Ko su bili Asirci?
Asirci (turski: Asurlular) bili su semitski narod čije je rano središte bio Ašur (Aššur; turski: Asur). Grad se nalazio uz Tigris (turski: Dicle), u sjevernoj Mesopotamiji, na području današnjeg sjevernog Iraka. Iz te postojbine asirski vladari izgradili su države, a u kasnijim razdobljima i carstvo koje se prostiralo daleko izvan njihove prvobitne teritorije.
Historija asirske države uglavnom se smješta između približno 2025. i 609. godine p. n. e. Ti datumi ne označavaju jedno neprekinuto razdoblje carstva. Novoasirsko razdoblje, koje se tradicionalno datira od 911. do 609. godine p. n. e., dio je te duže historije. Trgovci koji su poslovali s Anadolijom živjeli su mnogo prije nastanka kraljevskih biblioteka po kojima je poznata Niniva.
Asirija na karti: gdje se nalazila i gdje je danas?
Ako tražite Asiriju (turski: Asur) na današnjoj karti, počnite od sjevernog Iraka i Tigrisa. Tu se nalazilo njeno matično područje. Međutim, na vrhuncu svoje moći Novoasirsko carstvo protezalo se od dijelova današnjeg Irana do Egipta. Teritorija carstva bila je mnogo veća od njegove postojbine u sjevernoj Mesopotamiji.
Ruševine Ninive (turski: Ninova) nalaze se u Mosulu, na istočnoj obali Tigrisa. Drugo mjesto povezuje asirsku historiju s putovanjem kroz Tursku: Kültepe, oko 20 kilometara sjeveroistočno od Kajserija (Kayseri). Tu se nalazio drevni Kaneš, središte trgovačke mreže asirskih trgovaca u Anadoliji.
Šta znači naziv Asirija i kako se izgovara?
Naziv Asirija potječe od imena Ašur. U Ašuru su zemlja, grad i vrhovni bog nosili isto ime. Historija grada seže u treći milenij p. n. e. Ostao je sveto središte boga Ašura i nakon što se politička vlast preselila drugdje.
Cambridge Dictionary navodi /əˈsɪr.i.ə/ kao britanski i američki engleski izgovor naziva Assyria. Veza između Asirije i Ašura pomaže vam da razumijete zašto je taj grad važan tokom cijele ove historije. U njemu su se održavali obredi krunisanja i sahrane asirskih kraljeva. Istovremeno je zadržao svoju vjersku ulogu.
Prijestolnice Asirije: od Ašura do Ninive
Asirija je imala više političkih prijestolnica. Među njima su bili Ašur, Kalhu/Nimrud, Dur-Šarukin i Niniva. Ašur je kroz sve te promjene zadržao svoj sveti značaj. Politička prijestolnica i vjersko središte zato nisu uvijek bili u istom gradu.
Sargon II preselio je prijestolnicu u Dur-Šarukin 706. godine p. n. e. Njegov sin Senaherib (turski: Sanherib) proglasio je Ninivu prijestolnicom 705. godine p. n. e. Kada čitate o Ninivi kao glavnom gradu Asirije, pred vama je jedna etapa u dužem nizu kraljevskih središta. Njene kasnije biblioteke pripadaju historiji tog grada kao sjedišta vlasti.
Trgovina u Anadoliji: trgovci, magarci i glinene pločice
Tokom prve četvrtine drugog milenija p. n. e. razgranata trgovačka mreža povezivala je Ašur s Anadolijom. Tu trgovinu vodili su privatni poduzetnici kroz porodične poslove. Kaneš je bio njeno središte u Anadoliji. U dokumentima iz Kültepea asirski trgovci služili su se staroasirskim dijalektom akadskog jezika.
Trgovci su karavanima magaraca donosili kalaj i tekstil u Anadoliju. Zauzvrat su dobijali zlato i srebro. Učestvovali su i u trgovini bakrom unutar Anadolije. Te razmjene povezivale su kretanje robe s porodičnim poslovima između Ašura i Kaneša.
Trgovci su donijeli mesopotamsko klinasto pismo u Anadoliju. Njihovi sačuvani dokumenti bilježe dugove, trgovačke ugovore, sudske sporove i prepisku s rodbinom u Ašuru. U prijavi Kültepea podnesenoj UNESCO-u 2014. godine navedeno je 23.500 glinenih pločica i omotnica pronađenih u arhivima privatnih kuća.
Ako čuvate račune, ugovore ili porodične poruke, u Kültepeu možete prepoznati svakodnevnu vezu s tim dalekim svijetom. Njegove pločice u glini čuvaju obaveze, dogovore i prepisku. Ti arhivi dokumentuju poslovne i porodične brige privatnih trgovaca. Tako dopunjuju historiju koja se češće pripovijeda kroz asirske kraljeve i prijestolnice.
