Španska armada iz 1588. bila je flota koju je španski kralj Filip II poslao da svrgne kraljicu Elizabetu I s engleskog prijestolja. Njome je zapovijedao vojvoda od Medine Sidonije. Pohod je propao. Tome su doprinijeli požarni brodovi, engleska topovska vatra, nepovoljni vjetrovi i jesenje oluje.
U ovom članku možete pratiti pohod od prvog plana do brodskih olupina na irskoj obali.
Šta znači naziv „Španska armada“?
Španska riječ armada znači oružana sila ili flota. Potječe od latinskog glagola armare, „naoružati“. Naziv „Španska armada“ tako jednostavno znači „španska flota“.
Ipak, naziv se posebno vezao za jedan događaj: pohod protiv Engleske 1588. Bio je dio Englesko-španskog rata, koji je trajao od 1585. do 1604.
Zašto je Španija poslala Armadu?
Prvi dokumentovani prijedlog napada na Englesku potječe iz 8. 1583. Iznio ga je admiral Álvaro de Bazán nakon pobjede na Azorima.
Filip II imao je nekoliko ciljeva:
- Obnoviti katoličanstvo u Engleskoj.
- Zaustaviti englesku podršku nizozemskim pobunjenicima.
- Okončati piratske napade na španske interese.
Enciklopedijski članak na turskom jeziku cilj navodi još izravnije. Namjera je bila svrgnuti Elizabetu I s prijestolja.
Kada je isplovila Španska armada?
Flota od oko 130 brodova napustila je lisabonsku luku između 28. i 30. 5. 1588. To su datumi prema gregorijanskom kalendaru, koji je koristila Španija.
Engleska je još koristila julijanski kalendar. On je 1588. zaostajao 10 dana. Zato isti događaj u različitim knjigama može imati dva datuma.
Zamislite da s prijateljem dogovarate putovanje vozom. Vi čitate datum s telefona, a prijatelj iz starog papirnog rokovnika čiji datumi odstupaju 10 dana. Na stanicu biste došli različitih dana. Tako je i s izvorima o Armadi. Provjerite koji kalendar autor koristi.
U ovom članku svi datumi navedeni su prema gregorijanskom kalendaru.
Plan invazije i zapovjednik
Plan invazije imao je dva dijela. Armada je trebala proći kroz Lamanš. Zatim je trebala štititi prebacivanje vojske vojvode od Parme iz Flandrije u Englesku.
Flota je rano ostala bez prvog zapovjednika. Markiz od Santa Cruza umro je u 2. 1588. Filip II na njegovo je mjesto postavio vojvodu od Medine Sidonije, koji nije imao pomorskog iskustva.
Engleska odbrana imala je jasniji lanac zapovijedanja. Elizabeta I je u 12. 1587. na njeno čelo postavila lorda Howarda od Effinghama. Francis Drake postao je njegov viceadmiral.
Brodovi Španske armade: šta su prevozili?
Flotu je činilo oko 130 brodova. Nisu svi bili ratni brodovi građeni za borbu. La Juliana je, naprimjer, bila trgovački brod od 860 tona. Za pohod su joj dodijeljena 32 topa, 325 vojnika i 70 mornara.
La Juliana je već imala svoju historiju. Prevozila je trupe tokom pohoda kod Lepanta 1571., ali nije neposredno učestvovala u bici.
Sačuvani su i njeni topovi. Jedan bronzani opsadni top izvađen s broda težak je 2,5 tona. Mogao je ispaliti željeznu kuglu tešku oko 18,6 kilograma.
Lamanš: prvo opažanje i potjera
Armada je uočena kod rta Lizard u Cornwallu 29. 7. 1588. Vijest su duž obale prenosile signalne vatre.
Engleski brodovi bili su okretniji. Tu su prednost koristili da špansku flotu drže podalje od mogućih mjesta iskrcavanja kod Plymoutha, Portsmoutha i u Solentu.
Armada je nastavila plovidbu kroz Lamanš bez iskrcavanja.
Bitke Španske armade: Calais i Gravelines
Armada se 6. 8. 1588. usidrila kod Calaisa. Vojska vojvode od Parme još se nije spojila s flotom.
