Odakle potječe Noć vještica? Od Samhaina do lampiona

Odakle potječe Noć vještica?

Noć vještica, koja se slavi 31. 10., razvila se prožimanjem sezonskih običaja Irske i Britanije s kršćanskim obredima. Dio te historije čine Samhain, Svi sveti i Dušni dan. Ako pratite trag izrezbarenog lampiona kroz te tradicije, naići ćete na zimska okupljanja, molitve za mrtve, obilaske kuća i seobe.

Sam naziv pruža jasno polazište. Halloween je skraćeni oblik izraza All Hallows’ Eve, koji označava večer uoči Svih svetih, praznika koji se obilježava 1. 11. Naziv, dakle, upućuje na kršćanski kalendar. Običaji povezani s tom večeri imaju širu historiju. Ona obuhvata irske sezonske proslave, maske i lampione od repe.

Šta je bio Samhain?

U tradicionalnom irskom kalendaru Samhain je padao 1. 11. i označavao početak zime. Bio je jedna od četiri sezonske prekretnice. Glavne proslave održavale su se prethodne večeri, 31. 10., kao i kod mnogih tradicionalnih praznika. Taj odnos između večernje proslave i narednog kalendarskog datuma pomaže objasniti njegovu vezu s Noći vještica.

Srednjovjekovni zapisi povezuju irski Samhain i velški Calan Gaeaf s okupljanjima na kraju ljeta i početku zime. Ona su mogla uključivati rješavanje pravnih pitanja, igre i svečanosti. Takve aktivnosti smještaju smjenu godišnjih doba u život zajednice. Ljudi su se sastajali da riješe praktične poslove, ali i da slave.

Prema folkloristici Jeanmarie Rouhier-Willoughby s Univerziteta Kentucky, irske sage zapisane između 9. i 12. vijeka bilježe proslave Samhaina. Ti datumi odnose se na pisane zapise. Treba ih razlikovati od tvrdnji o tome kako se tačno slavilo prije kršćanstva ili kako su pojedini običaji prešli u kasnije tradicije Noći vještica.

Je li Samhain bio praznik mrtvih?

Rouhier-Willoughby tumači Samhain kao keltsku novu godinu i prijelazno vrijeme kada su se duhovi predaka mogli vratiti na svijet. To tumačenje povezuje granicu između godišnjih doba s granicom između živih i mrtvih. Ono nudi jedno objašnjenje veze između Noći vještica i dolaska duhova.

Graham Harvey, profesor religijskih studija na Otvorenom univerzitetu, osporava ključni dio tog tumačenja. Navodi da pouzdani historijski dokazi ne potvrđuju da je pretkršćanski Samhain bio praznik posvećen sjećanju na mrtve. Neslaganje se odnosi na historijsku utemeljenost tog opisa, a ne na mjesto Samhaina na početku zime.

Naučni članak Ronalda Huttona iz 2024. godine također razmatra to tumačenje. U sažetku se ističe utjecaj Johna Rhysa i Jamesa Frazera na širenje shvatanja Samhaina kao keltske nove godine i velikog praznika mrtvih. Kada naiđete na to poznato objašnjenje, razlikujte sezonski praznik od spornih tvrdnji koje se vežu za njega.

Kako su kršćanski praznici oblikovali Noć vještica?

U zapadnom kršćanstvu razdoblje poznato kao Allhallowtide obuhvata tri povezana obilježavanja: predvečerje 31. 10., Sve svete 1. 11. i Dušni dan 2. 11. Datum i naziv Noći vještica uklapaju se u taj slijed. Sjećanje na mrtve imalo je jasno mjesto i u kršćanskim obredima koji su je okruživali.

Kalendar se razvijao postepeno. Papa Bonifacije IV je 609. godine posvetio rimski Panteon Mariji i svim mučenicima. Time je podržano njihovo spominjanje 13. 5. Franačko Carstvo je 835. godine, uz podršku pape Grgura IV, službeno prihvatilo 1. 11. kao datum Svih svetih.

Dušni dan, posvećen sjećanju na sve preminule kršćane 2. 11., postao je široko rasprostranjen u 12. vijeku. Taj razvoj je važan jer historija Noći vještica obuhvata i kršćanske prakse i sezonski folklor. Njena povezanost s mrtvima ne može se objasniti isključivo spornom rekonstrukcijom pretkršćanskog Samhaina.

Zašto su ljudi obilazili kuće?

