I danas možete prošetati uz zidine koje su čuvale Carigrad. To nisu ruševine skrivene u muzeju. Prolaze kroz današnji Istanbul, uz ulice, vrtove i gradske četvrti.
Često se kaže da su bile „neprobojne hiljadu godina“. Za jedan dio odbrane to je blizu istini. Ipak, toj tvrdnji treba pažljiva napomena. U ovom članku pronaći ćete objašnjenje.
Gdje se nalaze Carigradske zidine?
Zidine se nalaze u istanbulskoj općini Fatih. Kopnene zidine leže na zapadnoj strani Historijskog poluotoka. Pružaju se od sjevera prema jugu, između Zlatnog roga i Mramornog mora.
Zamislite stari grad kao trokut kopna. Voda je štitila dvije strane. Kopnena strana bila je okrenuta zapadu. Tu je podignut veliki zid.
Karta Carigradskih zidina: kuda se pružaju?
Na karti potražite dugu liniju u smjeru sjever–jug, uz zapadni rub poluotoka. Sačuvana linija Teodozijevih zidina duga je oko 5,7 kilometara. Počinje kod Mramorne kule (Mermer Kule), na obali Mramornog mora. Završava u području palače Tekfur (Tekfur Sarayı).
Istanbulske kopnene zidine obuhvataju više od te glavne linije. Na sjeveru uključuju i komnenske i vlahernske utvrde. Zato je cijela zaštićena zona duža i raznovrsnija od samih Teodozijevih zidina.
Na stranama okrenutim moru odbrana je bila drugačija. Zidine uz Mramorno more i Zlatni rog nisu imale vanjski zid ni jarak ispred sebe, za razliku od kopnenih zidina.
Zašto se zovu Teodozijeve zidine? (Naziv)
Zidine su dobile ime po istočnorimskom caru Teodoziju II. Susrest ćete i naziv kopnene zidine, na turskom Kara Surları.
Teodozije je još bio dijete kada je počela prva faza gradnje. Radovi su izvedeni pod vodstvom Antemija i završeni 413. godine.
Visina i raspored: kako je funkcionisala odbrana?
Teodozijev sistem imao je tri glavna dijela: jarak, vanjski zid i unutrašnji zid. Napadač je morao savladati sva tri.
- Jarak je bio širok više od 20 metara. Na pojedinim mjestima bio je dubok do 10 metara.
- Vanjski zid bio je visok oko 8,5–9 metara. Pri osnovi je bio debeo 2 metra.
- Unutrašnji zid bio je visok oko 12 metara. Debljina mu je iznosila 4,5–6 metara.
Glavna odbrambena linija bila je ojačana sa 96 kula.
To možete uporediti s nečim iz svakodnevnog života. Zamislite kuću s ogradom, zatim ulaznom kapijom, pa zaključanim vratima. Nijedna brava nije savršena. Zajedno mogu navesti lopova da odustane ili ga usporiti. Zidine su djelovale po istom principu, samo u razmjerama cijelog grada.
Hronologija
- 413: Završena je prva faza Teodozijevih kopnenih zidina, građenih pod vodstvom Antemija.
- 447: Zemljotres je srušio 57 kula, a odbrambene građevine su popravljene.
- 626: Zajednička avarsko-sasanidska opsada nije uspjela osvojiti Carigrad.
- 1204: Vojske Četvrtog križarskog rata ušle su u grad preko zidina uz Zlatni rog.
- 29. 5. 1453.: Osmanlije su osvojile Carigrad.
- 1457–1458: Iza Zlatnih vrata dograđena je unutrašnja tvrđava Jedikule.
- 1985: Zaštićeno područje kopnenih zidina uvršteno je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine kao dio Historijskih područja Istanbula.
- 2020: İBB Miras započeo je veliku obnovu kopnenih zidina.
- 2022: Ponovo su otvoreni centri za posjetioce Mevlanakapı i Silivrikapı te hipogej Silivrikapı.
Jesu li zidine zaista bile neprobojne hiljadu godina?
