Šta je Magna Carta i šta znači njen naziv?
Magna Carta na latinskom znači „Velika povelja“. Na turskom je dokument poznat i kao „Büyük Sözleşme“, odnosno „Veliki sporazum“. Duži naziv, Magna Carta Libertatum, koji ćete ponekad vidjeti, znači „Velika povelja sloboda“.
Ako ste pretraživali „magna carta šta je“ ili „magna carta značenje“, kratak odgovor glasi ovako. Magna Carta je kraljevska povelja o pravima dogovorena 15. 6. 1215. između engleskog kralja Ivana i barona koji su se pobunili protiv njega. Povelja je službeni pisani dokument kojim se dodjeljuju prava. Ova je kraljevska obećanja zabilježila na pergamentu, pa su se mogla ponovo pročitati kralju.
Zašto su se baroni pobunili protiv kralja Ivana?
Baroni su imali tri glavne zamjerke. Protivili su se pretjeranim porezima, samovoljnoj vlasti i preprekama u pristupu pravdi. Te su pritužbe dovele do pobune 1215.
Dvije strane sastale su se u Runnymedeu, na livadi uz obalu rijeke Temze između Windsora i Stainesa. Tamo je sporazum postignut 15. 6. 1215. Četiri dana kasnije objavljene su njegove odredbe. Ivan je zatim svojim službenicima poslao zapečaćenu naredbu da proglase mir.
Gdje je potpisana Magna Carta? Nije ni potpisana
Mnogi traže mjesto na kojem je Magna Carta potpisana. Tačan odgovor glasi: niko je nije potpisao. Povelja iz 1215. nema potpisa. Ovjerena je velikim kraljevskim pečatom, a ni baroni nisu priložili svoje pečate.
Ako planirate posjetu, Runnymede je mjesto na kojem je sporazum dogovoren i zapečaćen. Potpisivanja nije bilo. Ta razlika postaje važna kada stanete pred jedan od originala i pri dnu potražite nečije ime. Potpisa nema.
Šta zaista piše u tekstu iz 1215?
Dokument iz 1215. je dug, a najveći dio bavi se feudalnim odnosima. Nekoliko članova objašnjava zašto se o njemu govori i danas. Brojevi članova navedeni u nastavku potječu iz kasnijeg vremena.
Član 1 garantuje slobodu Engleske crkve i zaštitu njenih prava i sloboda.
Član 12 zabranjuje ubiranje novčane naknade umjesto vojne službe i feudalnih novčanih davanja bez zajedničkog savjetovanja kraljevstva. Izuzeci su bili otkupnina za kralja i određene svečanosti za njegovu najstariju djecu.
Član 39 kaže da nijedan slobodan čovjek ne smije biti uhapšen, zatvoren niti lišen imovine osim na osnovu zakonite presude sebi ravnih ili zakona zemlje.
Član 40 najčešće se citira. Pravo i pravda ne smiju se nikome prodati, uskratiti niti odgađati. Ako ste ikada mjesecima čekali jednostavan službeni dokument, već znate zašto je unesena riječ „odgađati“.
Član 61 dao je baronima sredstvo pritiska. Ako bi kralj prekršio povelju i ne bi ispravio povredu u roku od 40 dana od obavještenja, 25 barona imalo je ovlaštenje da mu zaplijeni dvorce, zemlju i dobra.
Je li zaista bila prvi dokument koji je ograničio kraljevu vlast?
Uvodni prikaz Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva opisuje Magna Cartu iz 1215. kao prvi dokument koji je pisanim putem utvrdio da kralj i njegova vlada nisu iznad zakona. Na toj tvrdnji počiva izraz „prvi dokument koji je ograničio kraljevu vlast“.
Biblioteka Doma lordova donosi važnu dopunu. Među historijskim prethodnicima navodi Krunidbenu povelju koju je Henrik I izdao 1100. Budući da su ranije povelje već postojale, pogrešno je Magna Cartu nazivati apsolutno prvim ograničenjem kraljevske vlasti. Preciznije je opisati je kao najutjecajniju takvu povelju.
