Džamija Ejup Sultan u Istanbulu: zašto je toliko poštovana?
Džamija Ejup Sultan (Eyüp Sultan Camii) nalazi se uz turbe Ebu Ejjuba el-Ensarija (Ebû Eyyûb el-Ensârî). On je sedam mjeseci u Medini bio domaćin poslaniku Muhammedu. Ta veza objašnjava vjerski značaj ovog mjesta. Osmanski vladari dali su mu dodatni značaj obredima opasivanja mačem u Ejupu. Porodice su turbe uključile i u vlastite običaje, među kojima su posjete prije suneta.
Za gradnju džamije važna su dva razdoblja. Mehmed II naručio je prvu građevinu 1458–1459. Današnja džamija ponovo je sagrađena za vrijeme Selima III i svečano otvorena 1800. godine. Kada je posjetite, susrećete se s vjerskom zadužbinom čiji počeci i sačuvana arhitektura pripadaju različitim razdobljima osmanske historije.
Gdje se nalazi džamija Ejup Sultan?
Džamija se nalazi u istanbulskoj općini Eyüpsultan, izvan historijskih kopnenih zidina i blizu Zlatnog roga. Portal kulture navodi adresu Eyüp Merkez Mahallesi, Eyüp, Istanbul. Kompleks se tako nalazi izvan historijske granice grada prema kopnu.
Okolna turbeta i mezarja pomažu vam da razumijete ovo mjesto. U blizini Ejup Sultana nalaze se turbeta Mehmed-paše Sokolovića, Lala Mustafa-paše, Sijavuš-paše i Mihrišah valide sultanije. Džamija i svetište tako su okruženi grobnim mjestima osmanskih državnika i članova dinastije.
Džamija i turbe Ejup Sultan: ko je bio Ebu Ejjub?
Lično ime Ebu Ejjuba el-Ensarija bilo je Halid ibn Zejd (Hâlid bin Zeyd). Nakon preseljenja u Medinu, poslanik Muhammed boravio je u njegovoj kući sedam mjeseci. Zbog tog gostoprimstva dobio je naziv Mihmandâr-ı Nebî, što znači Poslanikov domaćin. Ime Ejup Sultan čuva njegovu vezu s istanbulskim svetištem.
Njegova smrt vezana je za historiju jedne opsade Istanbula. TDV-ova Enciklopedija islama datira je u 669. godinu. Istovremeno bilježi i druga predanja koja navode 670, 672. ili 675. godinu. Tokom opsade se razbolio i umro. Različite datume treba navesti u svakom prikazu njegovog života.
I za utvrđivanje mjesta njegovog mezara postoji više vrsta svjedočanstava. Osmanski izvori opisuju kako je Akšemseddin pronašao mezar duhovnim otkrovenjem. Međutim, putopisac Herevi (Herevî), koji je umro 1215. godine, zabilježio je da ga je posjetio prije osmanskog osvajanja. Ta ranija posjeta pokazuje da je mezar bio poznat prije kasnije priče o njegovom otkrivanju.
Historija džamije Ejup Sultan: kada je sagrađena?
Prvobitna džamija Mehmeda II potječe iz 1458–1459, odnosno iz 863. godine po hidžretskom kalendaru. Bila je dio kompleksa zadužbinskih ustanova, na turskom külliye. Uz džamiju i turbe nalazili su se medresa, javna kuhinja, odnosno imaret, i hamam. Zadužbina je povezivala vjerski život, obrazovanje i praktične usluge.
Snažan zemljotres oštetio je džamiju 1766. godine. Veliki vezir Derviš Mehmed-paša popravio ju je 1776. godine. Nakon te popravke uslijedili su obimniji radovi za vrijeme Selima III. Džamija je 1798. godine srušena, osim munara, i započela je ponovna gradnja.
Gradnja je završena 7. 7. 1800. Svečano otvaranje uslijedilo je 25. 10. 1800., uz ceremoniju selamluka. Ti datumi razlikuju završetak građevinskih radova od svečanog otvaranja. Objašnjavaju i zašto džamiju koju danas vidite treba posmatrati odvojeno od prvobitne građevine Mehmeda II.
Hronologija
- Nakon preseljenja u Medinu: Poslanik Muhammed boravio je sedam mjeseci u medinskoj kući Ebu Ejjuba el-Ensarija.