Običaj souling zabilježen je najmanje od 15. vijeka. Siromašni i djeca obilazili su kuće i prikupljali male kolačiće zvane soul cakes, odnosno kolačiće za duše. Zauzvrat su nudili molitve za mrtve. Posjeta je povezivala dar domaćinstva s vjerskom uslugom. Tako je dijeljenje hrane dobilo mjesto u praksi sjećanja na preminule.

U irskoj tradiciji guisinga maskirani muškarci ili djeca izvodili su tačke za susjede u zamjenu za okrepu. U središtu te razmjene bio je nastup. Maske, posjete i gostoprimstvo domaćina spajali su se u aktivnosti koja je zavisila od učešća i posjetilaca i onih koji su ih dočekivali.

Muzej i vrtovi Horniman prepoznaju i nastupe pod maskama u vrijeme Samhaina i srednjovjekovnu razmjenu molitvi za kolačiće kao preteče savremenih običaja obilaska kuća. Tu historiju možete povezati sa svakodnevnim životom kroz poznat postupak: otvorite vrata i ponudite nešto posjetiocu. U soulingu je taj dar nosio obavezu molitve. U guisingu je bio nagrada za nastup.

Zašto su se od repe pravili lampioni jack-o’-lantern?

U Irskoj su ljudi urezivali lica u repe i u njih stavljali svijeće kako bi plašili druge u noći 31. 10. Osvijetljeno lice bilo je, dakle, dio proslave i prije nego što se u Americi razvila verzija s bundevom. Nacionalni muzej Irske opisuje danas rasprostranjeni lampion od bundeve kao američki oblik nastao razvojem irske tradicije lampiona od repe.

Jedna irska narodna priča objašnjava naziv jack-o’-lantern kroz Jackovu sudbinu. Nakon što mu je odbijen ulazak i u raj i u pakao, osuđen je da zauvijek luta noseći svoj lampion. Priča lampion povezuje s ljudskim likom osuđenim na lutanje. Izrezbarena repa istovremeno je opipljiv predmet povezan sa zastrašivanjem za Noć vještica.

Muzejska građa o repi pruža vam koristan način da sagledate poznati prizor Noći vještica. Izrezbarena bundeva dio je historije u kojoj se promijenila vrsta povrća. Irski običaj već je spajao izdubljeno povrće, lice i svjetlost svijeće. U njegovom američkom razvoju upotrijebljena je bundeva, koja danas obilježava taj lampion.

Kako se Noć vještica proširila u Americi?

Prema Rouhier-Willoughby, irski doseljenici donijeli su Noć vještica u Sjedinjene Američke Države tokom 19. vijeka. Do 1930-ih učestvovali su i Amerikanci koji nisu bili irskog porijekla. Doseljavanje je prenijelo proslavu u novu sredinu. Učešće se s vremenom proširilo izvan doseljeničkih zajednica povezanih s njenim dolaskom.

Jedan novinski primjer iz 1907. godine prikazuje nekoliko običaja zajedno. Vodič Kongresne biblioteke kroz historijske novine izdvaja izvještaj lista Los Angeles Herald iz 1907. godine. U njemu se opisuju nestašluci za Noć vještica, lampioni jack-o’-lantern i pokušaji da se gatanjem otkrije ko će s kim stupiti u brak. U tom američkom izvještaju lampioni i predviđanja o braku pojavljuju se, dakle, uz smicalice.

Hronologija

• 609: Papa Bonifacije IV posvećuje rimski Panteon Mariji i svim mučenicima, čime podržava njihovo spominjanje 13. 5.
• 835: Franačko Carstvo službeno prihvata 1. 11. kao datum Svih svetih, uz podršku pape Grgura IV.
• 9–12. vijek: Zapisuju se irske sage koje bilježe proslave Samhaina.
• 12. vijek: Obilježavanje Dušnog dana 2. 11. postaje široko rasprostranjeno.
• Najmanje od 15. vijeka: Souling podrazumijeva prikupljanje kolačića od domaćinstava u zamjenu za molitve za mrtve.
• 19. vijek: Irski doseljenici donose proslavu Noći vještica u Sjedinjene Američke Države.
• Oko 1900: U blizini Fintowna u Donegalu prave se lampioni od repe poput onih koji će kasnije biti predstavljeni u muzejskoj zbirci.
• 1907: Los Angeles Herald opisuje lampione za Noć vještica, nestašluke i gatanje o budućim brakovima.
• 1930-e: Prema Rouhier-Willoughby, Noć vještica slave i Amerikanci izvan irskih zajednica.
• 1943: Učiteljica Rois Ní Braonáin šalje lampion od repe Nacionalnom muzeju Irske.

