Osvajanje Meke (Mekke) dogodilo se 11. 1. 630., odnosno 20. ramazana 8. godine po Hidžri, prema općeprihvaćenom datumu koji navodi TDV-ova enciklopedija islama (TDV İslâm Ansiklopedisi). Muhammed (Muhammed) predvodio je muslimansku vojsku koja je preuzela grad od Kurejšija (Kureyş). Ipak, historijski izvještaji razlikuju se u pogledu tačnog dana ulaska.
Kako je sporazum koji je obećavao deset godina mira doveo do ulaska vojske u Meku? Odgovor počinje napadom na savezničko pleme. Ako pratite taj slijed događaja, lakše ćete razumjeti neuspješne pregovore, ulazak iz četiri pravca i odluke donesene nakon toga kod Kabe (Kâbe).
Kada je Meka osvojena 630. godine?
Najjednostavniji datum koji trebate zapamtiti jeste 11. 1. 630. Njemu u hidžretskom kalendaru odgovara 20. ramazana 8. godine. TDV ga predstavlja kao općeprihvaćeni datum, a i Wikipedija na turskom jeziku datira osvajanje na 11. 1. 630.
Tačan dan manje je izvjestan nego što taj kratki odgovor može sugerirati. Wikipedija na engleskom jeziku u pregledu starijih izvještaja navodi ulazak 10, 17–18, 19. ili 20. ramazana. Riječ je o različitim izvještajima o danu unutar ramazana. Treba ih navesti uz općeprihvaćeni datum, tako da on ostane jasno istaknut.
Za kratak odgovor pri učenju možete zato napisati: „Osvajanje Meke dogodilo se 630. godine nove ere, a najčešće se datira na 11. 1. 630., odnosno 20. ramazana 8. godine po Hidžri.” Tako navodite datum prema oba kalendara i zadržavate razliku između najčešće prihvaćenog datuma i različitih historijskih izvještaja.
Šta podrazumijeva osvajanje Meke?
Osvajanje Meke označava preuzimanje Meke u Hidžazu (Hicaz) od Kurejšija. Grad je preuzela muslimanska vojska pod Muhammedovom komandom. Događaj obuhvata i vojni ulazak i uspostavljanje muslimanske vlasti u gradu. Kasnijim imenovanjem Attaba ibn Esida (Attâb b. Esîd) za namjesnika ta vlast dobila je lokalnog upravitelja.
Ulazak je donio i promjene kod Kabe. Izvještaji o osvajanju opisuju uklanjanje 360 idola i ezan koji je Bilal Habeši (Bilâl-i Habeşî) proučio s njenog krova. Ti postupci pomažu objasniti zašto se u prikazima ovog događaja, uz kretanje vojske i političku kontrolu, govori i o vjerskim obredima.
Šta je dovelo do Muhammedovog osvajanja Meke?
Sporazum na Hudejbiji (Hudeybiye), sklopljen 628. godine, predviđao je deset godina mira između muslimana i Kurejšija. Druga arapska plemena mogla su sklopiti savez s bilo kojom stranom. Ti savezi bili su dio sporazuma i dobili su ključnu ulogu u njegovom kršenju.
Neposredno kršenje dogodilo se kada je pleme Benu Bekr (Benî Bekir), saveznik Kurejšija, napalo pleme Huzaa (Huzâa), koje je bilo u savezu s muslimanima. Napad na pleme Huzaa zato je pogodio i širi mirovni sporazum. Bio je neposredan povod za pohod na Meku.
Muhammed je zahtijevao da Kurejšije plate odštetu za ubijene pripadnike plemena Huzaa ili prekinu savez s plemenom Benu Bekr. Kurejšije su kasnije poslale Ebu Sufjana (Ebû Süfyân) u Medinu (Medine) da obnovi sporazum. Njegova misija nije uspjela, pa diplomatski pokušaj nije doveo do dogovora.
Kako se Muhammed pripremao za ulazak u Meku?
Prema Wikipediji na turskom jeziku, Muhammed je iz Medine krenuo 4. 1. 630., odnosno 13. ramazana 8. godine, s približno 10.000 ljudi. Prije ulaska u Meku vojska se ulogorila u Merruzahranu (Merrüzzahrân). Tu se zaustavila tokom prilaska gradu, prije konačnog ulaska.
Pripreme su uključivale mjere za prikrivanje odredišta pohoda. Izlasci iz Medine bili su kontrolirani, a na prolazima duž puta prema Meki postavljene su straže. Te mjere pokazuju da je kontrola protoka informacija bila dio priprema, uz okupljanje vojske.
Objavom o sigurnosti ponuđena je zaštita ljudima koji uđu u Ebu Sufjanovu kuću, ostanu u vlastitim kućama ili se sklone u Mesdžidul-haram (Mescid-i Harâm). To možete povezati sa svakodnevnom odlukom: ostanak u vlastitoj kući bio je jedan od objavljenih načina da budete sigurni tokom dolaska vojske.
