Belizar (turski: Belisarius) bio je istočnorimski vojskovođa koji se borio protiv sasanidskih, vandalskih i ostrogotskih vojski u službi Justinijana, cara koji je vladao od 527. do 565. Pomogao je u ponovnom osvajanju nekadašnjih zapadnorimskih teritorija. Porazio je Vandalsko kraljevstvo u Africi i osvojio Rim i Ravenu u Italiji.
Zašto je pobjeda u Africi došla brzo, dok su u Italiji bili potrebni ponovljeni pohodi? Ako pratite Belizarov put od Dare do Kartage i Rima, razlika postaje jasna. Taktika na bojnom polju bila je važna, ali i obavještajni podaci, vojničke plate i mogućnost snabdijevanja osvojenih gradova. Njegova karijera vodi vas i do Carigrada, gdje je pomogao u gušenju pobune, a kasnije se suočio s optužbom za učešće u zavjeri.
Kako se Belizar istakao u ratovima protiv Perzijanaca?
Belizar je jednu od svojih najvažnijih pobjeda na istoku ostvario kod Dare 530. Prema Prokopiju, on i Hermogen zapovijedali su s oko 25.000 vojnika. Nasuprot njima stajala je sasanidska vojska koja je u početku brojala 40.000 ljudi. Zbog takvog odnosa snaga raspored rimskih položaja bio je posebno važan.
Rimljani su se rasporedili iza rovova u kojima su ostavili otvorene prolaze. Konjica je stajala na krilima, spremna da napadne neprijateljske bokove i pozadinu. Rovovi i konjaničke jedinice međusobno su se dopunjavali. Branioci su pred sobom imali prepreku, a zadržali su pravce za kretanje i napad.
Pobjeda kod Dare nije označila početak neprekinutog niza uspjeha. Belizar je 531. izgubio bitku protiv Sasanida kod Kalinika na Eufratu. Tako su se u njegovoj ranoj karijeri, u dvije uzastopne godine, smijenili veliki odbrambeni uspjeh i poraz.
Godine 532. služio je Justinijanu u samom Carigradu. Učestvovao je u krvavom gušenju pobune Nika na prostoru oko Hipodroma.
Kako je uspio njegov pohod protiv Vandalskog kraljevstva?
Justinijan je želio završiti rat na istoku prije napada na Vandale. Prokopije opisuje pripreme za afrički pohod nakon sklapanja mira s Perzijancima. Taj redoslijed bio je važan. Car je okončao jedan sukob prije nego što je Belizara uputio u drugi.
Ekspedicija je isplovila 533. Glavninu vojske činilo je oko 10.000 pješaka i 5.000 konjanika. Flota je imala 500 transportnih brodova i 92 ratna broda. Te brojke pokazuju razmjere poduhvata potrebnog za prebacivanje vojske u Afriku.
Obavještajni podaci pomogli su Belizaru da procijeni uslove za prelazak mora. Dok je na Siciliji prikupljao informacije, Prokopije je saznao da se veliki dio vandalske flote nalazi na Sardiniji. Zapovjedniku je javio da su okolnosti povoljne. Uspjeh pohoda zato je djelimično zavisio od podataka prikupljenih prije dolaska vojske u Afriku.
Belizar je porazio Vandale kod Ad Decimuma, a zatim zauzeo Kartagu. U 12. mjesecu iste godine ponovo je pobijedio, ovog puta kod Trikamaruma. Zarobljavanjem vandalskog kralja Gelimera 534. zaokružen je niz događaja nakon kojih su poraženi vladar i ratni plijen dovedeni u Carigrad.
Za zadržavanje Kartage nisu bile dovoljne pobjede u bitkama. Belizar je obuzdao pljačku svojih vojnika, pružio garancije Vandalima koji su tražili utočište i popravio gradske zidine. Te mjere učvrstile su njegov položaj nakon početne pobjede. Tu možete vidjeti praktičnu vezu: da bi vojni uspjeh prerastao u trajnu kontrolu, bili su potrebni disciplina i djelotvorna odbrana.
Zašto su Gotski ratovi u Italiji trajali duže i donijeli veća razaranja?
Belizar je dovršio osvajanje Sicilije do kraja 535. Na kopneni dio Italije napredovao je 536, zauzevši Napulj i Rim. Tokom ostrogotske opsade 537–538. branio je Rim od pokušaja da se grad ponovo osvoji.
U 5. mjesecu 540. zauzeo je Ravenu tako što je pokazao prividnu spremnost da prihvati gotsku ponudu da postane njihov vladar. Ipak je ostao odan Justinijanu. Osvajanje Ravene bilo je veliki uspjeh, ali njen pad nije okončao rat.