Jedan od problema bili su Nizozemci. Justinus od Nassaua držao je Dunkirk pod blokadom s oko 30 malih nizozemskih brodova. To je bila jedna od glavnih prepreka zbog kojih Parmine desantne brodice nisu mogle stići do Armade.
Noć napada požarnim brodovima
Englezi su napali u noći sa 7. na 8. 8. 1588. Prema usidrenoj Armadi poslali su osam požarnih brodova.
Jedan detalj iznenađuje mnoge čitaoce. U tom napadu nije izgorio nijedan španski brod. Požarni brodovi djelovali su na drugi način. Španske posade presjekle su sidrene konope, a brodovi su se raspršili.
Gubitak tolikog broja sidara i konopa imao je ozbiljne posljedice. Zajedno s vjetrom i morskim strujama onemogućio je spajanje s Parminim snagama.
Gravelines, 8. 8. 1588.
Odlučujuća pomorska bitka odigrala se kod Gravelinesa 8. 8. 1588. Englezi su se prije otvaranja vatre približili na oko 90 metara. Ta im je udaljenost bila potrebna da probiju hrastove trupove španskih brodova.
Španske teške topove bilo je teško ponovo napuniti. Skučen prostor i teret smješten između paluba usporavali su posade. Englezi su ujedno izbjegavali španske pokušaje ukrcavanja na njihove brodove.
Ta kombinacija odlučila je ishod bitke. Španci su željeli borbu izbliza, prsa u prsa. Englezi su se borili topovima s udaljenosti.
Poraz Španske armade: zašto je Španija izgubila?
Poraz je nastao zajedničkim djelovanjem više uzroka:
- Izostalo je spajanje s Parmom. Nizozemska blokada držala je vojsku i flotu razdvojenima.
- Požarni brodovi. Razbili su usidreni poredak i ostavili Armadu bez sidara.
- Engleska topovska vatra. Kod Gravelinesa Englezi su snažno pogađali s oko 90 metara. Španci su teško ponovo punili topove.
- Vjetar. Jugozapadni vjetrovi spriječili su Armadu da se vrati prema Parmi.
Pošto je put nazad bio zatvoren, zapovjednici su izabrali drugu rutu. Odlučili su oploviti sjever Škotske i vratiti se u Španiju.
Španska armada u Irskoj i Sligu
Oluje su na povratku razbile dio flote uz obale Škotske i Irske.
Veliki gubitak na irskoj obali dogodio se 21. 9. 1588. Kod Streedagha u području Sliga potonula su tri broda: La Juliana, La Lavia i Santa Maria de Visón. Ukupno je poginulo više od 1.100 ljudi.
Među preživjelima s broda La Lavia bio je kapetan Francisco de Cuéllar. Kasnije je opisao potonuće i svoj život u Irskoj. Njegov zapis pruža detaljno svjedočenje očevica o prilikama u tom području 1588.
Priča o Armadi zato nije završila kod Gravelinesa. Za mnoge španske mornare završila je na irskoj plaži.
Zastava Španske armade
Iz pohoda je sačuvan mali komad tkanine. Kraljevski muzeji u Greenwichu u Londonu čuvaju fragment lanene zastave s broda San Mateo, datiran u 1588. Njegove dimenzije su 67,2 × 152,4 milimetra.
Fragment je sićušan. Ipak, predstavlja neposrednu materijalnu vezu s jednim brodom flote.
Gdje se pohod odvijao?
Pohod je obuhvatio veliki dio mora i obale:
- Lisabon: polazište flote.
- Cornwall, rt Lizard: mjesto prvog opažanja.
- Plymouth, Portsmouth i Solent: moguća mjesta iskrcavanja koja su Englezi štitili.
- Calais i Gravelines: mjesta noćnog napada požarnim brodovima i odlučujuće bitke.
- Dunkirk: luka pod nizozemskom blokadom.
- Škotska i Irska: mjesta brodoloma tokom povratka, uključujući Streedagh u Sligu.