Niniva i Asurbanipalove biblioteke
U sedmom vijeku p. n. e. Asurbanipal je u Ninivi osnovao nekoliko kraljevskih biblioteka. Obuhvatale su gotovo sve oblasti znanja. Poznati naziv „Asurbanipalova biblioteka” zato označava zbirke povezane s više kraljevskih biblioteka u gradu.
Iskopavanjima na Kujundžiku (turski: Koyuncuk), brežuljku na kojem se nalaze glavne palače i hramovi Ninive, pronađeno je približno 31.000 pločica i fragmenata pločica. Ta razlika je važna: broj obuhvata i pločice i fragmente. Ne treba ga shvatiti kao ukupan broj cjelovitih djela ili neoštećenih glinenih pločica.
Neke pločice donesene iz različitih dijelova Mesopotamije ponovo su prepisivane za Asurbanipalove zbirke. Završne bilješke označavale su kraljevo vlasništvo. Među sačuvanim tekstovima nalaze se Ep o Gilgamešu i babilonski spjev o stvaranju Enūma Eliš. Kraljevsko prikupljanje tekstova sačuvalo je ta djela zajedno sa širim rasponom znanja obuhvaćenim bibliotekama.
Kültepe i Niniva otkrivaju različite sredine u kojima su se čuvali pisani zapisi. U Kültepeu su privatni kućni arhivi sadržavali trgovačke i porodične dokumente. U Ninivi su kraljevske zbirke okupljale tekstove iz cijele Mesopotamije. Obje sredine pripadaju asirskoj historiji, ali su se razlikovale po namjeni i razdoblju.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
U Kültepeu su trgovci slagali svoje pločice u glinene posude, drvene sanduke, korpe od trske ili vreće. Dokumenti su pripadali kućnim arhivima s praktičnim načinima pohrane. Glinene pločice tako su bile dio opreme za svakodnevno poslovanje, zajedno sa spremnicima u kojima su se čuvale.
Požar u Kültepeu zatekao je neka pisma unutar njihovih glinenih omotnica. Neka još nisu bila poslana. Druga njihovi primaoci još nisu otvorili. Sačuvani arhiv tako sadrži prepisku prekinutu prije nego što je stigla na odredište ili bila pročitana.
Jedna pločica s karavanskim obračunom u Metropolitanskom muzeju umjetnosti bilježi ukupan dug od 1 mine i 50 šekela. Međutim, zbir pojedinačnih stavki zapravo iznosi 1 minu i 48⅚ šekela. Ta razlika ostala je sačuvana u dokumentu posvećenom praktičnom računovodstvu karavanske trgovine.
Dok su muškarci trgovci u Kanešu vodili prijevoz i prodaju, supruge koje su ostajale u Ašuru mogle su upravljati proizvodnjom tekstila, nabavkom i tamošnjim poslovanjem. Porodični posao odvijao se na obje lokacije. Obuhvatao je proizvodnju i kupovinu robe, kao i organizaciju njenog prijevoza i prodaje.
Biblioteke su postojale i u privatnim kućama. U Ašuru je biblioteka pronađena u kući porodice Baba-šumu-ibni sadržavala 1.242 pločice. Kraljevske zbirke u Ninivi bile su, dakle, jedan oblik čuvanja tekstova. Ova velika kućna zbirka pruža drugi primjer.
Asirija u Bibliji: koja je to današnja država?
Za Asiriju opisanu u Bibliji geografsko polazište je sjeverni Irak. Na vrhuncu moći teritorija njenog carstva prostirala se mnogo dalje. Zato treba razlikovati drevno matično područje od širih prostora do kojih su doprli asirski vladari i vojske.
Senaheribova prizma u Muzeju Izraela datira iz 691. godine p. n. e. Bilježi pohod na Judu iz 701. godine p. n. e. Taj pohod opisan je i u Starom zavjetu: u Drugoj knjizi o kraljevima 18–19, Knjizi proroka Izaije 36–37 i Drugoj knjizi ljetopisa 32. Prizma donosi asirski kraljevski prikaz pohoda opisanog i u tim biblijskim odlomcima.
Vremenska linija
- Treći milenij p. n. e.: Rana historija Ašura uz Tigris.
- Približno 2025. godine p. n. e.: Uobičajeni približni početak historije asirske države.
- Prva četvrtina drugog milenija p. n. e.: Razvoj trgovačke mreže koja je preko Kaneša povezivala Ašur i Anadoliju.
- 911. godine p. n. e.: Tradicionalni početak novoasirskog razdoblja.
