Grenland (Grönland) dio je Kraljevine Danske (Danimarka) zato što su njegovi nordijski doseljenici prihvatili norvešku vlast 1261. godine, a Norveška (Norveç) i Danska dobile zajedničkog vladara 1380. godine. Kada je njihova unija prestala 1814. godine, Kielski sporazum zadržao je Grenland uz Dansku. Grenland danas ima samoupravu prema Zakonu o samoupravi iz 2009. godine. Taj zakon određuje i postupak stjecanja nezavisnosti.
Presudna veza vodi preko Norveške, ali historija ljudskog prisustva na Grenlandu seže do približno 2500. godine prije nove ere. Ako pratite doseljenike, odnose među vladarima i odredbe sporazuma, lakše ćete razumjeti vezu s Danskom. Ime ostrva, njegova zastava i izabrani parlament otkrivaju druge dijelove te historije.
Historija stanovništva Grenlanda: prije danske vlasti
Smatra se da najranija ljudska naselja na Grenlandu potječu iz približno 2500. godine prije nove ere. Taj datum označava početak ljudskog prisustva na ostrvu. Ne označava osnivanje grenlandske države niti početak danske vlasti.
Nordijski doseljenici predvođeni Erikom Crvenim (Kızıl Erik) stigli su s Islanda (İzlanda) na jugozapadnu obalu Grenlanda tokom 980-ih godina. Oko 1200. godine zajednice kulture Thule prešle su Naresov moreuz (Nares Boğazı) iz sjeverne Kanade. Te zajednice bile su preci današnjih grenlandskih Inuita.
Ovi datumi pomažu vam da razlikujete pojedine historijske procese. Najranije naseljavanje, nordijske seobe i dolazak zajednica kulture Thule pripadaju historiji stanovništva Grenlanda. Prihvatanje norveškog kralja među nordijskim doseljenicima 1261. godine pripada historiji političke vlasti.
Historija Grenlanda i Islanda: kako su dobili imena?
Island je bio polazište Erikovih doseljenika koji su tokom 980-ih godina otišli na Grenland. Priče o imenovanju oba ostrva sačuvane su u pisanim izvorima. Svaka povezuje ime s određenom osobom i njenim iskustvom ili namjerom.
Íslendingabók i Saga o Eriku Crvenom navode da je Erik odabrao ime Greenland, odnosno Zelena zemlja, jer bi privlačno ime privuklo doseljenike. U tom prikazu ime je namjerno odabrano kao poziv na doseljavanje. Treba ga čitati kao objašnjenje sačuvano u tim tekstovima.
Landnámabók donosi drugačiju priču o porijeklu imena Islanda. Oko 860–870. godine Flóki Vilgerðarson boravio je u Vatnsfjörðuru. Kada je vidio fjord ispunjen ledom, zemlju je nazvao Iceland, odnosno Ledena zemlja.
Erikova priča ima vezu sa svakodnevnim životom: privlačno ime može vas potaknuti da razmislite o nekom mjestu. U ovom slučaju tekstovi izričito povezuju primamljivo ime Grenlanda s nastojanjem da se tamo dovedu doseljenici.
Historija Grenlanda i Danske: zašto je Norveška važna?
Nordijski doseljenici na Grenlandu prihvatili su vlast norveškog kralja 1261. godine. Time je uspostavljena politička veza preko koje je Grenland postao povezan s evropskim kraljevinama. Kasnija veza s Danskom razvila se iz tog odnosa s Norveškom.
Norveška i Danska dobile su zajedničkog vladara 1380. godine. Grenland, koji je već bio vezan za Norvešku, tako je ušao u dinastičku vezu s danskim kraljevima. Redoslijed je važan: prvo je priznata norveška vlast, a zatim je nastala zajednička monarhija.
