Kratak odgovor
Republika Turska proglašena je 29. 10. 1923. Velika narodna skupština Turske (Türkiye Büyük Millet Meclisi, TBMM) usvojila je te večeri u 20.30 ustavnu izmjenu. Bio je to Zakon br. 364. Njegov prvi član propisao je da suverenitet bezuslovno pripada narodu. Istim članom republika je određena kao oblik vladavine Turske države.
Iste noći poslanici su izabrali Mustafu Kemal-pašu za prvog predsjednika. U ovom članku možete pratiti tok tog dana, pročitati šta je zakon propisao i saznati kako Turska danas obilježava taj datum.
Gdje je proglašena republika
Republika je proglašena u Ankari, u prvoj zgradi TBMM-a, u četvrti Ulus. Danas se u toj zgradi nalazi Muzej rata za nezavisnost (Kurtuluş Savaşı Müzesi).
Ako posjetite Ankaru, možete stati na mjesto gdje se glasalo. Muzejem upravlja TBMM.
Zašto je bila potrebna nova vlada
Put prema 29. 10. počeo je političkim zastojem. Vlada koju je predvodio Fethi Okyar podnijela je ostavku 27. 10. 1923.
Tadašnji sistem otežavao je sastavljanje nove vlade. Skupština je morala birati svakog ministra pojedinačno. Upravo je taj zahtjev bio u središtu problema tokom oktobra 1923.
Rješenje je bila republika. Predsjednik bi birao predsjednika vlade, a predsjednik vlade ostale ministre. Skupština bi zatim glasala o vladi u cjelini.
Hronologija
- 27. 10. 1923.: Vlada Fethija Okyara podnijela je ostavku.
- Uvečer 28. 10. 1923.: Na večeri u Čankaji, Mustafa Kemal rekao je prijateljima da će republika biti proglašena sljedećeg dana.
- Prije glasanja: Mustafa Kemal i Ismet-paša zajedno su pripremili nacrt ustavne izmjene.
- 29. 10. 1923.: Poslanička grupa Narodne stranke prihvatila je izmjenu. Prijedlog je zatim upućen na skupštinsku raspravu.
- 29. 10. 1923. u 20.30: Usvojen je Zakon 364 i proglašena republika.
- Uvečer 29. 10. 1923.: Mustafa Kemal izabran je za prvog predsjednika glasovima svih 158 poslanika koji su glasali.
- 30. 10. 1923.: İsmet İnönü sastavio je prvu vladu republike.
- 19. 4. 1925.: Usvojen je zakon kojim je 29. 10. proglašen državnim praznikom.
- 29. 10. 1933.: Proslavljena je deseta godišnjica, a Atatürk je održao govor povodom desetogodišnjice republike.
Večer prije: večera u Čankaji
Mustafa Kemal sastao se s prijateljima na večeri u Čankaji uvečer 28. 10. Tada im je rekao da će republika biti proglašena sljedećeg dana.
Tekst nije pripremao sam. Mustafa Kemal i Ismet-paša zajedno su sastavili nacrt ustavne izmjene. Prvo se o njemu izjasnila stranačka poslanička grupa. Izmjena je 29. 10. prihvaćena u poslaničkoj grupi Narodne stranke, a tek potom je o njoj raspravljala Skupština.
Glasanje u Skupštini
Sjednica održana 29. 10. zabilježena je u zapisniku TBMM-a. Nekoliko detalja iz tog zapisa posebno je važno.
Junus Nadi-beg (Yunus Nadi Bey), predsjednik Ustavne komisije, obrazložio je izmjenu u ime komisije.
O članovima i tekstu u cjelini glasalo se podizanjem ruke. Zakon je u cjelini usvojen jednoglasno. Vrijeme usvajanja bilo je 20.30.
Šta zapravo piše u Zakonu 364
Pravni osnov proglašenja republike jeste Zakon br. 364. Njime je izmijenjeno nekoliko članova Ustavnog zakona iz 1921. godine.
Izdvajaju se tri odredbe:
- Član 1. propisuje da suverenitet bezuslovno pripada narodu. Republiku određuje kao oblik vladavine Turske države.
- Predsjednika bira TBMM iz reda svojih članova, na jedan izborni mandat. Predsjednik može biti ponovo izabran.
- Vlada se obrazuje na nov način. Predsjednik bira predsjednika vlade među poslanicima. Predsjednik vlade imenuje ostale ministre. Sastav vlade zatim se podnosi Skupštini na odobrenje.
Treća odredba riješila je problem koji je doveo do krize vlade tokom oktobra 1923. Ministri se više nisu morali birati pojedinačno.
Prvi predsjednički izbori
Odmah nakon usvajanja izmjene, Skupština je održala tajno glasanje. Svih 158 poslanika koji su učestvovali glasalo je za Gazi Mustafu Kemal-pašu, poslanika iz Ankare. Postao je prvi predsjednik republike.