Pod Totilinim vodstvom Goti su između 542. i 550. ponovo osvojili veliki dio Italije i Sicilije. Pojedini obalni centri, među njima Ravena, ostali su izuzeci. Taj povratak teritorija pokazuje zašto sam spisak gradova koje je Belizar zauzeo ne može objasniti ishod pohoda u Italiji.
Historičar J. B. Bury prepoznao je podijeljeno zapovjedništvo kao ozbiljnu slabost nakon Belizarovog odlaska 540. Samostalni zapovjednici dijelili su vlast nad vojskom u Italiji. Prema Buryjevoj procjeni, takvo uređenje oslabilo je koordinaciju operacija i disciplinu.
Novac je bio dodatni izvor nezadovoljstva. Bury opisuje kako je Aleksandar, finansijski službenik u Raveni, zahtijevao uplate po ranijim obračunima i smanjivao vojničke plate. Te mjere razljutile su i stanovništvo Italije i vojsku. Kao i u vašem svakodnevnom budžetu, manji prihodi mijenjaju ono što možete priuštiti i održavati. Ovdje je smanjenje plata narušilo i vojni moral.
Belizar se vratio u Italiju 544. s oko 4.000 vojnika. Potrebe istočnog fronta i posljedice kuge ograničavale su sredstva koja je Justinijan mogao osigurati. Zato je pri drugom imenovanju dobio manju vojsku od glavnine pješadije i konjice poslane u Afriku 533.
Tokom tog drugog zadatka gradove su iscrpljivali opsade, nedovoljno snabdijevanje i raširena glad. Totila je zauzeo Rim 546. Te okolnosti objašnjavaju razornost sukoba. Vojske su se iznova borile za gradove čiju je sposobnost otpora glad već slabila.
Kasnije odlučujuće pobjede ostvario je Narzes. Godine 552. porazio je Totilu kod Busta Galoruma. Belizar je osvojio Rim i Ravenu, ali je drugi zapovjednik kasnije ostvario vojni uspjeh koji njegovi pohodi nisu uspjeli osigurati.
Kako Prokopijeva različita djela prikazuju Belizarov odnos s Justinijanom?
Prokopije je postao Belizarov savjetnik i sekretar 527. Uz njega je ostao najmanje do 540. i svjedočio pohodima protiv Sasanida, Vandala i Gota. Zbog te bliskosti njegovi zapisi imaju središnje mjesto u priči o vojskovođi. Razlike među njegovim djelima ipak zahtijevaju pažljivo čitanje.
U djelu Ratovi Prokopije hvali Belizarov autoritet među vojnicima, naročito u odjeljku 7.1. Na drugim mjestima u istom djelu bilježi neuspjehe. Njegov prikaz obuhvata i uspješno vođenje vojske i neuspjele operacije. Ne predstavlja svaki pohod kao trijumf.
U djelu Građevine, odjeljak 1.10.16 uklapa kraljeve i plijen koje je Belizar doveo u pohvalu Justinijanu. Vojskovođina dostignuća potvrđuju carevu nadmoć. Takvim naglaskom ponovno osvajanje postaje dio slavljenja cara, a zapovjednik služi vladarevoj slavi.
Tajna historija donosi neprijateljski prikaz njegove ličnosti. U odjeljku 4.16 Belizar se pojavljuje kao usamljen čovjek koji strahuje od ubistva. Ako taj odlomak uporedite s pohvalama u Ratovima, naići ćete na izrazito različite prikaze istog pisca.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Prema Prokopiju, Belizar je tokom pobjedničke povorke 534. išao pješice od svoje kuće do Hipodroma. Nije se vozio u bojnim kolima. Na završetku svečanosti i on i poraženi Gelimer pali su ničice pred Justinijanom. Ceremonija je pokazivala carevu vlast i nad pobjednikom i nad zarobljenikom.
Prokopije među plijenom navodi i jevrejske svete dragocjenosti. Prepoznaje ih kao predmete koje je Tit odnio iz Jerusalema u Rim. Prema njegovom izvještaju, Justinijan ih je poslao u kršćanska sveta mjesta u Jerusalemu. Plijen izložen u povorci zato je imao historiju koja je sezala dalje od vandalskog poraza.
Kod Napulja 536. Belizarovi vojnici ušli su u grad kroz kanal akvadukta. Tim putem uspjeli su savladati gradsku odbranu. Uz rovove kod Dare, to je konkretan primjer kako je fizička infrastruktura oblikovala njegove pohode.
Potvrđuju li historijski izvori priču da je oslijepljen i sveden na prosjačenje?
Izvori iz Belizarovog vremena ne potvrđuju priču o osljepljivanju i prosjačenju. Ipak, njegov pad u nemilost jeste dokumentovan. Godine 562. optužen je za učešće u zavjeri protiv Justinijana te je izgubio imovinu i slobodu. Pomilovan je 563, a umro je 565.