Posljednji sačuvani pisani zapis o srednjovjekovnoj nordijskoj zajednici na Grenlandu odnosi se na vjenčanje u crkvi Hvalsey 1408. godine. Nordijska zemljoradnička naselja nestala su tokom 15. vijeka. Zapis o vjenčanju potvrđuje jedan dokumentirani događaj. Ne daje tačan datum nestanka svakog naselja.
O razlozima napuštanja tih naselja i dalje se raspravlja. Istraživanje Univerziteta Massachusetts Amherst iz 2022. godine dovelo je u pitanje objašnjenja koja su naglašavala zahlađenje tokom Malog ledenog doba. Sedimenti iz lokalnih jezera ukazivali su na male promjene temperature. Sve izraženija suša mogla je imati veću ulogu.
Šta se promijenilo dolaskom Hansa Egedea 1721. godine?
Norveški pastor Hans Egede iskrcao se na Grenland sa svojom porodicom i posadom 3. 7. 1721. godine. Na ostrvu na ulazu u Nuup Kangerlua osnovao je Koloniju nade. Njegova ekspedicija započela je novo razdoblje kolonizacije i misionarskog djelovanja.
Jedan od Egedeovih ciljeva bio je pronaći stare nordijske doseljenike. Nije pronašao njihovu preživjelu zajednicu. Ta potraga povezivala je svrhu ekspedicije s historijom srednjovjekovnog naseljavanja ostrva.
Misionarski rad i trgovina razvijali su se zajedno tokom ovog kolonijalnog razdoblja. Egedeov sin Niels radio je kao misionar, trgovac i kolonijalni upravitelj. Njegove povezane uloge pokazuju kako je ista osoba mogla obavljati vjerske, trgovačke i upravne poslove.
Kolonija nade preseljena je 1728. godine u inuitsko naselje Nûk na kopnu. Kolonijalno središte postalo je poznato kao Godthåb, na području današnjeg glavnog grada Nuuka. Preseljenje je tako povezalo kolonijalnu upravu s postojećim inuitskim naseljem.
Historija vlasti nad Grenlandom: šta se dogodilo 1814. i 1933. godine?
Kielski sporazum od 14. 1. 1814. godine prenio je Norvešku pod vlast švedskog kralja. Njegove odredbe izričito su izuzele Grenland, Island i Farska ostrva (Faroe Adaları) iz tog prijenosa. Grenland je zato ostao uz Dansku nakon prestanka dansko-norveške unije.
Ovaj sporazum predstavlja presudnu diplomatsku prekretnicu u objašnjenju tog odnosa. Zajednička monarhija iz 1380. godine objašnjava kako je Grenland postao povezan s danskim kraljevima. Izuzeće zapisano u sporazumu iz 1814. godine objašnjava zašto je ta veza opstala nakon što je Norveška prešla pod švedskog kralja.
Norveška je kasnije osporila danski suverenitet. Godine 1931. zauzela je dio istočnog Grenlanda, tvrdeći da je riječ o teritoriji bez suverenog vlasnika. Danska je branila svoj suverenitet nad cijelim ostrvom.
Stalni sud međunarodne pravde presudio je 5. 4. 1933. godine da je norveška deklaracija o okupaciji protivpravna i nevažeća. Odluka je donesena s 12 glasova prema 2. Presuda se odnosila na konkretan teritorijalni spor unutar duže historije danske vlasti.
Od kolonijalnog statusa do grenlandske samouprave
Danski ustav iz 1953. godine uključio je Grenland u sastav Danske i ukinuo njegov kolonijalni status. Grenland je dobio i pravo da bira dva člana danskog parlamenta. Ustavno uključivanje tako je, uz promjenu statusa, donijelo i parlamentarnu zastupljenost.
Autonomija je stupila na snagu 1. 5. 1979. godine. U okviru tog uređenja uspostavljen je izabrani grenlandski parlament, Inatsisartut. Grenlandske institucije dobile su dodatni okvir kada je Zakon o samoupravi zamijenio dotadašnje autonomno uređenje 21. 6. 2009. godine.
