Ko je bio Selim III i kada je vladao?
Selim III bio je 28. osmanski sultan. Vladao je od 7. 4. 1789. do svrgavanja 29. 5. 1807. Njegova vladavina usko je povezana s Nizam-i Cedidom, programom reformi vojne organizacije i civilnih institucija. Program je obuhvatao novu vojsku, zasebnu državnu blagajnu, tehničko obrazovanje i stalna diplomatska predstavništva.
Rođen je 24. 12. 1761. u palači Topkapi u Istanbulu. Otac mu je bio Mustafa III, a majka Mihrišah sultanija. Ipak, prijestolje nije naslijedio neposredno od oca. Sultan je postao nakon smrti svog amidže Abdulhamida I 1789.
Ako posjetite palaču Topkapi, kroz Selimov život upoznat ćete je i kao mjesto rođenja i kao mjesto zatočeništva. Tu je rođen, a nakon gubitka prijestolja u njoj je bio zatočen. Sahranjen je na drugom mjestu u Istanbulu, u turbetu uz džamiju Laleli (Laleli Camii), pored svog oca.
U kakvom je stanju bilo Osmansko Carstvo kada je Selim III postao sultan?
Kada je Selim preuzeo vlast, Osmansko Carstvo već je ratovalo s Rusijom i Austrijom. Početak njegove vladavine zato su obilježili i ratni sukobi i mirovni sporazumi. Nakon Svištovskog mira, potpisanog s Austrijom 4. 8. 1791., sljedeće godine uslijedio je sporazum s Rusijom.
Mir u Jašiju potpisan je 9. 1. 1792. Njime je ponovo potvrđeno priznanje Krima kao ruske teritorije, a rijeka Dnjestar utvrđena je kao granica. Ovi sporazumi pripadaju početnim godinama Selimove vladavine, prije osnivanja njegove nove vojne organizacije 1793.
Šta su bile reforme Nizam-i Cedid Selima III?
Nizam-i Cedid označava razdoblje obnove od 1792. do 1807. Njegov obuhvat bio je širi od novih vojnih jedinica s kojima se najčešće povezuje. Program je uključivao i preuređenje civilnih institucija. Pripremajući reforme, Selim je od državnika tražio pisane prijedloge za unapređenje institucija.
Ti prijedlozi nazivali su se lâyiha. Njihova uloga pruža vam konkretnu polaznu tačku za razumijevanje njegovog pristupa. Institucionalne promjene oslanjale su se i na pisane preporuke i na vojnu obuku. Vojska, državna blagajna i tehnička škola bile su zasebni dijelovi šireg reformskog razdoblja.
Vojska Nizam-i Cedid osnovana je 1793. i primjenjivala je obuku i strojne vježbe po evropskom uzoru. Njeni vojnici počeli su prve redovne vježbe na imanju Levend Çiftliği u Istanbulu, pod nazivom Bostancı Tüfenkçisi. Reforma je, dakle, imala određeno mjesto za obuku i jasno prepoznatljivu vojnu organizaciju.
Uz nove jedinice uspostavljena je zasebna finansijska struktura. U martu 1793. osnovane su blagajna İrad-i Cedid i njena zasebna uprava. Njihov zadatak bio je pokrivanje troškova nove vojske. Reformski program tako je uređivao i obuku vojske i njeno finansiranje.
Vezu sa svakodnevnim životom možete pronaći u planiranju budžeta. Ako odvajate novac za redovan trošak, prepoznat ćete osnovnu zamisao namjenskog fonda. Selimova blagajna İrad-i Cedid imala je jasno određenu svrhu: finansiranje nove vojske. Vojna reforma ovdje je podrazumijevala i uređivanje načina na koji će se podmirivati njeni troškovi.
Pažnja je posvećena i tehničkom obrazovanju. Vojna inženjerska škola Mühendishâne-i Berrî-i Hümâyun otvorena je 1795. Time je proširena tehnička obuka za kopnenu vojsku. U sklopu inženjerske škole 1797. počela je raditi štamparija. Selim se lično zanimao za knjige koje će se u njoj štampati.
Kako je Selim III promijenio osmansku diplomatiju?