- 669: TDV u ovu godinu datira smrt Ebu Ejjuba tokom opsade Istanbula. Druga predanja navode 670, 672. ili 675. godinu.
- 1458–1459: Mehmed II naručio je gradnju prve džamije Ejup Sultan.
- 1607–1608: Ahmed I obnovio je bunar unutar turbeta.
- Početak 17. vijeka: Od vladavine Ahmeda I povorka povodom opasivanja mačem postala je jedna od glavnih ceremonija osmanske suverene vlasti.
- 1766: Zemljotres je teško oštetio džamiju.
- 1776: Derviš Mehmed-paša popravio je građevinu.
- 1798: Za vrijeme Selima III počela je ponovna gradnja, nakon rušenja džamije uz očuvanje munara.
- 7. 7. 1800.: Završena je gradnja nove džamije.
- 25. 10. 1800.: Džamija je svečano otvorena uz ceremoniju selamluka.
Šta možete uočiti na fotografijama džamije Ejup Sultan?
Današnja džamija spaja klasičnu centralnu osnovu s osmanskom baroknom dekoracijom. Njena prostorna organizacija slijedi arhitektonski pristup koji je Sinan koristio u 16. vijeku. Središnja kupola ima prečnik od 16 metara i počiva na sistemu od osam oslonaca. Ako fotografišete unutrašnjost, ti oslonci pomažu vam da razumijete raspored središnjeg prostora.
Turbe je zasebna građevina na sjevernoj strani unutrašnjeg dvorišta. Okrenuto je prema ulazu u glavni molitveni prostor. Sagrađeno je od klesanog kamena, ima osmerougaonu osnovu i jednu kupolu. Fotografija dvorišta zato može pokazati prostorni odnos džamije i svetišta po kojem je dobila ime.
Pažljivo pogledajte fasadu turbeta okrenutu prema trijemu. Njene izničke pločice, iz grada Iznika, potječu iz različitih razdoblja. Tu su objedinjene tokom ponovne gradnje džamije 1798–1799. Njihov raspored pripada tim radovima, iako same pločice nisu sve nastale u isto vrijeme.
U ulaznom dijelu turbeta nalazi se odaja u kojoj se čuva otisak stopala za koji se vjeruje da pripada poslaniku Muhammedu. To pripisivanje dio je pobožnosti vezane za svetište. Zajedno s ulogom Ebu Ejjuba kao Poslanikovog domaćina, objašnjava zašto značaj turbeta nadilazi njegovu arhitekturu.
Zašto su osmanski sultani dolazili u Ejup?
Od vladavine Ahmeda I opasivanje mačem u Ejupu postalo je jedan od glavnih simbola osmanske suverene vlasti. Ceremonija je povezivala vladarev autoritet s mjestom poštovanim zbog veze s Ebu Ejjubom. Značaj Ejupa tako se proširio i na javno iskazivanje dinastičke moći.
Prema jednom predanju, Mehmed II započeo je taj običaj opasivanjem mačem u Ejupu. TDV razlikuje tu tvrdnju od pouzdano dokumentovanih službenih povorki. Ne navodi nijedan konačan dokaz iz savremenih zapisa koji bi potvrdio službenu povorku opasivanja mačem prije početka 17. vijeka. Dokumentovani istaknuti položaj ceremonije pripada tom kasnijem razdoblju.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Mačevi korišteni u tim ceremonijama nisu bili ograničeni na onaj koji se pripisivao Osman-gaziji (Osman Gazi). Mogli su se koristiti i mačevi pripisivani poslaniku Muhammedu, Omeru ili drugim sultanima. Ceremonija je zato mogla upućivati na više različitih ličnosti, umjesto da zavisi od jednog mača.
U povratku povorke prenošene su i molbe običnih ljudi. Službenici su prikupljali predstavke upućene novom sultanu i dostavljali ih u dvor. Da biste to povezali sa svakodnevnim životom, zamislite da predajete pisani zahtjev nekome na vlasti. U Ejupu je taj praktični čin bio dio carske ceremonijalne povorke.
Unutar turbeta natpis u stihovima bilježi obnovu bunara koju je Ahmed I proveo 1607–1608. To je bio manji zahvat od kasnije ponovne gradnje džamije. Ipak, daje precizan datum vladareve brige za jedan dio samog svetišta.