Nakon izbora, Mustafa Kemal obratio se Skupštini. Govor je završio riječima: „Türkiye Cumhuriyeti mesut, muvaffak ve muzaffer olacaktır.” U približnom prijevodu: „Republika Turska bit će sretna, uspješna i pobjednička.”
Detalji koje nećete naći u turističkim vodičima
- Član 2. Zakona 364 rijetko se navodi. Njime je islam određen kao državna vjera, a turski kao službeni jezik.
- Tri uzvika u skupštinskoj sali. Mehmed Emin-beg (Mehmed Emin Bey), poslanik iz Karahisar-ı Şarkija, pozvao je Skupštinu da uzvikne: „Živjela Republika!” U zapisniku je zabilježeno da je uzvik ponovljen tri puta.
- Brojači glasova. Za prebrojavanje glasačkih listića na prvim predsjedničkim izborima određena su tri poslanika: Fethi-beg (Fethi Bey) iz Istanbula, Feyzi-beg (Feyzi Bey) iz Diyarbakıra i Yahya Galib-beg (Yahya Galib Bey) iz Kırşehira.
- 101 topovski pucanj. Skupština je te noći odlučila da se proglašenje republike i izbor predsjednika proslave ispaljivanjem 101 topovskog pucnja.
- Praznik još nije bio zakonski određen. Godine 1923. nije postojao zakon kojim je taj datum određen kao praznik. Datum 29. 10. proglašen je državnim praznikom tek 19. 4. 1925.
Sljedeći dan: prva vlada
İsmet İnönü sastavio je prvu vladu republike 30. 10. 1923. Nosio je titulu predsjednika vlade.
Taj korak slijedio je nova pravila iz Zakona 364. Predsjednik je izabrao predsjednika vlade. Predsjednik vlade zatim je sastavio kabinet. Sastav vlade upućen je Skupštini na odobrenje.
Dan Republike danas
Dan Republike slavi se svake godine 29. 10. Njime se obilježava proglašenje Republike Turske 1923. godine.
Proslave uključuju parade, koncerte, školske priredbe i vatromet.
Za vaše planove važan je i početak praznika. Prema Zakonu 2429, praznik počinje 28. 10. u 13.00. Obuhvata cijeli 29. 10. To je dan i po. Ako ste u Turskoj u tom periodu, računajte da praznični režim rada počinje već prethodnog poslijepodneva.
Dan Republike 1933: fotografija i govor
Deseta godišnjica obilježena je 29. 10. 1933. Na fotografiji s te proslave vide se četvorica muškaraca. Slijeva nadesno to su Fevzi Çakmak, Mustafa Kemal Atatürk, Kâzım Özalp i İsmet İnönü.
Atatürk je istog dana održao govor povodom desetogodišnjice republike. U njemu je Dan Republike nazvao „najvećim praznikom” (en büyük bayram).
Česta pitanja
Kada se slavi Dan Republike u Turskoj?
Dan Republike slavi se svake godine 29. 10. Njime se obilježava proglašenje republike 29. 10. 1923.
Šta predstavlja Dan Republike u Turskoj?
Obilježava dan kada je Skupština u Ankari proglasila republiku kao oblik vladavine i izabrala Mustafu Kemal-pašu za prvog predsjednika.
Koliko traje praznik Dana Republike?
Prema Zakonu 2429, počinje 28. 10. u 13.00 i obuhvata cijeli 29. 10. To je dan i po.
Gdje je proglašena republika?
Proglašena je u prvoj zgradi TBMM-a, u ankarskoj četvrti Ulus. U zgradi se danas nalazi Muzej rata za nezavisnost.
Kada je 29. 10. postao državni praznik?
Zakon je usvojen 19. 4. 1925. Godine 1923. nije postojao zakon kojim je taj datum određen kao praznik.
Izvori
- TBMM — Muzej rata za nezavisnost tbmm.gov.tr
- Ministarstvo kulture i turizma — Hronologija 1923. godine ktb.gov.tr
- Belleten — Proglašenje Republike Turske, početak Atatürkovih reformi belleten.gov.tr
- TBMM — Izvorni tekst Zakona br. 364 www5.tbmm.gov.tr
- Anadolu Ajansı — Proglašenje republike i prvi predsjednički govor aa.com.tr
- Zapisnik TBMM-a — 29. 10. 1923., 43. sjednica www5.tbmm.gov.tr
- Vikipedi — Dan Republike 29. 10 tr.wikipedia.org
- Wikipedia — Dan Republike (Turska) en.wikipedia.org
- TBMM — Zakon br. 2429 o državnom prazniku i općim praznicima www5.tbmm.gov.tr
Image: 10th Anniversary Speech.jpg — Republic of Turkey, Public domain