Ako posjetite ta mjesta, stajat ćete na samoj ruti pohoda.
Hronologija
- 8. 1583.: Álvaro de Bazán predlaže Filipu II napad na Englesku.
- 1585.: Počinje Englesko-španski rat.
- 2. 1588.: Umire markiz od Santa Cruza. Medina Sidonia preuzima zapovjedništvo.
- 28–30. 5. 1588.: Armada napušta Lisabon.
- 29. 7. 1588.: Flota je uočena kod rta Lizard u Cornwallu.
- 6. 8. 1588.: Španci se sidre kod Calaisa.
- 7–8. 8. 1588. (noć): Osam engleskih požarnih brodova raspršuje Armadu.
- 8. 8. 1588.: Bitka kod Gravelinesa.
- 8–9. 1588.: Armada se pokušava vratiti u Španiju ploveći oko Škotske i Irske.
- 21. 9. 1588.: Tri broda tonu kod Streedagha.
- 1589.: Engleska protuarmada doživljava poraz.
- 1604.: Londonskim mirom završava rat.
Detalji koje nećete naći u turističkim vodičima
- Požarni brodovi nisu ništa zapalili. Kod Calaisa se nije zapalio nijedan španski brod. Štetu su prouzrokovali presječeni sidreni konopi i raspršivanje flote.
- Jedan svjedok je preživio. Kapetan Cuéllar s broda La Lavia ostavio je detaljan opis brodoloma i Irske 1588.
- La Juliana već je bila kod Lepanta. Tamo je 1571. prevozila trupe. Nije neposredno učestvovala u bici.
- Jedan top, 2,5 tona. Bronzani opsadni top s broda La Juliana ispaljivao je željeznu kuglu tešku oko 18,6 kilograma.
- Zastava veličine šake. Fragment s broda San Mateo iz 1588. ima dimenzije svega 67,2 × 152,4 milimetra.
Nakon 1588: rat se nastavlja
Poraz nije okončao rat. Engleska je 1589. poslala vlastitu protuarmadu prema Španiji pod zapovjedništvom Francisa Drakea i Johna Norrisa. Nije ostvarila ciljeve i pretrpjela je težak poraz.
Sukob je završen tek Londonskim mirom 1604. Armada je zato bila jedno poglavlje rata koji je trajao gotovo dvadeset godina.
Često postavljana pitanja
Kada je isplovila Španska armada?
Napustila je Lisabon između 28. i 30. 5. 1588. prema gregorijanskom kalendaru.
Šta znači riječ „armada“?
Znači oružana sila ili flota, a potječe od latinskog armare.
Gdje se odigrala glavna bitka?
Kod Gravelinesa, 8. 8. 1588., nakon što se flota usidrila kod Calaisa.
Šta se dogodilo u Irskoj?
Oluje su razbile brodove na irskim obalama. Kod Streedagha u Sligu 21. 9. 1588. potonula su tri broda. Poginulo je više od 1.100 ljudi.
Je li Engleska dobila rat 1588.?
Nije. Rat je trajao do Londonskog mira 1604.
Izvori
- Vikipedi — Španska armada tr.wikipedia.org
- Wikipedia — Španska armada en.wikipedia.org
- Historijsko udruženje — Pohod Armade 1588 history.org.uk
- Historic England — Armada 1588 historicengland.org.uk
- Kraljevski muzeji u Greenwichu — Elizabeta I i Španska armada rmg.co.uk
- Nacionalni muzej Kraljevske mornarice — Karta 9: Napad požarnim brodovima armadamaps.nmrn.org.uk
- Služba za nacionalne spomenike — Kapetan Cuéllar, preživjeli iz brodoloma Španske armade 1588 uchireland.ie
- Nacionalni muzej Irske — Topovi Armade i točak topovskog lafeta source.museum.ie
- Ministarstvo kulture Španije — Ugovor o gradnji broda La Juliana cultura.gob.es
- Kraljevski muzeji u Greenwichu — Zastava, AAA0918 rmg.co.uk
Image: Launch of fireships against the Spanish Armada, 7 August 1588 RMG BHC0263.jpg — anonymous, Public domain
