Bitka kod Čaldirana 1514: kratak odgovor
Bitka kod Čaldirana odigrala se 23. 8. 1514. Na otvorenom terenu sukobile su se vojske osmanskog sultana Selima I, poznatog kao Selim Okrutni (Yavuz Sultan Selim), i safavidskog vladara šaha Ismaila. Ishod je bio odlučujuća osmanska vojna pobjeda.
Ko je pobijedio u bici kod Čaldirana?
Pobijedile su Osmanlije. Šah Ismail ranjen je u borbi i uspio je pobjeći s bojišta. Nakon tog poraza više nikada nije lično predvodio vojsku u bici.
Pobjedu nisu odlučili samo vojnici na bojištu. Selimova vojska imala je topove i janjičare naoružane vatrenim oružjem. Safavidi na bojištu nisu imali artiljeriju.
Iranica opisuje presudni trenutak. Osmanski janjičari u središtu borbenog rasporeda pucali su iza prepreke od topovskih kola. Njihova vatra pomogla je da se razbije juriš safavidske konjice.
Brojke zahtijevaju oprez. Procjene za osmansku vojsku kreću se od 60.000 do 100.000 ljudi. Za safavidsku vojsku kreću se od 40.000 do 80.000. Niko ne može pouzdano utvrditi stvarne ukupne brojeve, pa svaku pojedinačnu brojku uzmite s rezervom.
Gdje se vodila bitka kod Čaldirana? Lokacija i karta
Borbe su se vodile na Čaldiranskoj ravnici blizu Makua. To područje danas se nalazi unutar granica Irana, a ne Turske.
Wikipedia na engleskom jeziku smješta bojište blizu sela Gal Ashaqi. Selo se nalazi oko 6 kilometara zapadno od iranskog grada Siah Cheshmeh.
Ako tražite kartu bitke kod Čaldirana, najčešće ćete naići na dva prikaza. Jedan prikazuje samu ravnicu. Drugi prikazuje osmanski pohod prema istoku i Tabrizu (Tebriz), safavidskoj prijestolnici. Kada gledate kartu, imajte na umu da su granice na njoj savremene. Bitka se vodila mnogo prije nego što su one povučene.
Zašto je počeo rat
Iranica ne pripisuje početak rata jednom događaju. Ukazuje na suparništvo Osmanlija i Safavida, koje se zaoštrilo nakon nastanka safavidske države.
Jedan događaj iz 1512. godine pokazuje koliko je to suparništvo bilo stvarno. Snage Nur Alija Halife (Nur Ali Halife) dale su da se u Tokatu hutba prouči u ime šaha Ismaila. Tokat se nalazio na osmanskoj teritoriji. Hutba u ime nekog vladara bila je javni znak odanosti. Safavidski utjecaj tako je i tamo postao vidljiv.
Prije pohoda na istok Selim je zatražio i pravno opravdanje za rat. Prema Islamskoj enciklopediji TDV-a, dobio je fetve od Sarigoreza Nureddin-efendije i Kemalpašazadea.
Čaldiran i Kurdi
Kurdski emiri imali su važnu ulogu u ovom pohodu. Selim je zadužio Idrisa Bitlisija da ih pridobije za osmansku stranu protiv Safavida.
Nilay Özok-Gündoğan objašnjava na čemu su počivali ti savezi. Oblikovalo ih je osmansko priznavanje nasljednih povlastica emira nad njihovim zemljama unutar Carstva. Drugim riječima, emirima je ponuđena sigurnost njihovih teritorija.
Slika bitke kod Čaldirana
Najpoznatija slika bitke nalazi se u Isfahanu, u palači Čehel Sotun. Nastala je 1801–1802. godine. To je oko 287 godina nakon bitke.
Slika, dakle, nije svjedočanstvo očevica. Prikazuje kako su kasnije generacije zamišljale bitku. Kada je gledate, pred vama je prikaz sjećanja, a ne izvještaj s bojišta.
Nakon bitke: Tabriz i povlačenje
Prema Iranici, Selimova vojska ušla je u Tabriz 7. 9. 1514. Islamska enciklopedija TDV-a navodi 5. 9. 1514. Izvori se razlikuju za dva dana.
Osmanlije se nisu zadržale. Problemi sa snabdijevanjem, opustošena zemlja i pritisak janjičara doveli su do povlačenja vojske nakon otprilike jedne sedmice.
Šta se promijenilo za Safavide
Poraz je narušio ugled šaha Ismaila među njegovim kizilbaškim sljedbenicima. Iranica navodi da je poljuljao predstavu o nepobjedivom, gotovo polubožanskom vođi.
Ostala je i vojna pouka. Nakon Čaldirana vatreno oružje dobilo je veću važnost u safavidskoj vojsci. Ismailov sin Tahmasp I koristio je topove u kasnijim ratovima.
Je li pobjeda sve riješila?
