Ko je bio Konstantin Veliki?
Konstantin I, poznat kao Konstantin Veliki, vladao je kao rimski car od 306. do 337. Njegov otac bio je car Konstancije Hlor. Majka mu je bila Helena, kasnije priznata kao svetica. Ako danas šetate Istanbulom, prolazite kroz grad koji je on pretvorio u prijestolnicu. Nije ga izgradio iz temelja. Preuredio je postojeći grad Bizantij (Bizantion) i 11. 5. 330. svečano ga otvorio kao Carigrad (Konstantinopolis).
Gdje je rođen Konstantin Veliki i odakle je bio?
Konstantin je rođen u Naisu, današnjem Nišu u Srbiji. Rođendan mu je bio 27. 2. Godina je manje izvjesna. Historičari su predlagali 271., 272. i 273., pa često navođenu 272. ne treba smatrati konačno utvrđenom. Najkraći odgovor na pitanje odakle je bio glasi: sa središnjeg Balkana. Nije bio iz Rima, niti iz grada koji je kasnije ponio njegovo ime.
Njegov uspon počeo je daleko od Naisa. Otac mu je umro u Eboraku, današnjem Yorku u Engleskoj, 25. 7. 306. Nakon očeve smrti tamošnji vojnici proglasili su Konstantina carem.
Put do samostalne vlasti
Konstantin je 28. 10. 312. porazio Maksencija u bici kod Milvijskog mosta blizu Rima. Pobjeda je učvrstila njegov položaj u zapadnim rimskim zemljama. Godine 313. s Licinijem je postigao sporazum u Milanu. Sporazum je podržao vjersku slobodu i vraćanje imovine oduzete kršćanima. Godine 324. porazio je i Licinija te postao jedini vladar Rimskog Carstva.
Zašto Istanbul? Osnivanje Carigrada
Konstantin je izabrao Bizantij za novu prijestolnicu. Grad nije nastao na praznom zemljištu. Već se razvijao za vrijeme Septimija Severa i Karakale. Konstantin ga je preuredio i svečano otvorio 11. 5. 330.
Jedan spomenik iz tog vremena još stoji. Porfirni Konstantinov stub, danas poznat kao Çemberlitaş, datira se u vrijeme oko 330. Dokumentacijski katalog Istanbula Univerziteta Columbia navodi da je visok 34,8 metara. I danas možete stati uz njega, usred starog grada.
Konstantin Veliki i religija
Ovo je pitanje na koje najviše čitalaca traži odgovor. Milanski sporazum iz 313. nije proglasio kršćanstvo državnom religijom. To se dogodilo kasnije, Solunskim ediktom koji je Teodozije I izdao 380. Konstantin je, međutim, sazvao Nikejski sabor 325., u današnjem Izniku, i platio njegove troškove. Tamo su se okupili biskupi iz različitih dijelova Carstva kako bi se usaglasili o zajedničkom ispovijedanju vjere.
Je li njegov prelazak na kršćanstvo bio iskren? Naučnici se ne slažu. Jedna teorija objašnjava ga isključivo političkom koristi. Njeni zagovornici ukazuju na paganske prikaze na novcu kovanom poslije 312. i na njegovu podršku tradicionalnim kultovima. Drugi istraživači odgovaraju ukazujući na pomoć koju je pružao crkvi.
Sporan je čak i čuveni znak uoči bitke iz 312. Laktancije je pisao o snu u noći prije bitke. Euzebije je oko 25 godina kasnije opisao križ viđen na dnevnom nebu, nakon kojeg je uslijedio san. To je pomalo kao da čitate dva izvještaja o istom sastanku na poslu. Jedan je napisan sutradan, a drugi četvrt vijeka kasnije. Ne biste očekivali da se potpuno podudaraju.
Porodica, nasilje i kasno krštenje
Konstantin je imao šestero poznate djece: Krispa, Konstantina II, Konstancija II, Konstansa, Konstantinu i Helenu. Godine 326. dao je ubiti sina Krispa u Puli. Iste godine naredio je smrt svoje supruge Fauste. Kasniji izvori tvrde da su njih dvoje bili u zabranjenoj vezi. Historičar Hans Pohlsander upozorava da ti izvještaji mogu sadržavati podjednako mnogo glasina i činjenica.
Car koji je sazvao Nikejski sabor 325. dugo je čekao na vlastito krštenje. Krstio ga je tek 337., neposredno prije smrti, Euzebije Nikomedijski.
Smrt kod Izmita i grob u Istanbulu
Konstantin je umro 22. 5. 337. u vili zvanoj Ahiron, blizu Nikomedije, današnjeg Izmita. Njegovo tijelo preneseno je u Carigrad. Tamo je sahranjen u porfirnom sarkofagu u Crkvi Svetih apostola. Ta crkva više ne postoji. Na njenom mjestu nalazi se kompleks Fatihove džamije (Fatih Camii). Gradnja kompleksa počela je u 3. 1463., a završena je u 12. 1470. Ako posjetite Fatihovu džamiju, stojite na mjestu gdje je sahranjen osnivač grada.
Hronologija
- Oko 272. Rođen u Naisu; tačna godina je sporna.