Djelimično jesu, djelimično nisu. Izraz se odnosi na kopnenu odbranu između 413. i 1453. godine. To je razdoblje od 1.040 godina.
Zidine su prolazile kroz teška iskušenja. Zemljotres je 447. godine uništio 57 kula, dok su Huni predstavljali prijetnju. Bile su potrebne hitne popravke. Avari i Sasanidi zajedno su opsjedali grad 626. godine, ali ga nisu uspjeli osvojiti.
Ipak, sam grad pao je dva puta. Vojske Četvrtog križarskog rata ušle su 1204. godine preko zidina uz Zlatni rog. Nisu probile veliki kopneni zid. Taj dio priče izostaje iz poznate tvrdnje.
Konačni pad uslijedio je 29. 5. 1453. Osmanska vojska Mehmeda II osvojila je Carigrad i okončala Bizantsko carstvo.
Precizno rečeno, Teodozijev kopneni odbrambeni sistem izdržao je više od hiljadu godina. Grad u cjelini nije ostao netaknut.
Carigradske zidine danas
Zidine su sačuvane u dijelovima. Neki su obnovljeni, dok se na drugima i dalje vide tragovi vremena.
Nakon osvajanja Mehmed Osvajač pretvorio je područje Zlatnih vrata (Altınkapı) u uporište. U razdoblju 1457–1458. iza vrata je dogradio unutrašnju tvrđavu. Tako je nastala tvrđava Jedikule (Yedikule Hisarı).
Zaštićeno područje kopnenih zidina postalo je 1985. godine jedna od četiri sastavnice Historijskih područja Istanbula na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine. UNESCO-ova zaštićena zona obuhvata okolinu s obje strane Teodozijevih kopnenih zidina. Uključuje i ostatke stare Vlahernske palače.
Obnova je počela 2020. godine. İBB Miras te je godine započeo sveobuhvatne radove na kopnenim zidinama. Godine 2022. ponovo su otvorena dva centra za posjetioce, na lokacijama Mevlanakapı i Silivrikapı, zajedno s hipogejem Silivrikapı.
Gdje možete vidjeti Carigradske zidine?
Ako želite lično vidjeti zidine, slijedite ove korake:
- Počnite u Fatihu. Zidine se nalaze u ovoj općini, uz zapadni rub Historijskog poluotoka.
- Posjetite tvrđavu Jedikule. Nastala je u razdoblju 1457–1458. dogradnjom unutrašnje tvrđave iza Zlatnih vrata.
- Zastanite kod Mevlanakapı i Silivrikapı. Njihovi centri za posjetioce i hipogej Silivrikapı ponovo su otvoreni 2022. godine, nakon obnove.
- Nastavite pješice prema sjeveru. Uputite se prema području palače Tekfur, gdje završava sačuvana linija Teodozijevih zidina. Dalje se nalaze komnenske i vlahernske utvrde.
Šetnja uz zidine najbolje će vam dočarati njihove razmjere. Vidjet ćete kule, kapije i trasu jarka. Obujte udobnu obuću. Ovo je duga ruta, a ne samo jedan spomenik.
Cijena ulaza
Prema objavi İBB-a od 17. 5. 2023., ulaz u prostor kopnenih zidina kojim upravlja ova institucija je besplatan. Pravila se mogu promijeniti. Prije posjete provjerite aktuelnu obavijest.
Detalji koje nećete pronaći u vodičima
- Pojasevi opeke za otpornost na zemljotrese. Unutrašnji zid ima slojeve opeke debljine oko 40 centimetara. Oni povezuju kamenu oblogu s jezgrom zida, čime je poboljšana njegova otpornost na zemljotrese.
- Šezdeset dana. Dva natpisa sačuvana na kapiji Mevlevihane odaju počast Teodoziju i eparhu Konstantinu. Na njima piše da su radovi završeni za šezdeset dana.
- Porez za popravke. U osmom vijeku Lav III i Konstantin V prikupljali su dodatne poreze kako bi finansirali popravke kopnenih zidina.
