Sjeverni Kipar: proglašenje nezavisnosti 1983. godine

Proglašenju nezavisnosti Sjevernog Kipra 15. 11. 1983. prethodile su dvije decenije sukoba, političkih podjela i pregovora. Skupština Turske Federativne Države Kipar jednoglasno je odobrila nezavisnost. Turska priznala je novu državu istog dana. Tri dana kasnije Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo je taj čin pravno nevažećim i zatražilo njegovo povlačenje.

Ako želite razumjeti te suprotstavljene stavove, počnite od Republike Kipar, osnovane 1960. godine. Put do 11. 1983. vodio je kroz nasilje među zajednicama, državni udar, tursku vojnu intervenciju i raniju upravu kiparskih Turaka. Proglašenjem nezavisnosti ta je uprava promijenila svoj zahtjev u pogledu statusa. Uslijedila je i neposredna međunarodna reakcija.

Sjeverni Kipar: gdje se nalazi i koji mu je glavni grad?

Sjeverni Kipar upravlja područjem od približno 3.355 kvadratnih kilometara na sjeveru Kipra, ostrva u istočnom Sredozemlju. Glavni grad je Sjeverna Nikozija, sjeverni dio Nikozije. Ovi geografski podaci određuju područje čije je proglašenje nezavisnosti postalo predmet Rezolucije 541 Vijeća sigurnosti.

Prema naknadnoj procjeni stanovništva koju je izradila sjeverna uprava, na tom području je 1983. godine živjelo 155.521 stanovnika. Taj podatak odnosi se na godinu osnivanja. Ako uz ovu historiju gledate kartu Sjevernog Kipra, obratite pažnju na datume: stvarna podjela ostrva uslijedila je nakon događaja iz 1974., prije proglašenja nezavisnosti.

Kako je uređenje iz 1960. ustupilo mjesto sukobu?

Republika Kipar formalno je proglasila nezavisnost u noći između 15. i 16. 8. 1960. Prema sporazumima iz 1960., Turska, Grčka i Ujedinjeno Kraljevstvo postali su države garanti. Ti sporazumi ostali su u središtu pravnog spora o proglašenju iz 1983. godine.

Borbe između kiparskih Turaka i kiparskih Grka počele su 21. 12. 1963. Historiografski prikazi kiparskih Turaka te događaje nazivaju Krvavim Božićem. Vijeće sigurnosti je 4. 3. 1964. Rezolucijom 186 preporučilo uspostavljanje Mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na Kipru, UNFICYP-a.

Sukob je, dakle, imao međunarodnu dimenziju mnogo prije 11. 1983. Uloga država garanata potjecala je iz vremena stjecanja nezavisnosti. Nakon nasilja iz 1963. uslijedio je odgovor UN-a u obliku mirovne misije. I uređenje iz 1960. i Ujedinjene nacije imali su ulogu u kasnijem sporu o državnosti.

Šta se promijenilo 1974. i 1975. godine?

Državni udar koji je podržala vojna hunta u Grčkoj svrgnuo je predsjednika Makariosa 15. 7. 1974. Na vlast je došao Nikos Sampson. Turska je započela vojnu intervenciju 20. 7. 1974. U periodu koji je uslijedio Kipar je u praksi podijeljen na sjever i jug.

Turska Federativna Država Kipar osnovana je 13. 2. 1975. Njenim proglašenjem nije formalno zatražena nezavisnost. Ta je razlika važna: uprava uspostavljena 1975. prethodila je Turskoj Republici Sjeverni Kipar osam godina. Međutim, dva proglašenja sadržavala su različite zahtjeve u pogledu njenog statusa.

Sporazum o stanovništvu, postignut u Beču pod nadzorom UN-a 2. 8. 1975., uredio je preseljenja između dva dijela ostrva. Obuhvatio je kiparske Turke koji su se selili s juga na sjever i kiparske Grke koji su se selili sa sjevera na jug. Put do 1983. tako je, uz promjene političkih institucija, uključivao i sporazume koji su utjecali na mjesto stanovanja ljudi.

Koji su pregovori prethodili proglašenju?

Makarios i Rauf Denktaš dogovorili su 12. 2. 1977. u Nikoziji načela za pregovore među zajednicama. Sastanak je održan pod nadzorom generalnog sekretara UN-a. Ta su načela pružila okvir za pregovore nakon uspostavljanja federativne uprave.

Novi sastanak na visokom nivou održan je u Nikoziji 18. i 19. 5. 1979. Spiros Kiprijanu (Spiros Kyprianou) i Denktaš postigli su sporazum od deset tačaka. Načela iz 1977. i sporazum iz 1979. bili su koraci u pregovaračkom procesu.