- 706. godine p. n. e.: Sargon II seli prijestolnicu u Dur-Šarukin.
- 705. godine p. n. e.: Senaherib proglašava Ninivu prijestolnicom.
- 701. godine p. n. e.: Senaherib vodi pohod na Judu.
- Sedmi vijek p. n. e.: Asurbanipal osniva nekoliko kraljevskih biblioteka u Ninivi.
- 612. godine p. n. e.: Pad Ninive.
- 609. godine p. n. e.: Otpor posljednjeg asirskog vladara, Ašur-ubalita II (Ashur-uballit II), slomljen je oko Harana (turski: Harran), čime prestaje postojati asirska država.
Asirija i Sirija, savremene zajednice i asirska zastava
Nazivi Asirija i Sirija potječu od imena Ašur. Ipak, matična teritorija drevne Asirije u sjevernom Iraku bila je druga geografska cjelina od savremene države Sirije. Povezanost naziva ne znači da su njihove teritorije istovjetne.
Zajednice koje su danas poznate kao Asirci ili Sirjaci imaju historijsku postojbinu u dijelovima Iraka, Turske, Sirije i Irana, u sjevernoj Mesopotamiji. Govore varijantama novoaramejskog jezika. Ta savremena jezička slika razlikuje se od staroasirskog akadskog zabilježenog među trgovcima u Kültepeu.
Asirska zastava koja se danas koristi savremena je etnička zastava. Osmislio ju je George Bit Atanous 1968. godine. Taj datum smješta je u okvir savremenog asirskog identiteta, mnogo poslije drevne države čiji je posljednji otpor završen 609. godine p. n. e.
Često postavljana pitanja
Gdje je Asirija danas?
Matično područje drevne Asirije nalazi se u današnjem sjevernom Iraku. Ruševine Ninive su u Mosulu, na istočnoj obali Tigrisa.
Koji je bio glavni grad Asirije?
Među njenim prijestolnicama bili su Ašur, Kalhu/Nimrud, Dur-Šarukin i Niniva. Senaherib je 705. godine p. n. e. proglasio Ninivu prijestolnicom.
Šta povezuje Asirce s Turskom?
Njihovi trgovci poslovali su iz Kaneša, današnjeg Kültepea kod Kajserija. Donijeli su klinasto pismo u Anadoliju i ostavili obimne privatne arhive.
Koji su tekstovi sačuvani u Asurbanipalovim zbirkama?
Zbirke su sačuvale Ep o Gilgamešu i Enūma Eliš. Njihov širi sadržaj obuhvatao je gotovo sve oblasti znanja.
Izvori
- Vikipedi — Asirci tr.wikipedia.org
- UNESCO — Arheološko nalazište Kültepe-Kaneš whc.unesco.org
- Wikipedia — Asirija en.wikipedia.org
- UNESCO — Ašur (Qal'at Sherqat) whc.unesco.org
- Wikipedia — Niniva en.wikipedia.org
- Metropolitanski muzej umjetnosti — Pločica s klinastim pismom: karavanski obračun metmuseum.org
- Škola menadžmenta Univerziteta Yale — Finansijske prakse u Mesopotamiji som.yale.edu
- Univerzitet Yale — Gradovi i biblioteke ccp.yale.edu
- Muzej Izraela — Asirski pohod na Judu imj.org.il
- Cambridge Dictionary — Izgovor naziva Assyria dictionary.cambridge.org
FAQ
Gdje je Asirija danas?
Središnja teritorija drevne Asirije nalazila se na području današnjeg sjevernog Iraka. Na vrhuncu svoje moći Novoasirsko carstvo protezalo se od dijelova današnjeg Irana do Egipta.
Koji je bio glavni grad Asirije?
Asirija je imala više političkih prijestolnica, među kojima su Ašur, Kalhu/Nimrud, Dur-Šarukin i Niniva. Senaherib je 705. godine p. n. e. proglasio Ninivu prijestolnicom.
Šta povezuje Asirce s Turskom?
Asirski trgovci poslovali su kroz trgovačku mrežu u Anadoliji čije je središte bio Kaneš, današnji Kültepe kod Kajserija. Donijeli su klinasto pismo u Anadoliju i ostavili obimne privatne arhive.
Šta se nalazilo u Asurbanipalovoj biblioteci?
Asurbanipal je u Ninivi osnovao nekoliko kraljevskih biblioteka s tekstovima iz gotovo svih oblasti znanja. Među djelima sačuvanim u tim zbirkama nalaze se Ep o Gilgamešu i Enūma Eliš.
Image: Biblica Open Bible Map 09 The Assyrian Empire c700BC.png — Biblica, Inc, and Biblica Open Study Bible Resources, CC BY-SA 4.0
