Ako danas prošetate starim dijelom Istanbula, kafu možete naručiti gotovo svuda. Godine 1633. bilo je opasno voditi posao koji se oslanjao na njeno posluživanje. Sultan Murad IV upravo je naredio zatvaranje kafana. Zabranu duhana provodio je i uz prijetnju smrtnom kaznom. Ovaj članak razdvaja ono što izvori potvrđuju od onoga što su dodali kasniji pripovjedači.
Murad IV: ko je bio ovaj sultan?
Murat IV rođen je 27. 7. 1612. u palači Topkapi u Istanbulu. Otac mu je bio sultan Ahmed I, a majka sultanija Kosem.
Postao je 17. osmanski sultan 10. 9. 1623. Na prijestolju je zamijenio svog amidžu Mustafu I. Imao je 11 godina.
Dijete nije moglo vladati samo. Od 1623. do 1632. način upravljanja državom oblikovalo je namjesništvo njegove majke, sultanije Kosem.
To se promijenilo u maju 1632. Nakon što je smijenio velikog vezira Topal Redžep-pašu (Topal Receb-paša), Murad je preuzeo vlast u svoje ruke. Upravo je preostali dio njegove vladavine, oko osam godina, ostao najviše upamćen.
Murad IV i kafa: šta se dogodilo 1633. godine?
Ključni dokument je naredba od 2. 9. 1633., o kojoj piše istraživač İdris Bostan. Njome je službenicima naloženo da zatvore kafane prvo u Istanbulu, a zatim i u drugim osmanskim gradovima.
Odluku su zagovarala dvojica vjerskih autoriteta. Jedan je bio propovjednik Kadızâde Mehmed Efendi. Drugi je bio šejhul-islam Ahîzâde Hüseyin Efendi, koji je izdao fetvu protiv kafe i duhana.
Naredba je provedena na terenu. U istanbulskim područjima Eyüp, Topçular, Yedikule i Alibeyköy te njihovoj okolini zatvoreno je 120 kafana, a njihova ognjišta su porušena. Taj podatak donosi članak Fatme Gül Karagöz iz 2020. godine.
Zapis navodi i ko je sastavio dokumentaciju. Kadija Eyüpa Müftizâde İsmail Fahreddin i glavni zapovjednik kopača Mir Abdülkerim sastavili su popis kafana i njihovih držalaca.
Ipak, obratite pažnju na formulaciju. Arhivsko istraživanje Fatme Gül Karagöz pokazuje da su kafane zatvorene, ali da trgovina kafom nije bila potpuno zabranjena kao trgovina duhanom. Tvrdnja da je „Murad zabranio kafu“ predstavlja pojednostavljenje.
Zašto je zabranio duhan?
Prema raširenoj priči, zabrana je povezana s požarom u četvrti Cibali 1633. godine. Ta priča kao uzrok požara navodi pušenje u kafanama. Međutim, taj uzrok je sporan. Odrednica o Muradu u enciklopediji TDV odgovornost za požar pripisuje majstoru koji je zaptivao brodski trup.
Kazna, međutim, nije sporna. Prema hroničaru Naîmi, zabrana duhana u Muradovo vrijeme za one koji su nastavili pušiti predviđala je siyaseten katl, pogubljenje kao državnu kaznu.
Zabrana duhana bila je stroža od zatvaranja kafana. Jedna mjera bila je usmjerena na prostor. Druga je ciljala naviku i ugrožavala ljudski život.
Je li Murad IV bio okrutan?
Historičari se ne slažu. Evo šta je zabilježeno u izvorima.
- Dana 7. 1. 1634. naredio je da se šejhul-islam Ahîzâde Hüseyin Efendi zadavi. Bio je prvi osmanski sultan koji je naredio pogubljenje vrhovnog vjerskog autoriteta. Bio je to isti čovjek čija je fetva podržala zabranu kafe i duhana.
- Tokom njegovih vojnih pohoda 1635. i 1638. pogubljena su njegova braća Bajazid (Bayezid), Sulejman i Kasim. Time je smanjen broj muških članova dinastije.
- Kritičari poput Kâtiba Çelebija i Solakzâdea osuđivali su surovo provođenje tih mjera.
- Naîmâ je to objašnjavao drugačije. Prema njegovom prikazu, strogost je služila suzbijanju tirana i razbojnika.
Zato izraz „čvrsta ruka“ odgovara njegovom načinu vladanja. O tome je li takav pristup bio opravdan raspravljali su već i tadašnji hroničari.
Murad IV kao vojskovođa: Bagdad 1638. godine
Murat nije vladao samo iz palače. Lično je predvodio pohod na Bagdad 1638. godine. Grad je od 1624. bio u rukama Safavida. Pohodom je vraćen pod osmansku vlast.
Bagdad se predao 24. 12. 1638. Rat sa Safavidima završen je mirom u Kasr-i Širinu, potpisanim 17. 5. 1639.
To je uspjeh zbog kojeg ga poštuju čak i oni koji ne odobravaju njegove metode.
Visina Murada IV i njegov buzdovan
Koliko je bio visok? Niko vam ne može dati tačan broj. Börekçi ga opisuje kao visokog i izuzetno snažnog, ali ne navodi visinu u centimetrima.