Kako je vojska ušla u grad?
Muhammed je podijelio vojsku u četiri kolone i naredio im da se sastanu kod Safe (Safâ). Vojnici su dobili naredbu da izbjegavaju borbu ako ne naiđu na otpor. Plan ulaska tako je povezivao prilazak iz više pravaca s izričitom zabranom započinjanja borbe.
Kolona Halida ibn Velida (Hâlid b. Velîd) ušla je s juga. Naišla je na oružani otpor kod padina Handeme (Handeme) i savladala ga. Taj sukob važan je za opis osvajanja: naredbama se nastojala ograničiti borba, ali je tokom ulaska ipak došlo do sukoba.
Izvještaji se razlikuju i u broju poginulih. TDV bilježi navode o dvojici ili trojici poginulih muslimana te o dvanaest ili dvadeset osam poginulih Mekanaca. Te različite navode treba zadržati odvojeno. Njihovo spajanje u jedan navodno siguran ukupan broj prikrilo bi neslaganje među izvještajima.
Pravna priroda osvajanja također je postala predmet rasprave. TDV bilježi mišljenje da je Meka preuzeta mirnim putem, ali i mišljenje da je osvojena ratom, pri čemu njeno zemljište nije podijeljeno. Rasprava se odnosi na pravno određenje načina preuzimanja grada.
Šta se dogodilo kod Kabe i nakon ulaska?
Prema predajama o osvajanju, iz Kabe je uklonjeno 360 idola dok je Muhammed učio 81. ajet sure El-Isra (İsrâ). Bilal Habeši popeo se na krov Kabe i proučio ezan. Oba postupka navode se u prikazima vjerskih promjena koje su pratile preuzimanje grada.
Uslijedila je opća amnestija, ali uz izuzetke. Približno deset osoba u početku je bilo izuzeto, a neke su kasnije pomilovane. Izraz opća amnestija prenosi njen široki obuhvat. Navođenje izuzetaka objašnjava kako je provedena.
Attab ibn Esid, koji je prihvatio islam tokom osvajanja, imenovan je namjesnikom Meke. Prema zabilježenim podacima, tada je imao približno dvadeset godina. Njegovo imenovanje bilo je jedna od praktičnih upravnih posljedica promjene vlasti u gradu.
Zašto je osvajanje Meke bilo toliko važno?
Osvajanje je okončalo ratove između muslimana i Kurejšija. Ubrzalo je i širenje islama na Arapskom poluotoku. Te posljedice nadilazile su sam ulazak vojske i povezale novo uređenje u Meki sa širim promjenama na poluotoku.
Osvajanjem je prestala obaveza preseljenja iz Meke u Medinu. Muhammed se nakon toga vratio u Medinu. Prestanak te obaveze bio je još jedna posljedica promjene položaja Meke, uz vojni ishod i imenovanje namjesnika.
Treba razlikovati dva kur'anska navoda. Diyanetov komentar osvajanje spomenuto u prvom ajetu sure En-Nasr (Nasr), 110. sure, prvenstveno povezuje s osvajanjem Meke. Sura El-Feth (Fetih), 48. sura, pripada kontekstu Hudejbije iz 6. godine po Hidžri i prvenstveno govori o značaju tog sporazuma.
Pojedinosti koje nećete pronaći u vodičima
Izraz tuleka (tulekā) koristio se za pripadnike Kurejšija oslobođene prilikom osvajanja. Njegovo rječničko značenje je „ljudi koji su oslobođeni”. Tako dobijate poseban izraz povezan s postupanjem prema poraženoj zajednici i oslobađanjima koja su pratila novo uređenje.
Muhammed je nakon osvajanja boravio u svom šatoru u Hadžunu (Hacûn). Nije tražio da mu se vrati kuća koja je bila prodana nakon njegovog preseljenja. Taj podatak opisuje njegov smještaj izvan uobičajenog prikaza ulaska vojske i događaja kod Kabe.
Mjere prikrivanja nisu se svodile na opću želju za tajnošću. Izlazi iz Medine bili su kontrolirani, a straže su nadzirale prolaze na putu prema Meki. To su bili konkretni koraci poduzeti prije nego što je vojska od približno 10.000 ljudi stigla do grada.
Zašto se u Turskoj osvajanje obilježava oko Nove godine?
Ako u Turskoj naiđete na obilježavanje osvajanja u novogodišnjoj noći, vrijeme održavanja ima posebno objašnjenje. U intervjuu za Independent Türkçe iz 2019. godine bivši predsjednik MGV-a Nevzat Laleli rekao je da su ta okupljanja počela 1991. godine kao alternativa proslavama Nove godine.