Pojedinosti koje nećete naći u vodičima

Lampion od repe koji je Rois Ní Braonáin poslala 1943. godine ima konkretnu lokalnu vezu. Prema njenom opisu, predstavljao je vrstu lampiona kakvi su se oko 1900. godine pravili u okolini Fintowna u Donegalu. Time se muzejski prikaz povezuje s imenovanom darovateljicom, određenim mjestom i približnim razdobljem upotrebe.

Muzejski model sablasne repe, označen brojem F1943.350, gipsani je odljev koji je izradila i obojila umjetnica Eileen Barnes. Materijal je važan kada posmatrate predmet. Muzejski model čuva izgled izrezbarene repe pomoću namjenski izrađenog odljeva.

Maska za Noć vještica koju je predstavio Muzej Horniman napravljena je od vreće za pšenicu. Tri rupe služile su kao otvori za oči i usta, a na vreću je prišivena vunena brada. Taj primjer smješta običan materijal neposredno u historiju maskiranja. Pokazuje kako je vreća mogla postati pokrivalo za lice.

Gatanje je ušlo i u irsku hranu za Noć vještica. Predmeti stavljeni u kolač báirín breac nosili su predviđanja: prsten je označavao brak, komad tkanine siromaštvo, a novčić bogatstvo. Za razliku od kolačića koji su se u soulingu razmjenjivali za molitve, ovaj kolač sadržavao je znakove tumačene kao nagovještaji budućnosti.

Neki ljudi koji su u Irskoj sami putovali u noći 31. 10. nosili su nož s crnom drškom ili čeličnu iglu. Vjerovali su da će ih ti predmeti zaštititi od zlonamjernih bića. Običaj povezuje strah od natprirodnog s praktičnom okolnošću da neko mora putovati sam.

Često postavljana pitanja

Odakle potječe naziv Halloween?

Potječe od izraza All Hallows’ Eve, koji označava večer uoči Svih svetih, praznika koji se obilježava 1. 11. Sama Noć vještica slavi se 31. 10. Ta večer postala je i glavno vrijeme proslave Samhaina u Irskoj.

Je li Samhain nesumnjivo bio praznik mrtvih?

Ta je tvrdnja sporna. Rouhier-Willoughby povezuje Samhain s povratkom duhova predaka. Harvey tvrdi da pouzdani historijski dokazi ne potvrđuju postojanje pretkršćanskog praznika mrtvih. Uloga Samhaina kao početka zime zasebno je pitanje.

Jesu li najraniji irski lampioni za Noć vještica bili od bundeva?

Irska tradicija koju opisuje Nacionalni muzej Irske koristila je izrezbarene repe sa svijećama u unutrašnjosti. Muzej navodi da je lampion od bundeve oblik koji se iz te tradicije razvio u Americi.

Kako je Noć vještica stigla u Sjedinjene Američke Države?

Rouhier-Willoughby pripisuje donošenje te proslave irskim doseljenicima u 19. vijeku. Prema njenom prikazu, do 1930-ih u njoj su učestvovali i Amerikanci koji nisu bili irskog porijekla.

Izvori

1. Vikipedija — Noć vještica tr.wikipedia.org
2. Nacionalni muzej Irske — Tradicije Noći vještica source.museum.ie
3. Univerzitet Kentucky — Folkloristica Univerziteta Kentucky objašnjava očaravajuću historiju Noći vještica uknow.uky.edu
4. Otvoreni univerzitet — Historija Noći vještica open.edu
5. Univerzitet u Bristolu — Keltska nova godina i praznik mrtvih research-information.bris.ac.uk
6. Wikipedia — Noć vještica en.wikipedia.org
7. Muzej i vrtovi Horniman — Priče o Samhainu horniman.ac.uk
8. Nacionalni muzej Irske — Sablasna repa source.museum.ie
9. Kongresna biblioteka — Noć vještica: teme u zbirci Chronicling America guides.loc.gov

FAQ

Image: Traditional Irish halloween Jack-o’-lantern.jpg — rannṗáirtí anaiṫnid (coṁrá), CC BY-SA 3.0