Potrebna su još dva pojašnjenja. Objašnjenje ustavnog prava Ujedinjenog Kraljevstva koje daje Pravna biblioteka Univerziteta Georgetown jasno navodi da je povelja iz 1215. temeljni ustavni tekst. Ipak, ona nije moderni ustav koji u jednom dokumentu uređuje cijeli sistem vlasti. Povelja također nije zamišljena kao deklaracija jednakih prava svih ljudi. Njena prvobitna svrha bila je zaštita prava barona od kralja.
Šta se dogodilo nakon juna 1215?
Mir nije potrajao ni do kraja ljeta. U augustu 1215. papa Inocent III proglasio je povelju ništavnom. U septembru iste godine izbio je građanski rat između kralja i pobunjenih barona.
Ivan je umro 1216. Za vladavine njegovog sina Henrika III povelja je ponovo izdana, uz izmjene, 1216, 1217. i 1225. Godine 1297, za vladavine Edvarda I, verzija iz 1225. unesena je u registar zakona i postala dio pisanog prava Engleske.
Većina tog teksta kasnije je ukinuta. Danas su na snazi ostala samo tri člana Magna Carte iz 1297. Odnose se na slobode Engleske crkve, slobode Londona i garancije zakonitog postupka.
Hronologija
- 1100 Henrik I izdaje Krunidbenu povelju, koja se ubraja među prethodnike Magna Carte.
- 15. 6. 1215 Kralj Ivan i baroni dogovaraju Magna Cartu u Runnymedeu.
- 19. 6. 1215 Objavljene su odredbe sporazuma.
- august 1215 Papa Inocent III proglašava povelju ništavnom.
- septembar 1215 Počinje građanski rat između kralja i pobunjenih barona.
- 1216 Nakon Ivanove smrti povelja je ponovo izdana u ime Henrika III.
- 1217 Povelja je ponovo izdana. Iz ove godine potječe i zasebna Povelja o šumama, od koje se razlikuje nazivom Magna Carta.
- 1225 Henrik III izdaje verziju koja će kasnije biti unesena u registar zakona.
- 1297 Za vladavine Edvarda I verzija iz 1225. unesena je u registar zakona.
- 1759 William Blackstone uvodi numeraciju članova koja se koristi danas.
- 2009 Četiri sačuvana originala iz 1215. upisana su u UNESCO-ov međunarodni registar Pamćenje svijeta.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
- Tekst iz 1215. nema numerisane članove. Podjelu na 63 člana, koju koriste svi udžbenici, uveo je pravnik William Blackstone 1759, više od pet vijekova kasnije.
- Naziv je nastao zbog drugog dokumenta. Povelja je nazvana Magna Carta kako bi se razlikovala od Povelje o šumama, zasebno izdane 1217.
- Udovice su dobile djelimičnu slobodu. Član 8 zabranjuje prisiljavanje udovice na brak. Međutim, ako se željela ponovo udati, i dalje joj je trebala saglasnost kralja ili gospodara od kojeg je držala zemlju.
- Jedan član govori o ribolovu. Član 33 nalaže uklanjanje ribolovnih pregrada iz Temze, Medwaya i svih drugih voda Engleske, osim na morskoj obali.
- Niko je nije potpisao. Kao što je već navedeno, dokument je ovjeren velikim kraljevskim pečatom, a baroni nisu dodali vlastite pečate.
Gdje se Magna Carta nalazi danas?
Sačuvana su četiri originalna primjerka iz 1215. Dva se čuvaju u Britanskoj biblioteci u Londonu. Jedan pripada katedrali u Salisburyju. Četvrti pripada katedrali u Lincolnu i čuva se u dvorcu Lincoln.