Skupština Federativne Države usvojila je 17. 6. 1983. rezoluciju koja je uključivala pravo na samoopredjeljenje. Usvojena je sa 33 glasa za i šest protiv. To podijeljeno glasanje prethodilo je jednoglasnoj odluci iz 11. 1983., kada je skupština proglasila nezavisnu državu.

Šta se dogodilo 15. 11. 1983.?

Skupština je 15. 11. 1983. proglasila Tursku Republiku Sjeverni Kipar. Odluka je bila jednoglasna. Rauf Raif Denktaš postao je njen prvi predsjednik i ostao na toj dužnosti do 2005. godine. Turska je formalno priznala državu na dan proglašenja.

Turska je proglašenje opravdavala pravom kiparskih Turaka na samoopredjeljenje i političku ravnopravnost. Vijeće sigurnosti zauzelo je drugačiji pravni stav. Dok čitate, važno je da jasno razlikujete čiji je koji stav: tursko obrazloženje i ocjena Vijeća bili su suprotstavljeni argumenti o istom činu.

Kako su reagovali Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i UN?

Britanski ministar vanjskih poslova Džefri Hau (Geoffrey Howe) obratio se Donjem domu parlamenta 15. 11. 1983. Proglašenje je opisao kao pokušaj otcjepljenja. Izjavio je i da će Velika Britanija nastaviti priznavati samo Republiku Kipar. Britanija je, dakle, objavila svoje odbijanje istog dana kada je Turska objavila priznanje.

Margaret Tačer (Margaret Thatcher) istog je dana poslala poruku Kenanu Evrenu. Zatražila je da pomogne osigurati povlačenje proglašenja nezavisnosti. Britanski odgovor uključivao je i javno obraćanje u parlamentu i neposredan apel turskom rukovodstvu.

Sjedinjene Američke Države nikada nisu priznale Tursku Republiku Sjeverni Kipar. Zadržale su diplomatske odnose s Republikom Kipar, uspostavljene 1960. godine. Njihov stav značio je nastavak priznavanja republike nastale stjecanjem nezavisnosti.

Vijeće sigurnosti usvojilo je Rezoluciju 541 18. 11. 1983. Ocijenilo je da proglašenje nije u skladu s Ugovorom o osnivanju i Ugovorom o garanciji iz 1960. Smatralo ga je pravno nevažećim i zatražilo njegovo povlačenje. Sedmim stavom pozvalo je sve države da ne priznaju nijednu kiparsku državu osim Republike Kipar.

Vijeće se tom pitanju vratilo Rezolucijom 550 od 11. 5. 1984. Osudilo je razmjenu ambasadora između Turske i rukovodstva kiparskih Turaka kao čin otcjepljenja. Pozvalo je države i da uskrate priznanje te izbjegavaju pomoć koja bi olakšala djelovanje ili podržala secesionistički entitet.

Hronologija

• Noć između 15. i 16. 8. 1960.: Republika Kipar formalno je proglasila nezavisnost.
• 21. 12. 1963.: Počele su borbe među zajednicama.
• 4. 3. 1964.: Rezolucijom 186 preporučeno je osnivanje UNFICYP-a.
• 15. 7. 1974.: Državni udar koji je podržala grčka hunta svrgnuo je Makariosa.
• 20. 7. 1974.: Počela je turska vojna intervencija.
• 13. 2. 1975.: Proglašena je Turska Federativna Država Kipar.
• 2. 8. 1975.: Bečki sporazum o stanovništvu uredio je preseljenja prema sjeveru i jugu.
• 12. 2. 1977.: Makarios i Denktaš dogovorili su načela za pregovore.
• 18. i 19. 5. 1979.: Kiprijanu i Denktaš postigli su sporazum od deset tačaka.
• 17. 6. 1983.: Skupština Federativne Države usvojila je rezoluciju o samoopredjeljenju.
• 15. 11. 1983.: Sjeverni Kipar proglasio je nezavisnost; Turska ga je priznala.
• 18. 11. 1983.: Vijeće sigurnosti usvojilo je Rezoluciju 541.
• 7. 3. 1984.: Usvojen je zakon o zastavi Sjevernog Kipra.
• 11. 5. 1984.: Vijeće sigurnosti usvojilo je Rezoluciju 550.
• 5. 5. 1985.: Ustav Sjevernog Kipra odobren je na referendumu.