- Zakon o kulama. Teodozijev zakonik, odjeljak XV.1.51, sadrži odredbe o održavanju kula na zidinama.
- Zeleni pojas. U planu koji je počeo pripremati 1935. godine Henri Prost predložio je pojas bez gradnje. Prostirao bi se 500 metara izvan zidina i 80–100 metara unutar njih.
- Rasprava o vanjskom zidu. Mnogi naučnici povezuju vanjski zid i jarak s popravkama nakon 447. godine. Drugi smatraju da je vanjski zid već bio dio prvobitnog projekta.
Često postavljana pitanja
Koliko su bile visoke Carigradske zidine?
Unutrašnji zid bio je visok oko 12 metara i debeo 4,5–6 metara. Vanjski zid bio je visok oko 8,5–9 metara, a pri osnovi debeo 2 metra.
Plaća li se ulaz na kopnene zidine?
Prema objavi İBB-a od 17. 5. 2023., ulaz u prostor kopnenih zidina kojim upravlja ova institucija je besplatan. Provjerite tu informaciju prije odlaska.
Jesu li zidine zaista ostale neprobojne?
Ta tvrdnja odgovara kopnenoj odbrani od 413. do 1453. godine, odnosno razdoblju od 1.040 godina. Izostavlja 1204. godinu, kada su vojske Četvrtog križarskog rata ušle preko zidina uz Zlatni rog.
Gdje se danas nalaze Carigradske zidine?
Nalaze se u istanbulskoj općini Fatih. Pružaju se između Zlatnog roga i Mramornog mora, na zapadnoj strani Historijskog poluotoka.
Izvori
- Univerzitet Columbia — Projekt dokumentacije Istanbula, Kopnene zidine Carigrada mcid.mcah.columbia.edu
- Ministarstvo kulture i turizma — Historijska područja Istanbula kulturportali.gov.tr
- Wikipedia — Carigradske zidine en.wikipedia.org
- TÜBA-KED 24 — Upravljanje područjima višeslojnog kulturnog pejzaža tuba.gov.tr
- Vikipedi — Carigradske zidine tr.wikipedia.org
- Univerzitet Harvard — Urbana imaginacija, Zaštita hum54-15.omeka.fas.harvard.edu
- Univerzitet Rice, OpenStax — Historija svijeta, Osmanlije i Mongoli openstax.org
- Uprava distrikta Fatih — Zidine Jedikule fatih.gov.tr
- UNESCO — Historijska područja Istanbula whc.unesco.org
- Istanbulska agencija za planiranje — Pretvaranje kulturne baštine u javni prostor, 5. 2025 ipa.istanbul
- İBB — Uz İBB Miras vraća se Istanbul iz naših sjećanja istanbulseninhaber.ibb.istanbul
FAQ
Koliko su bile visoke Carigradske zidine?
Unutrašnji zid bio je visok oko 12 metara i debeo 4,5–6 metara. Vanjski zid bio je visok oko 8,5–9 metara, a pri osnovi debeo 2 metra.
Plaća li se ulaz na kopnene zidine?
Prema objavi İBB-a od 17. 5. 2023., ulaz u prostor kopnenih zidina kojim upravlja ova institucija je besplatan. Prije posjete provjerite aktuelnu obavijest.
Jesu li zidine zaista ostale neprobojne?
Ta tvrdnja odgovara kopnenoj odbrani između 413. i 1453. godine, u razdoblju od 1.040 godina. Izostavlja 1204. godinu, kada su vojske Četvrtog križarskog rata ušle preko zidina uz Zlatni rog.
Gdje se danas nalaze Carigradske zidine?
Nalaze se u istanbulskoj općini Fatih, na zapadnoj strani Historijskog poluotoka. Pružaju se od sjevera prema jugu, između Zlatnog roga i Mramornog mora.
Image: Theodosian Walls of Constantinople.jpg — Apaleutos25, CC BY-SA 4.0
