio tamošnje darove egipatskog kralja Neha II i lidijskog kralja Kreza. Perzijanci su spalili njeno arhajsko svetište 494. godine p. n. e.
Izvori
- The Metropolitan Museum of Art — Grčki bogovi i vjerske prakse metmuseum.org
- Vikipedi — Apolon tr.wikipedia.org
- Wikipedia — Apolon en.wikipedia.org
- UNESCO — Arheološki lokalitet Delfi whc.unesco.org
- Arheološki lokalitet i muzej Delfi — Mitološke verzije osnivanja proročišta delphi.culture.gr
- Arheološki lokalitet i muzej Delfi — Apolonov hram delphi.culture.gr
- Harvardov centar za helenske studije — Gregory Nagy, Najranije faze recepcije homerskih himni chs.harvard.edu
- Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Aydına — Apolonov hram aydin.ktb.gov.tr
- Wikipedia — Delfi en.wikipedia.org
FAQ
Čega je Apolon bio bog?
Apolon je bio grčki bog muzike i proricanja. Bio je povezan i sa svjetlošću, liječenjem, poezijom, streličarstvom i zaštitom mladih.
Kako su ljudi štovali Apolona u Delfima?
U Delfima je Pitija određenim danima izricala proročanstva u Apolonovo ime. Pripreme su uključivale obredno očišćenje na Kastalijskom izvoru, a u svetištu su se svake četiri godine održavale i Pitijske igre.
Jesu li Apolon i Helije bili isti bog?
Prvobitno su bili zasebni bogovi. Helije je bio personifikacija Sunca, dok se Apolonovo poistovjećivanje s njim razvilo kasnije. Primjeri se pojavljuju od 5. vijeka p. n. e.
Kakva je bila veza Didime s Apolonom?
Didima je bila Apolonovo proročišno svetište, povezano s Miletom svetim putem. Herodot je zabilježio da su egipatski kralj Neho II i lidijski kralj Krez ondje prinosili darove.
Image: Parnassius apollo MHNT CUT 2013 3 3female Aragnouet dos.jpg — Didier Descouens, CC BY-SA 4.0