Priče o buzdovanu još su upečatljivije. Odrednica u enciklopediji TDV prenosi tadašnje zapise prema kojima je baratao buzdovanom teškim 200 oka. Wikipedia na turskom jeziku, Vikipedi, navodi buzdovan od 60 kilograma. Ta dva podatka su međusobno proturječna. Nijedan ne treba prihvatiti kao potvrđeno mjerenje stvarnog predmeta. Najpouzdanije je iz njih zaključiti da je njegova snaga postala legenda.
Supruga i djeca Murada IV
Od njegovih supruga i pratilja samo je jedna poznata pod jasno utvrđenim imenom i titulom: sultanija Ajša. Nosila je titulu haseki, odnosno sultanove miljenice. Ostala imena nisu pouzdano utvrđena u ovdje korištenim izvorima.
Sporan je i broj djece. Evlija Čelebija navodi 32. Enciklopedija TDV kaže da se može identificirati oko 16 djece, među kojima je bilo pet sinova.
Tih pet sinova bili su Sulejman, Mehmed, Alaeddin (Alâeddin), Ahmed i Mahmud. Svi su umrli prije oca. Börekçi to potvrđuje, ali ne navodi uzrok smrti za svako dijete.
Zato je prijesto prešao na drugu granu porodice. Nakon Muradove smrti njegov mlađi brat Ibrahim postao je sultan 1640. godine.
Kako je umro Murad IV? Uzrok smrti
Murat je umro u Istanbulu 8. 2. 1640. Imao je 27 godina.
O uzroku smrti postoje različita mišljenja. Prema jednoj tvrdnji, umro je od ciroze jetre. Wikipedia na engleskom jeziku navodi i izvore koji smrt pripisuju dugotrajnoj bolesti, gihtu. Nijedan odgovor nije konačno utvrđen, pa budite oprezni kada neki članak jedan od njih predstavlja kao siguran.
Sahranjen je u Istanbulu, u turbetu svog oca Ahmeda I, pored Sultan Ahmedove džamije. Ako posjetite džamiju, njegov mezar nalazi se odmah pored nje.
Hronologija
- 27. 7. 1612. Rođen u Istanbulu.
- 10. 9. 1623. Stupa na prijesto umjesto Mustafe I.
- Maj 1632. Preuzima neposrednu kontrolu nad vlašću.
- 1633. Kafane se zatvaraju, a zabrana duhana se pooštrava.
- 7. 1. 1634. Pogubljen je šejhul-islam Ahîzâde Hüseyin Efendi.
- 24. 12. 1638. Bagdad se predaje.
- 17. 5. 1639. Potpisan je mir u Kasr-i Širinu.
- 8. 2. 1640. Umire u Istanbulu; nasljeđuje ga brat Ibrahim.
Pojedinosti koje nećete naći u turističkim vodičima
- Na njegovoj dženazi tri konja koja je jahao tokom vojnih pohoda osedlana su naopako i vođena ispred njegovog tabuta.
- Nakon što je poplava 1630. oštetila Kabu (Kâbe), naredio je njenu obnovu. Radovi su obavljeni posredstvom kadije Mehmed-efendije i arhitekte Ridvan-age.
- Komponovao je muziku. Njegove kompozicije nalaze se u zbirci Mecmûa-i Sâz ü Söz Ali Ufki-bega (Ali Ufkî Bey) i u muzičkoj knjizi Kantemiroğlua.
- Njegova zabrana rada kafana nije potrajala poslije sredine vijeka. Ukinuta je u prvim godinama vladavine Mehmeda IV, koja je počela 1648. godine.
Murad IV na filmu
Ako želite pogledati dramatizirani prikaz, Burak Sergen glumi Murada IV u filmu İstanbul Kanatlarımın Altında.
Često postavljana pitanja
Je li Murad IV zaista zabranio kafu?
Naredio je zatvaranje kafana 1633. godine. Arhivsko istraživanje Fatme Gül Karagöz pokazuje da trgovina kafom nije bila potpuno zabranjena kao trgovina duhanom.
Kako je umro Murad IV?
Umro je u Istanbulu 8. 2. 1640., u dobi od 27 godina. Prema jednoj tvrdnji, uzrok je bila ciroza. Prema drugoj, koju uz pozivanje na izvore navodi Wikipedia na engleskom jeziku, bio je to giht. Uzrok nije konačno utvrđen.
Koliko je djece imao?
Evlija Čelebija navodi 32. Enciklopedija TDV kaže da se može identificirati oko 16 djece. Među njima je bilo pet sinova i svi su umrli prije njega.
Gdje je sahranjen?
U turbetu Ahmeda I, pored Sultan Ahmedove džamije u Istanbulu.
Je li njegov buzdovan zaista težio 200 oka?
Nijedan izvor ne potvrđuje tu težinu. TDV navodi 200 oka, a Wikipedia na turskom jeziku 60 kilograma. Oba podatka treba čitati kao legendu.
Izvori
- TDV Islamska enciklopedija — Murad IV islamansiklopedisi.org.tr
- Fatma Gül Karagöz, “Zatvaranje kafana i provođenje zabrana duhana u 17. vijeku”, 2020 dergipark.org.tr
- Günhan Börekçi, “Murad IV”, Enciklopedija Osmanskog carstva (Ágoston i Masters) psi424.cankaya.edu.tr
- Wikipedia — Murad IV en.wikipedia.org
- Vikipedi — IV. Murad tr.wikipedia.org
Image: Murad IV.jpg — Wikimedia Commons, Public domain