I sam kasniji prikaz sadrži razlog za oprez pri donošenju sigurnih zaključaka. Pisac iz 12. vijeka Ivan Ceces ponovio je priču o osljepljivanju. Zabilježio je, međutim, i da su je drugi historičari poricali i tvrdili da je Belizaru vraćen raniji položaj. Thomas Hodgkin uporedio je kasne izvještaje i ocijenio legendu kao krajnje nevjerovatnu.
Hronologija
- 530: Pobjeda nad sasanidskom vojskom kod Dare.
- 531: Poraz kod Kalinika.
- 532: Učešće u gušenju pobune Nika.
- 533: Afrički pohod i pobjede kod Ad Decimuma i Trikamaruma.
- 534: Zarobljavanje Gelimera i pobjednička povorka u Carigradu.
- 535: Dovršeno osvajanje Sicilije.
- 536: Osvajanje Napulja i Rima.
- 537–538: Odbrana Rima tokom ostrogotske opsade.
- 540: Osvajanje Ravene.
- 544: Povratak na zapovjedničku dužnost u Italiji.
- 546: Totila zauzima Rim.
- 552: Narzes pobjeđuje Totilu kod Busta Galoruma.
- 562–563: Optužba za zavjeru, gubitak slobode i imovine, a zatim pomilovanje.
- 565: Belizarova smrt.
Često postavljana pitanja
Ko je bio Belizar?
Belizar je bio Justinijanov istočnorimski vojskovođa. Borio se protiv Sasanida, porazio Vandalsko kraljevstvo u Africi i osvojio Rim i Ravenu tokom pohoda za povratak nekadašnjih zapadnorimskih teritorija.
Je li Belizar dovršio osvajanje Italije?
Nije. Borbe su nastavljene nakon pada Ravene 540, a Totila je ponovo osvojio prostrane teritorije. Kasniju odlučujuću pobjedu nad Totilom ostvario je Narzes 552.
Zašto Prokopije različito prikazuje Belizara?
Njegova djela imaju različite književne svrhe. Ratovi spajaju pohvale i kritike, Građevine slave Justinijana kroz vojskovođina dostignuća, a Tajna historija donosi neprijateljski prikaz njegove ličnosti.
Je li Belizar bio oslijepljen i prisiljen da prosi?
Izvori iz njegovog vremena ne potvrđuju tu priču. Nakon kazne iz 562. uslijedilo je pomilovanje 563. Hodgkin je kasniju legendu o osljepljivanju smatrao krajnje nevjerovatnom.
Izvori
- Wikipedija na turskom — Belisarius tr.wikipedia.org
- Prokopije — Ratovi, knjiga I, poglavlje 13 gutenberg.org
- Univerzitet u Richmondu — Prokopije o Belizarovim osvajanjima facultystaff.richmond.edu
- Wikipedija na engleskom — Belisarius en.wikipedia.org
- Univerzitet Fordham — Prokopije: Ponovno osvajanje Afrike sourcebooks.web.fordham.edu
- J. B. Bury — Historija kasnog Rimskog Carstva, poglavlje XIX penelope.uchicago.edu
- Henning Börm — Prokopije, Encyclopaedia Iranica iranicaonline.org
- Encyclopaedia Britannica, 1911 — Belisarius penelope.uchicago.edu
- Thomas Hodgkin — Italija i njeni osvajači, tom V, napomena D penelope.uchicago.edu
FAQ
Ko je bio Belizar?
Belizar je bio istočnorimski vojskovođa koji se za Justinijana borio protiv sasanidskih, vandalskih i ostrogotskih vojski. Porazio je Vandalsko kraljevstvo u Africi i osvojio Rim i Ravenu tokom ponovnog osvajanja nekadašnjih zapadnorimskih teritorija.
Je li Belizar dovršio osvajanje Italije?
Nije. Rat se nastavio nakon što je 540. osvojio Ravenu. Kasniju odlučujuću pobjedu nad Totilom kod Busta Galoruma ostvario je Narzes 552.
Zašto Prokopije različito prikazuje Belizara?
Njegova djela imala su različite književne svrhe. Ratovi sadrže pohvale i kritike, Građevine uklapaju vojskovođine pobjede u slavljenje Justinijana, a Tajna historija donosi neprijateljski prikaz njegove ličnosti.
Je li Belizar bio oslijepljen i prisiljen da prosi?
Izvori iz njegovog vremena ne potvrđuju tu priču. Belizar je nakon optužbe 562. izgubio imovinu i slobodu, ali je 563. pomilovan.
Image: Belisarius xambeui.JPG — Totodu74, CC BY-SA 3.0