Zakon iz 2009. priznaje narod Grenlanda kao narod s pravom na samoopredjeljenje prema međunarodnom pravu. Grenland ima zakonodavnu i izvršnu vlast u oblastima koje je preuzeo. Odbrana, sigurnost i monetarna politika ostaju u nadležnosti centralnih vlasti Kraljevine.
Jezik također ima jasno određeno zakonsko mjesto u ovom uređenju. Član 20. utvrđuje grenlandski kao službeni jezik Grenlanda. Ako želite razumjeti današnji odnos, uz stariju vezu među vladarima trebate razmotriti jezik, prenesene nadležnosti i parlamentarne institucije.
Član 21. prepušta odluku o nezavisnosti narodu Grenlanda. Sporazum kojim bi se provela nezavisnost zahtijeva referendum na Grenlandu te odobrenje Inatsisartut-a i danskog parlamenta. Zakon tako predviđa postupak u kojem učestvuju grenlandski birači i oba parlamenta.
Hronologija historije Grenlanda
- Oko 2500. godine prije nove ere: Smatra se da tada nastaju najranija ljudska naselja.
- 980-e godine: Erik Crveni predvodi nordijske doseljenike s Islanda na jugozapad Grenlanda.
- Oko 1200. godine: Zajednice kulture Thule stižu iz sjeverne Kanade.
- 1261. godina: Nordijski doseljenici prihvataju vlast norveškog kralja.
- 1380. godina: Norveška i Danska dobivaju zajedničkog vladara.
- 1408. godina: Zapis o vjenčanju u Hvalseyu posljednji je pisani trag o srednjovjekovnoj nordijskoj zajednici.
- 15. vijek: Nestaju nordijska zemljoradnička naselja.
- 3. 7. 1721.: Hans Egede osniva Koloniju nade.
- 1728. godina: Kolonija se seli u Nûk i postaje Godthåb.
- 14. 1. 1814.: Kielski sporazum izuzima Grenland iz prijenosa Norveške pod švedskog kralja.
- 5. 4. 1933.: Međunarodni sud proglašava norvešku deklaraciju o okupaciji nevažećom.
- 1953. godina: Ustavnim uključivanjem u Dansku prestaje kolonijalni status Grenlanda.
- 1. 5. 1979.: Počinje autonomija i rad izabranog grenlandskog parlamenta.
- 21. 6. 1985.: Grenlandska zastava prvi put je službeno podignuta.
- 21. 6. 2009.: Zakon o samoupravi stupa na snagu.
Pojedinosti koje nećete pronaći u turističkim vodičima
Grenlandsku zastavu Erfalasorput osmislio je grenlandski umjetnik Thue Christiansen. Prvi put je službeno podignuta 21. 6. 1985. godine. Usvojena je nakon što je parlament birao između konkurentskih prijedloga.
Na tajnom glasanju u parlamentu Christiansenov prijedlog s krugom dobio je 14 glasova. Bijeli nordijski križ na zelenoj podlozi dobio je 11 glasova. Taj rezultat smješta historiju zastave u konkretan politički kontekst razdoblja autonomije.
Kujataa na jugu Grenlanda čuva još jednu vezu između inuitske i nordijske historije. UNESCO datira tamošnja nordijska zemljoradnička naselja u razdoblje od 10. do 15. vijeka. Inuitsko-evropska zemljoradnička naselja razvijala su se tamo od 1780-ih godina.
UNESCO opisuje spoj zemljoradnje, stočarstva i lova na morske sisare u Kujatai kao svjedočanstvo najranijeg uvođenja poljoprivrede na Arktik (Arktika). Ovaj krajolik dodaje proizvodnju hrane i lov historiji koja se često objašnjava kroz kraljeve i sporazume.
Knjiga o historiji Grenlanda i polazni pravni izvori
Djelo Finna Gada The History of Greenland (Historija Grenlanda) pruža opširniji uvid u ranija razdoblja. Izdavač C. Hurst objavio je engleske prijevode prva dva toma 1970. i 1973. godine. Prvi obrađuje razdoblje od najranijih vremena do 1700. godine, a drugi razdoblje 1700–1782.