Prva stalna osmanska ambasada otvorena je u Londonu 1793. Za ambasadora je imenovan Jusuf Agah-efendija (Yusuf Agâh Efendi). Ovaj diplomatski korak poduzet je iste godine kada su osnovane vojska Nizam-i Cedid i njena namjenska blagajna.
Stalno predstavljanje u inostranstvu bilo je, dakle, dio institucionalnih promjena za vrijeme Selimove vladavine. Londonska ambasada dopunjuje sliku koju pružaju Levend Çiftliği i inženjerska škola. Zajedno pokazuju širinu promjena u diplomatiji, vojnoj obuci i tehničkom obrazovanju.
Šta se dogodilo između Selima III i Napoleona?
Napoleon je 1798. izvršio invaziju na Egipat, koji je bio pod osmanskom vlašću. Selimova vlada odgovorila je objavom rata Francuskoj. Neposrednu vezu između Selima i Napoleona zato čine napad na osmansku teritoriju i osmansko-francuski rat koji je uslijedio.
Ako Selima prvenstveno povezujete s vojnom obukom po evropskom uzoru, invazija na Egipat dopunjuje vaše razumijevanje njegove vladavine. Njegova vlada provodila je takvu obuku dok je istovremeno odgovarala na francuske vojne akcije. I reforme i vanjski sukobi obilježili su njegove godine na prijestolju.
Zašto je Selim III svrgnut?
Otpor je postao vidljiv kada je vlada pokušala proširiti organizaciju Nizam-i Cedid na Rumeliju (Rumeli). Tokom događaja u Jedrenu (Edirne) 1806. lokalni uglednici, poznati kao ajani (âyân), pružili su oružani otpor. Pokušaj širenja organizacije tako je naišao na protivljenje i prije pobune koja je okončala Selimovu vladavinu.
Pobuna Kabakči Mustafe počela je 25. 5. 1807. ustankom jedinica jamaka na Bosforu. Pokret su podržali janjičari i protivnici reformi. Selim je svrgnut 29. 5. 1807., a Nizam-i Cedid je ukinut.
Važan je redoslijed događaja: oružani otpor širenju pojavio se 1806., a pobuna i svrgavanje uslijedili su 1807. Ishod je pogodio i vladara i njegov program. Selim je izgubio prijestolje istog dana kada je ukinuta reformska organizacija.
Ko je naslijedio Selima III?
Mustafa IV postao je sultan 29. 5. 1807. Bio je sin Abdulhamida I, amidže kojeg je Selim naslijedio 1789. Selimov neposredni nasljednik tako je potjecao iz amidžine grane porodice.
Svrgavanje nije odmah dovelo do Selimove smrti. U palači Topkapi ostao je zatočen približno 14 mjeseci. Njegova vladavina završila je u maju 1807., a ubijen je u julu 1808. Razlikovanje tih datuma olakšava praćenje završnih događaja njegovog života.
Kako je umro Selim III?
Selim je ubijen po naredbi Mustafe IV 28. 7. 1808. Tog dana Alemdar Mustafa-paša intervenirao je u palači kako bi ga vratio na prijestolje. Pokušaj povratka na vlast i Selimovo ubistvo bili su dio iste krize u palači.
Izvještaji se razlikuju u pogledu tačnog načina njegove smrti. Prema jednom predanju, zadavljen je uzicom. Opis u djelu Cevdet Tarihi bilježi okrvavljeno tijelo s tragovima udaraca, što ukazuje na nasilnu borbu.
Selim je sahranjen 29. 7. 1808. u turbetu uz džamiju Laleli u Istanbulu. Njegov grob smješten je pored groba njegovog oca Mustafe III. Ako kroz grad pratite mjesta iz njegovog života, Laleli je mjesto ukopa povezano s njegovom smrću.
Pojedinosti koje nećete naći u turističkim vodičima
Selimovo rođenje 1761. bilo je povod za sedmicu slavlja u Istanbulu. Mnogo prije njegovog stupanja na prijestolje 1789., njegov dolazak na svijet obilježen je svečanostima u gradu kojim će kasnije vladati.
Pisao je poeziju pod pjesničkim imenom Ilhami. Također je učio svirati tambur kod Tanburija Izaka. Poezija i muzičko obrazovanje dio su njegove biografije, uz pisane prijedloge reformi i vojne institucije povezane s njegovom vladavinom.