Nije. Pobjeda iz 1514. godine nije okončala osmansko-safavidski sukob. Razdoblje ratovanja trajalo je do Amasijskog mira, sklopljenog u Amasiji (Amasya) 1555. godine.
Čaldiran za AP World History: jednostavna definicija
Ako vam treba kratka definicija za ispit, možete upotrijebiti ovu. Bitka kod Čaldirana bila je sukob iz 1514. godine u kojem je osmanska vojska, uz topove i pješadiju naoružanu vatrenim oružjem na barut, porazila safavidske snage šaha Ismaila. Pokazuje kako je vatreno oružje moglo odlučiti ishod bitke. Pokazuje i da pobjeda u jednoj bici nije okončala dugotrajno suparništvo.
Hronologija
- 1512: Snage Nur Alija Halife daju da se u Tokatu hutba prouči u ime šaha Ismaila.
- 23. 8. 1514: Bitka kod Čaldirana završava osmanskom pobjedom.
- 9. 1514: Osmanska vojska ulazi u Tabriz, ostaje otprilike jednu sedmicu, a zatim se povlači.
- 1555: Amasijski mir okončava razdoblje osmansko-safavidskog ratovanja koje je uslijedilo nakon Čaldirana.
- 1801–1802: Nastaje slika bitke kod Čaldirana u palači Čehel Sotun.
Pojedinosti koje nećete naći u turističkim vodičima
- Prazni dokumenti s pečatom. Idris Bitlisi dobio je prazne dokumente na kojima je već bio sultanov pečat. Njihov sadržaj trebao je biti određen kasnije, tokom njegovih pregovora s kurdskim emirima.
- Zlatna kutija opijuma. TDV navodi da je šah Ismail tokom pohoda poslao Selimu pismo. Uz njega je stigla zlatna kutija ispunjena opijumom.
- Meci prema sultanovom šatoru. Vojnici su bili ogorčeni zbog teškoća tokom marša. Janjičari su na ravnici Eleškirt pucali prema Selimovom šatoru.
- Titula na novcu. Nakon pobjede Selimova titula „Sultan Selim Šah” pojavila se i na kovanom novcu.
Zašto se o ovoj priči i dalje raspravlja
Osmanski i safavidski izvori ne slažu se. Studija Vurala Gença iz 2019. godine navodi da osmanske hronike opisuju odlučujuću pobjedu. Safavidske hronike, nasuprot tome, povlačenje s Čaldirana predstavljaju kao taktičko povlačenje.
Postoji i spor o jednoj zarobljenici. Neki osmanski izvještaji navode da je zarobljena Tadžlu-hanuma. Roger Savory tvrdi da je zarobljenica bila Behruze-hanuma i da priča o zarobljavanju Tadžlu-hanume nije pouzdana.
Kada čitate o Čaldiranu, zapitajte se ko je napisao izvještaj i kome je bio namijenjen. Odgovor često objašnjava način na koji je priča ispričana.
Često postavljana pitanja
Ko je pobijedio u bici kod Čaldirana?
Osmanska vojska pod Selimom ostvarila je odlučujuću pobjedu nad safavidskim snagama šaha Ismaila 23. 8. 1514.
Gdje se vodila bitka kod Čaldirana?
Na Čaldiranskoj ravnici blizu Makua, u današnjem Iranu. Bojište je blizu sela Gal Ashaqi, oko 6 kilometara zapadno od Siah Cheshmeha.
Koliko se vojnika borilo kod Čaldirana?
Pouzdan broj nije poznat. Procjene su od 60.000 do 100.000 osmanskih vojnika i od 40.000 do 80.000 safavidskih vojnika.
Jesu li Osmanlije zauzele Tabriz nakon Čaldirana?
Jesu, na otprilike jednu sedmicu. Iranica ulazak datira na 7. 9. 1514., a TDV na 5. 9. 1514.
Je li Čaldiran okončao osmansko-safavidski sukob?
Nije. Razdoblje ratovanja trajalo je do Amasijskog mira 1555. godine.
Izvori
- Turska Wikipedia — Çaldıran Muharebesi tr.wikipedia.org
- Encyclopaedia Iranica — ČĀLDERĀN iranicaonline.org
- Islamska enciklopedija TDV-a — Çaldıran Savaşı islamansiklopedisi.org.tr
- Engleska Wikipedia — Bitka kod Čaldirana en.wikipedia.org
- Nilay Özok-Gündoğan — Kurdsko plemstvo u Osmanskom Carstvu, poglavlje 1 academic.oup.com
- Roger M. Savory — Taclu Hanum: Çaldıran Savaşı'nda Osmanlılar Tarafından Esir Alındı mı Alınmadı mı? dergipark.org.tr
- Vural Genç — Safevi Kroniklerinde Çaldıran Savaşı dergipark.org.tr
Image: “Shah Ismail at the Battle of Chaldiran”, from Bijan’s Tarikh-i Jahangusha-yi Khaqan Sahibqiran.jpg — Muin Musavvir, Public domain