Termin tog obilježavanja ne potvrđuje 31. 12. ili 1. 1. kao historijski datum osvajanja. TDV kao općeprihvaćeni datum navodi 11. 1. 630. Razlikovanje savremenog obilježavanja od historijskog događaja pomaže vam da tokom posjete Turskoj razumijete spominjanje osvajanja.
Hronologija
- 628. / 6. godina po Hidžri: Sporazum na Hudejbiji uspostavlja desetogodišnji mir i dopušta plemenima da sklope savez s bilo kojom stranom.
- Prije osvajanja: Benu Bekr napada pleme Huzaa. Sporazum je prekršen, a diplomatski pokušaji ne uspijevaju.
- 4. 1. 630. / 13. ramazana 8. godine: Muhammed kreće iz Medine s približno 10.000 ljudi, prema Wikipediji na turskom jeziku.
- 11. 1. 630. / 20. ramazana 8. godine: Meka je osvojena prema općeprihvaćenom datumu koji navodi TDV. Oružani otpor tokom ulaska je savladan.
- Nakon osvajanja: Uklonjeni su idoli iz Kabe, provedena je amnestija uz izuzetke i imenovan je namjesnik.
- 1991: U Turskoj počinje obilježavanje osvajanja u novogodišnjoj noći, prema riječima bivšeg predsjednika MGV-a iz intervjua za Independent Türkçe.
Često postavljana pitanja
Koje hidžretske godine je osvojena Meka?
Osvojena je 8. godine po Hidžri. TDV kao općeprihvaćeni datum navodi 20. ramazana 8. godine, što odgovara datumu 11. 1. 630.
Šta je bio neposredan povod?
Napad plemena Benu Bekr na pleme Huzaa prekršio je sporazum na Hudejbiji. Benu Bekr bio je u savezu s Kurejšijama, a Huzaa s muslimanima, pa je napad predstavljao kršenje mirovnog dogovora.
Je li Meka zauzeta bez borbe?
Vojska je dobila naredbu da izbjegava borbu ako ne naiđe na otpor. Južna kolona Halida ibn Velida naišla je na oružani otpor kod Handeme i savladala ga.
Je li opća amnestija obuhvatila sve?
Približno deset osoba u početku je bilo izuzeto. Neke su kasnije pomilovane, pa nisu svi izuzeci ostali na snazi.
Šta trebate uključiti u kratak odgovor ili prezentaciju?
Počnite datumima 11. 1. 630. i 20. ramazana 8. godine po Hidžri. Zatim objasnite kršenje sporazuma, ulazak u četiri kolone, uklanjanje idola i amnestiju. Te tačke povezuju datum, uzrok, ulazak i posljedice.
Izvori
- TDV-ova enciklopedija islama — Meka islamansiklopedisi.org.tr
- Wikipedija — Osvajanje Meke tr.wikipedia.org
- Wikipedija — Osvajanje Meke, uključujući datume en.wikipedia.org
- TDV-ova enciklopedija islama — Sporazum na Hudejbiji islamansiklopedisi.org.tr
- TDV-ova enciklopedija islama — Tuleka islamansiklopedisi.org.tr
- TDV-ova enciklopedija islama — Muhammed islamansiklopedisi.org.tr
- Diyanetova platforma za Kur'an — Tefsir 1–3. ajeta sure En-Nasr kuran.diyanet.gov.tr
- Diyanet Digital — Prijevod značenja sure El-Feth na turski dijital.diyanet.gov.tr
- Independent Türkçe — Kako je počelo obilježavanje osvajanja Meke? indyturk.com
FAQ
Kada je osvojena Meka?
Prema općeprihvaćenom datumu koji navodi TDV-ova enciklopedija islama, Meka je osvojena 11. 1. 630., odnosno 20. ramazana 8. godine po Hidžri. Drugi izvještaji navode različite dane unutar ramazana.
Koje hidžretske godine je osvojena Meka?
Meka je osvojena 8. godine po Hidžri. TDV kao općeprihvaćeni datum navodi 20. ramazana 8. godine.
Zašto je Muhammed krenuo na Meku?
Pleme Benu Bekr, saveznik Kurejšija, napalo je pleme Huzaa, koje je bilo u savezu s muslimanima. Time je prekršen sporazum na Hudejbiji, a kasniji diplomatski pokušaji nisu uspjeli.
Je li osvajanje Meke proteklo potpuno mirno?
Vojska je dobila naredbu da izbjegava borbu ako ne naiđe na otpor. Ipak, južna kolona Halida ibn Velida naišla je na oružani otpor kod Handeme i savladala ga.
Zašto je osvajanje Meke bilo važno?
Okončalo je ratove između muslimana i Kurejšija te ubrzalo širenje islama na Arapskom poluotoku. Uklonjeni su idoli iz Kabe, provedena je opća amnestija uz izuzetke i imenovan je namjesnik.
Image: Muhammad destroying idols – L'Histoire Merveilleuse en Vers de Mahomet BNF.jpg — Unknown authorUnknown author, Public domain