Na južnoj strani vanjskog dvorišta uzdignuti zatvoreni prolaz omogućavao je sultanu zaseban pristup džamiji i sultanskoj galeriji. Taj prolaz dodaje konkretan prostorni detalj historiji vladarskih posjeta. Put kojim je vladar prolazio bio je ugrađen u kompleks.
Na dvorišnim ogradama nalaze se motivi mevlevijskih kapa. Portal kulture povezuje ih s pripadnošću Selima III mevlevijskom redu. Dok razgledate dvorište, taj detalj pruža vam još jedan način da prepoznate trag vladara za kojeg je džamija ponovo sagrađena.
Kako je svetište povezano s porodičnim životom?
TDV bilježi običaj posjete turbetu Ejup Sultan prije suneta. Svetište zato pripada i važnim porodičnim događajima, uz priče o sultanima i državnicima. Njegova historija obuhvata i službene ceremonije suverene vlasti i posjete povezane sa životom djeteta.
Obližnja turbeta pokazuju još jedan oblik vezanosti za ovo mjesto. Mehmed-paša Sokolović, Lala Mustafa-paša, Sijavuš-paša i Mihrišah valide sultanija nalaze se među onima koji su ukopani oko Ejup Sultana. Njihovo prisustvo povezuje izbor mjesta ukopa pripadnika elite sa zabilježenim običajem porodičnih posjeta.
Od džamije Ejup Sultan do brda Pjer Loti
Iza džamije mezarje Ejup uspinje se padinom prema brdu Pjer Loti (Pierre Loti), s kojeg se pruža pogled na Zlatni rog. Taj položaj povezuje neposrednu okolinu džamije s mezarjem na padini. Mezarje čini dio geografske veze između svetišta i brda.
Često postavljana pitanja
Gdje se nalazi džamija Ejup Sultan?
Nalazi se u općini Eyüpsultan, izvan historijskih kopnenih zidina Istanbula i blizu Zlatnog roga. Portal kulture navodi adresu Eyüp Merkez Mahallesi, Eyüp, Istanbul.
Kada je sagrađena džamija Ejup Sultan?
Prva džamija potječe iz 1458–1459. Današnja građevina dovršena je 7. 7. 1800., a svečano otvorena 25. 10. 1800., nakon ponovne gradnje za vrijeme Selima III.
Zašto je džamija Ejup Sultan toliko poštovana?
Njen vjerski značaj vezan je prvenstveno za Ebu Ejjuba el-Ensarija, koji je sedam mjeseci bio domaćin poslaniku Muhammedu. Osmanski obredi opasivanja mačem i porodične posjete prije suneta stvorili su dodatne običaje vezane za njegovo turbe.
Izvori
- TDV Enciklopedija islama — Kompleks Ejup Sultan islamansiklopedisi.org.tr
- TDV Enciklopedija islama — Ebû Eyyûb el-Ensârî islamansiklopedisi.org.tr
- TDV Enciklopedija islama — Povorka opasivanja mačem islamansiklopedisi.org.tr
- TDV Enciklopedija islama — Eyüp islamansiklopedisi.org.tr
- Portal kulture — Džamija Ejup Sultan kulturportali.gov.tr
- Metro İstanbul — Tramvajska linija T5 Eminönü–Alibeyköy metro.istanbul
- Ured guvernera Istanbula — Vrijeme posjeta, 1. 5. – 1. 10. 2026., kopija TÜRSAB-a tursab.org.tr
FAQ
Gdje se nalazi džamija Ejup Sultan?
Džamija se nalazi u istanbulskoj općini Eyüpsultan, izvan historijskih kopnenih zidina i blizu Zlatnog roga. Portal kulture navodi adresu Eyüp Merkez Mahallesi, Eyüp, Istanbul.
Kada je sagrađena džamija Ejup Sultan?
Mehmed II naručio je gradnju prve džamije 1458–1459. Današnja džamija ponovo je sagrađena za vrijeme Selima III. Dovršena je 7. 7. 1800., a svečano otvorena 25. 10. 1800.
Zašto je džamija Ejup Sultan toliko poštovana?
Njen značaj vezan je prvenstveno za turbe Ebu Ejjuba el-Ensarija, koji je sedam mjeseci u Medini bio domaćin poslaniku Muhammedu. Osmanski obredi opasivanja mačem i običaji porodičnih posjeta dali su ovom mjestu dodatni značaj.
Image: Eyup Sultan Mosque DSCF9633.jpg — R Prazeres, CC BY-SA 4.0