- 25. 7. 306. Vojnici ga u Eboraku proglasili carem.
- 28. 10. 312. Porazio Maksencija kod Milvijskog mosta.
- 313. U Milanu s Licinijem dogovorio zajedničku politiku vjerske tolerancije.
- 324. Porazio Licinija i postao jedini vladar Carstva.
- 325. Sazvao Nikejski sabor.
- 326. Naredio smrt Krispa i Fauste.
- 11. 5. 330. Carigrad svečano otvoren.
- 337. Kršten neposredno prije smrti.
- 22. 5. 337. Umro blizu Nikomedije; sahranjen u Carigradu.
Novac Konstantina Velikog
Kovanice su najčešći sačuvani predmeti iz njegove vladavine. Britanski muzej čuva kovanicu B.13715. Iskovana je u Londonu oko 313–314. Na njenoj poleđini prikazan je bog Sunca Sol. Teška je 2,70 grama. Upravo se takvi dokazi koriste u raspravi o njegovoj religiji: paganski bog na kovanici iskovanoj poslije bitke kod Milvijskog mosta.
Kip Konstantina Velikog
Najpoznatiji kip nalazi se u Rimu, a ne u Istanbulu. Kapitolski muzeji čuvaju dijelove kolosalnog kipa datiranog u razdoblje od 313. do 324. Samo mermerna glava visoka je 260 centimetara. Moderna rekonstrukcija cijele figure, visoka oko 13 metara, izložena je u vrtu vile Caffarelli u Rimu 6. 2. 2024.
Pojedinosti koje nećete naći u turističkim vodičima
- Konstantinov forum izgrađen je iznad nekropole starog Bizantija. Carev reprezentativni trg nalazio se iznad groblja.
- Konstantin je sazvao Nikejski sabor 325., ali ga je Euzebije Nikomedijski krstio tek 337., neposredno prije smrti.
- Kovanica B.13715 iz Britanskog muzeja, iskovana u Londonu oko 313–314., nosi prikaz boga Sunca Sola i teška je 2,70 grama.
- Sama mermerna glava kolosalnog kipa u Rimu visoka je 260 centimetara.
Gdje možete pročitati više
Glavno antičko pripovjedno djelo jeste Euzebijev Život Konstantinov. Engleski prijevod s komentarima, koji su pripremili Averil Cameron i Stuart G. Hall, objavio je Oxford University Press 1999. O carevim odnosima s gradovima, uključujući novu prijestolnicu, čitajte u knjizi Noela Lenskog Constantine and the Cities: Imperial Authority and Civic Politics. Objavio ju je University of Pennsylvania Press 2016., a ima 416 stranica.
Često postavljana pitanja
Je li Konstantin Veliki proglasio kršćanstvo službenom religijom Rima?
Ne. Milanski sporazum iz 313. podržao je vjersku slobodu i vraćanje oduzete kršćanske imovine. Kršćanstvo je postalo državna religija tek za vrijeme Teodozija I, Solunskim ediktom iz 380.
Gdje je sahranjen Konstantin Veliki?
U porfirnom sarkofagu u Crkvi Svetih apostola u Carigradu. Na tom mjestu danas stoji kompleks Fatihove džamije, građen od 3. 1463. do 12. 1470.
Gdje je rođen Konstantin Veliki?
U Naisu, današnjem Nišu u Srbiji, 27. 2. Godina je sporna: navode se 271., 272. i 273.
Možete li u Istanbulu još vidjeti nešto iz Konstantinovog vremena?
Da. Porfirni Konstantinov stub, današnji Çemberlitaş, potječe iz vremena oko 330. Prema katalogu Univerziteta Columbia, visok je 34,8 metara.
Izvori
- Vikipedija, I. Konstantin tr.wikipedia.org
- Hans A. Pohlsander, De Imperatoribus Romanis, Konstantin I roman-emperors.sites.luc.edu
- OpenStax, Historija svijeta, tom 1, Pomjeranje prema istoku openstax.org
- Ministarstvo kulture i turizma, Sveti grad kršćanstva ekitap.ktb.gov.tr
- Wikipedia, Konstantin Veliki en.wikipedia.org
- Univerzitet Columbia, MCID, Stub Çemberlitaş mcid.mcah.columbia.edu
- Univerzitet St Andrews, Teologija Nikejskog sabora saet.ac.uk
- Cambridge University Press, Konstantinov utjecaj na kršćanstvo cambridge.org
- Općina Fatih, Fatih na gravurama fatih.bel.tr
- Hans Pohlsander, De Imperatoribus Romanis, Krisp Cezar roman-emperors.sites.luc.edu
- Oxford University Press, Euzebije: Život Konstantinov academic.oup.com
- JSTOR, Noel Lenski, Konstantin i gradovi jstor.org
- Britanski muzej, Kovanica B.13715 britishmuseum.org
- Kapitolski muzeji, Kolosalni Konstantinov kip: glava museicapitolini.org
- Kapitolski muzeji, Kolosalni Konstantinov kip museicapitolini.org
Image: 0 Gaius Flavius Valerius Constantinus, Palatino.jpg — Wilfredor, CC0