Pojedinosti koje nećete pronaći u turističkim vodičima

Rezolucija 541 usvojena je sa 13 glasova za. Pakistan je glasao protiv, a Jordan je bio suzdržan. Rezolucija 550 također je dobila 13 glasova podrške, dok je Pakistan bio protiv. Ovog puta suzdržane su bile Sjedinjene Američke Države. Dvije rezolucije zato su imale sličan rezultat glasanja, ali različite suzdržane države.

Ustavni proces nastavio se i nakon proglašenja. Ustav Sjevernog Kipra odobren je na referendumu 5. 5. 1985., približno godinu i po nakon proglašenja nezavisnosti. Proglašenje i odobravanje ustava bili su zasebne prekretnice.

Zastava Sjevernog Kipra: kada je usvojena?

Zastava ima bijelu podlogu, crveni polumjesec i zvijezdu te dvije pruge. Zakon o zastavi usvojen je 7. 3. 1984., a objavljen u Službenom listu 9. 3. 1984. Zakonsko usvajanje zastave tako je uslijedilo nakon proglašenja iz 11. 1983.

Praznici i valuta Sjevernog Kipra: kako historija ulazi u svakodnevni život?

Dan Republike slavi se 15. 11. i obilježava proglašenje iz 1983. godine. Službena valuta je turska lira. Ako prisustvujete proslavi Dana Republike ili svakodnevnu kupovinu platite lirama, godišnjica i valuta povezuju ovu političku historiju sa svakodnevnim životom.

Često postavljana pitanja

Kada je Turska priznala proglašenje?

Turska je formalno priznala Sjeverni Kipar 15. 11. 1983., na dan proglašenja nezavisnosti.

Je li Sjeverni Kipar proglasio nezavisnost 1975. godine?

Turska Federativna Država Kipar osnovana je 1975. bez formalnog proglašenja nezavisnosti. Proglašenjem od 15. 11. 1983. izričito je uspostavljena nezavisna država.

Zašto je Vijeće sigurnosti odbacilo proglašenje?

Rezolucijom 541 ocijenjeno je da proglašenje nije u skladu s Ugovorom o osnivanju i Ugovorom o garanciji iz 1960. Proglašeno je pravno nevažećim i zatraženo je njegovo povlačenje.

Ko je bio prvi predsjednik?

Rauf Raif Denktaš postao je prvi predsjednik 1983. godine. Tu je dužnost obavljao do 2005.

Izvori

1. Wikipedia — Sjeverni Kipar en.wikipedia.org
2. Wikipedia — Sjeverna Nikozija en.wikipedia.org
3. Vikipedi — Turska Republika Sjeverni Kipar tr.wikipedia.org
4. Atatürkova enciklopedija — Kiparsko pitanje i nezavisna Republika Kipar) ataturkansiklopedisi.gov.tr
5. UNFICYP — Osnivanje UNFICYP-a unficyp.unmissions.org
6. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Turske — Historija kiparskog pitanja mfa.gov.tr
7. Ured za javno informisanje Sjevernog Kipra — Društvena, ekonomska i politička historija Kipra pio.mfa.gov.ct.tr
8. Ministarstvo vanjskih poslova Sjevernog Kipra — Historijska perspektiva mfa.gov.ct.tr
9. Generalni sekretar UN-a — Kiparsko pitanje, A/39/100 digitallibrary.un.org
10. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Turske — Hronologija za 1983. godinu diad.mfa.gov.tr
11. Yenidüzen — Deklaracija o osnivanju Sjevernog Kipra yeniduzen.com
12. Univerzitet Rauf Denktaş — Rauf Raif Denktaş rdu.edu.tr
13. Wikipedia — Deklaracija o nezavisnosti Turske Republike Sjeverni Kipar en.wikipedia.org
14. Vijeće sigurnosti UN-a, putem Refworlda — Rezolucija 541 refworld.org
15. Parlament Ujedinjenog Kraljevstva, Hansard — Kipar (turska zajednica), 15. 11. 1983 api.parliament.uk
16. Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a, Ured historičara — Kipar history.state.gov
17. Vijeće sigurnosti UN-a, putem Refworlda — Rezolucija 550 refworld.org
18. Ministarstvo nacionalnog obrazovanja Sjevernog Kipra — Zakon o zastavi 15/1984 mebnet.net
19. Ured za javno informisanje Sjevernog Kipra — Sistem vlasti pio.mfa.gov.ct.tr
20. Ured za javno informisanje Sjevernog Kipra — Svečanosti povodom Dana Republike 15. 11 pio.mfa.gov.ct.tr

FAQ

Image: Coast with Dome Hotel, Kyrenia, Northern Cyprus 03.jpg — Michal Klajban, CC BY-SA 4.0