Ako želite vidjeti jedan od njih, primjerak u Salisburyju izložen je u kapitularnoj dvorani katedrale. Primjerak iz Lincolna izložen je u prostoru David P J Ross Magna Carta Vault unutar dvorca Lincoln. Godine 2009. sva četiri originala iz 1215. upisana su u UNESCO-ov međunarodni registar Pamćenje svijeta.
Magna Carta izvan Engleske: Sjedinjene Američke Države i Indija
Jezik povelje proširio se i izvan Engleske. Nacionalni arhiv SAD-a objašnjava garanciju zakonitog postupka iz Petog amandmana na američki Ustav, usvojenog 1791, kao nastavak načela Magna Carte da se mora postupati prema zakonu zemlje.
Izraz „Magna Carta Indije“ potječe iz drugog vijeka. Prema istraživanju Instituta Max Planck za pravnu historiju i pravnu teoriju, savremenici su ga koristili kao poređenje za proglas kraljice Viktorije o Indiji iz 1858.
Često postavljana pitanja
Šta znači Magna Carta?
Magna Carta na latinskom znači „Velika povelja“. Magna Carta Libertatum znači „Velika povelja sloboda“. Na turskom se koristi i naziv „Büyük Sözleşme“.
Gdje je potpisana Magna Carta?
Nikada nije potpisana. Dogovorena je u Runnymedeu, između Windsora i Stainesa na Temzi, 15. 6. 1215. Ovjerena je velikim kraljevskim pečatom.
Gdje se Magna Carta nalazi danas?
Dva originala iz 1215. nalaze se u Britanskoj biblioteci u Londonu, jedan u kapitularnoj dvorani katedrale u Salisburyju, a primjerak katedrale u Lincolnu izložen je u dvorcu Lincoln.
Je li Magna Carta bila prvi dokument koji je ograničio kraljevu vlast?
Stranica Parlamenta naziva je prvim dokumentom koji je pisanim putem utvrdio da kralj nije iznad zakona. Međutim, Krunidbena povelja Henrika I iz 1100. nastala je ranije. Zato je oznaka „prvi“ pogrešna.
Izvori
- Vikipedija na turskom — Magna Carta tr.wikipedia.org
- Biblioteka Donjeg doma — Magna Carta: Je li još važna? commonslibrary.parliament.uk
- Parlament Ujedinjenog Kraljevstva — Magna Carta parliament.uk
- Nacionalni arhiv (Ujedinjeno Kraljevstvo) — Magna Carta nationalarchives.gov.uk
- Vikipedija na engleskom — Magna Carta en.wikipedia.org
- Parlament Ujedinjenog Kraljevstva — Galerija Magna Carte iz 1215 parliament.uk
- Biblioteka Doma lordova — Kratka historija Magna Carte researchbriefings.files.parliament.uk
- Pravna biblioteka Univerziteta Georgetown — Ustavno pravo Ujedinjenog Kraljevstva guides.ll.georgetown.edu
- Pravni fakultet Univerziteta Yale, projekt Avalon — Magna Carta 1215 avalon.law.yale.edu
- Univerzitet Istočne Anglije — Projekt Magna Carta magnacarta.cmp.uea.ac.uk
- Nacionalni arhiv (Ujedinjeno Kraljevstvo) — Magna Carta 1259–1306 nationalarchives.gov.uk
- Katedrala u Salisburyju — Pogledajte Magna Cartu salisburycathedral.org.uk
- Dvorac Lincoln — Magna Carta lincolncastle.com
- Nacionalna komisija Ujedinjenog Kraljevstva za UNESCO — Magna Carta iz 1215 unesco.org.uk
- Nacionalni arhiv SAD-a — Magna Carta archives.gov
- Kongresna biblioteka — Magna Carta u kulturi loc.gov
- Institut Max Planck za pravnu historiju i pravnu teoriju — Mit o Magna Carti lhlt.mpg.de
Image: Magna Carta (British Library Cotton MS Augustus II.106).jpg — Original authors were the barons and King John of England. U, Public domain