Za pravni odnos s Danskom, presuda iz 1933. godine i Zakon o samoupravi iz 2009. obrađuju različita pitanja: teritorijalni suverenitet i okvir samouprave.
Često postavljana pitanja
Zašto je Grenland dio Kraljevine Danske?
Veza se razvila kroz norvešku vlast od 1261. godine i zajedničku dansko-norvešku monarhiju od 1380. godine. Kielski sporazum iz 1814. zatim je zadržao Grenland uz Dansku kada je Norveška prešla pod švedskog kralja.
Kako je Grenland dobio ime?
Íslendingabók i Saga o Eriku Crvenom pripisuju ime Eriku. Navode da je odabrao privlačno ime Zelena zemlja kako bi privukao doseljenike.
Da li Grenland sam upravlja svojim poslovima?
Zakon iz 2009. daje Grenlandu zakonodavnu i izvršnu vlast u prenesenim oblastima. Odbrana, sigurnost i monetarna politika ostaju u nadležnosti centralnih vlasti Kraljevine.
Može li Grenland postati nezavisan?
Član 21. prepušta odluku o nezavisnosti narodu Grenlanda. Sporazum o provedbi zahtijeva referendum na Grenlandu te odobrenje Inatsisartut-a i danskog parlamenta.
Izvori
- Wikipedia — Historija Grenlanda en.wikipedia.org
- Vikipedi — Historija Grenlanda tr.wikipedia.org
- Agencija za okoliš Islanda — Hrafna-Flóki i Flókatóftir ust.is
- Danmarkshistorien / Lex — Historija Grenlanda danmarkshistorien.lex.dk
- UNESCO — Kujataa na Grenlandu whc.unesco.org
- Univerzitet Massachusetts Amherst — Istraživanje odlaska nordijskih doseljenika s Grenlanda umass.edu
- Trap Greenland — Kolonijalno razdoblje do ratnih godina trap.gl
- Ministarstvo vanjskih poslova Danske — Historija i kultura um.dk
- Wikipedia — Nuuk en.wikipedia.org
- Stalni sud međunarodne pravde — Pravni status istočnog Grenlanda law.justia.com
- Statistički zavod Grenlanda — Samouprava stat.gl
- Lex — Erfalasorput: zastava Grenlanda lex.dk
- Ured premijera Danske — Grenland stm.dk
- Retsinformation — Zakon o samoupravi Grenlanda retsinformation.dk
- Polar Record / Cambridge University Press — Prikaz tomova historije Grenlanda Finna Gada doi.org
FAQ
Zašto je Grenland dio Kraljevine Danske?
Nordijski doseljenici na Grenlandu prihvatili su norvešku vlast 1261. godine. Norveška i Danska dobile su zajedničkog vladara 1380. godine. Kada je Norveška Kielskim sporazumom iz 1814. prešla pod švedskog kralja, Grenland je ostao uz Dansku.
Kako je Grenland dobio ime?
Prema djelima Íslendingabók i Saga o Eriku Crvenom, Erik je ostrvu dao privlačno ime Greenland, što znači Zelena zemlja, kako bi privukao doseljenike.
Da li Grenland sam upravlja svojim poslovima?
Prema Zakonu o samoupravi iz 2009. godine, Grenland ima zakonodavnu i izvršnu vlast u preuzetim oblastima. Odbrana, sigurnost i monetarna politika ostaju u nadležnosti centralnih vlasti Kraljevine.
Može li Grenland postati nezavisan?
Član 21. Zakona o samoupravi iz 2009. prepušta odluku o nezavisnosti narodu Grenlanda. Sporazum o provedbi nezavisnosti zahtijeva referendum na Grenlandu te odobrenje Inatsisartut-a i danskog parlamenta.
Image: Grønlandiæ-antiqva-hans-egede-1723.JPG — Hans Egede, Public domain