Selim je komponirao mevlevijski ajin u mekamu sûzidilârâ. Izveden je u njegovom prisustvu prilikom ponovnog otvaranja mevlevijske tekije na Galati (Galata Mevlevîhânesi), čiju je obnovu podržao. Time se određena kompozicija povezuje s konkretnom ustanovom i svečanošću kojoj je sultan prisustvovao.
Ličnu pažnju posvećivao je i štamparstvu. Zanimao se za knjige namijenjene štampariji osnovanoj u sklopu inženjerske škole 1797. Tehničko obrazovanje i izdavanje knjiga tako se susreću u konkretnom detalju njegovog reformskog djelovanja.
Hronologija
- 24. 12. 1761.: Selim je rođen u Istanbulu.
- 7. 4. 1789.: Naslijedio je Abdulhamida I kao osmanski sultan.
- 4. 8. 1791.: Potpisan je Svištovski mir s Austrijom.
- 9. 1. 1792.: Potpisan je mir u Jašiju s Rusijom.
- 1793.: Osnovane su vojska Nizam-i Cedid i blagajna İrad-i Cedid. U Londonu je otvorena prva stalna osmanska ambasada.
- 1795.: Otvorena je Mühendishâne-i Berrî-i Hümâyun.
- 1797.: Počela je raditi štamparija inženjerske škole.
- 1798.: Napoleonova invazija na Egipat dovela je do rata s Francuskom.
- 1806.: Širenje na Rumeliju naišlo je na oružani otpor tokom događaja u Jedrenu.
- 25. 5. 1807.: Počela je pobuna Kabakči Mustafe.
- 29. 5. 1807.: Selim je svrgnut. Naslijedio ga je Mustafa IV.
- 28. 7. 1808.: Selim je ubijen u palači.
- 29. 7. 1808.: Sahranjen je pored oca uz džamiju Laleli.
Često postavljana pitanja
Je li Selim III imao djece?
Selim III nije imao djece. Mustafa IV, koji ga je naslijedio, bio je sin Selimovog amidže Abdulhamida I.
Ko su bile supruge Selima III?
Među njegovim suprugama bile su Nefizar kadun i Afitab kadun. Nakon Nefizarine smrti 1792. Afitab je postala glavna supruga.
Je li Selim III umro tokom svrgavanja?
Selim je svrgnut 29. 5. 1807., a ubijen 28. 7. 1808. Između tih događaja proveo je približno 14 mjeseci u zatočeništvu u palači Topkapi.
Šta su obuhvatale reforme Nizam-i Cedid?
Obuhvatale su vojno i civilno preuređenje. Konkretne mjere uključivale su novu vojsku, njenu namjensku blagajnu, prošireno tehničko obrazovanje i stalno diplomatsko predstavništvo u Londonu.
Izvori
- Vikipedija — III. Selim tr.wikipedia.org
- Vikipedija — Selim III en.wikipedia.org
- TDV Islamska enciklopedija — Selim III islamansiklopedisi.org.tr
- TDV Islamska enciklopedija — Nizâm-ı Cedîd islamansiklopedisi.org.tr
- Enciklopedija turskog svijeta — III. Selim turkdunyasiansiklopedisi.gov.tr
- Ministarstvo vanjskih poslova Republike Turske — Historija ministarstva mfa.gov.tr
FAQ
Ko je naslijedio Selima III?
Selima III naslijedio je Mustafa IV 29. 5. 1807. Bio je sin Selimovog amidže Abdulhamida I.
Kako je umro Selim III?
Selim III ubijen je po naredbi Mustafe IV 28. 7. 1808. Izvještaji se razlikuju u pogledu tačnog načina ubistva. Jedan opisuje davljenje, dok drugi bilježi povrede koje ukazuju na nasilnu borbu.
Je li Selim III imao djece?
Selim III nije imao djece.
Ko su bile supruge Selima III?
Među njegovim suprugama bile su Nefizar kadun i Afitab kadun. Nakon Nefizarine smrti 1792. Afitab je postala glavna supruga.
Image: Joseph Warnia-Zarzecki – Sultan Selim III – Google Art Project.jpg — Joseph Warnia-Zarzecki 1850 (French) Born in Nantes, France, Public domain
