Možda ste već vidjeli tu sliku: visok, taman kamen, kralj koji stoji pred bogom i nizovi sitnih klinastih znakova ispod njih. To je Hamurabijev zakonik. Jedan je od najpoznatijih pravnih tekstova antičkog svijeta, a možete ga vidjeti u Parizu (turski: Paris). Ovaj vodič odgovara na najčešća pitanja: šta je taj zakonik, koliko zakona sadrži, propisuje li zaista „oko za oko“ i gdje se stela nalazi.
Hamurabijev zakonik: značenje i definicija
Hamurabijev zakonik je pisana zbirka zakona babilonske civilizacije u Mesopotamiji (turski: Mezopotamya). Nazvan je po Hamurabiju (turski: Hammurabi). Bio je šesti kralj Prve babilonske dinastije. Prema srednjoj hronologiji, vladao je približno od 1792. do 1750. godine p. n. e.
Tekst je napisan klinastim pismom. Jezik je starobabilonski dijalekt akadskog. Prema evidenciji Louvrea, stela potječe iz Mesopotamije, s prostora unutar granica današnjeg Iraka (turski: Irak).
Kratka definicija zato glasi: babilonski pravni tekst uklesan u kamen, nazvan po kralju koji je naredio njegovo sastavljanje.
Je li to prvi pisani zakon?
Nije. Izraz „prvi pisani zakoni“ često se koristi kao skraćeni opis, ali nije tačan. Postoje starije zbirke. Ur-Namuova zbirka potječe iz oko 2100. godine p. n. e. Lipit-Ištarova zbirka potječe iz oko 1930. godine p. n. e. Obje prethode Hamurabiju.
Značaj ovog zakonika je u nečemu drugom. To je obimna, dobro očuvana zbirka odredbi na jednom spomeniku. Zato se tako često citira.
Koliko zakona ima Hamurabijev zakonik?
Prema tradicionalnoj numeraciji, zakonik ima 282 pravne odredbe. Uz taj broj treba navesti i jednu napomenu. U donjem dijelu stele još je u antici izbrisano sedam stupaca teksta. Velik dio teksta koji nedostaje rekonstruisan je pomoću drugih primjeraka.
Odredbe obuhvataju mnoga područja svakodnevnog života. Prema Louvreu, odnose se na porodicu, imovinu, trgovinu i radne odnose.
Kako su zakoni napisani
Većina odredbi slijedi isti obrazac: „ako… onda…“. Prvi dio opisuje slučaj. Drugi određuje ishod ili kaznu. Takva struktura olakšava pregled teksta. Pronađete slučaj koji vas zanima, a zatim pročitate kakav je ishod predviđen.
Zakoni Hamurabijevog zakonika: primjeri koje možete provjeriti
Kratak spisak ne može obuhvatiti sva 282 člana, ali nekoliko poznatih primjera pokazuje njihov raspon:
- Član 196: Ako awīlum oslijepi oko drugom awīlumu, oslijepit će se i njegovo oko.
- Član 198: Ako je žrtva muškēnum i oslijepi joj se oko ili slomi kost, kazna iznosi jednu minu srebra.
- Član 199: Za oko ili kost roba plaća se polovina vrijednosti roba.
- Član 200: Čovjek koji izbije zub sebi ravnom gubi vlastiti zub.
- Član 218: Ako ljekarska operacija uzrokuje smrt pacijenta ili gubitak oka, ljekaru se odsijecaju šake.
- Član 229: Ako kuća koju je graditelj sagradio nije čvrsta, pa se sruši i ubije vlasnika, graditelj se kažnjava smrću.
Hamurabijev zakonik i pravilo „oko za oko“
Poznato pravilo zaista postoji, ali se primjenjuje samo djelimično. Članovi 196 i 200 primjenjuju ga kada obje osobe imaju isti društveni položaj. Za oko se uzvraća okom. Za zub se uzvraća zubom.
Pogledajte, međutim, naredne članove. Kada je povrijeđena osoba muškēnum, kazna postaje novčana naknada od jedne mine srebra. Kada je povrijeđena osoba rob, vlasniku se plaća polovina vrijednosti roba. Kazna se mijenja prema statusu uključenih osoba.
Zakonik, dakle, ne postupa prema svima jednako. Jednak položaj značio je jednaku kaznu. Nejednak položaj podrazumijevao je drugačiji ishod.
Stela Hamurabijevog zakonika: kako izgleda
Stela je izrađena od bazalta. U inventaru Louvrea navedene su njene dimenzije: visina 225 centimetara, širina 79 centimetara i debljina 47 centimetara. Znatno je viša od većine odraslih ljudi.
Na vrhu je reljef. Hamurabi stoji pred Šamašem, bogom Sunca i pravde. Ispod reljefa površinu ispunjava tekst pisan klinastim pismom. Louvre datira uklesavanje zakona na stelu u oko 1750. godinu p. n. e.
Gdje je stela prvobitno bila postavljena?
Prema Louvreu, stela je vjerovatno prvobitno podignuta u Siparu (turski: Sippar), Šamaševom gradu. Muzej dodaje da to mjesto postavljanja nije pouzdano utvrđeno. Bog pravde i grad posvećen njemu dobro se uklapaju, ali tvrdnja ostaje na nivou vjerovatnoće.
Od Babilonije do Pariza: putovanje stele
Stela nije pronađena na babilonskoj teritoriji. Pronađena je u Suzi (turski: Susa), u današnjem Iranu. Kako je tamo dospjela? Louvre objašnjava da ju je elamski kralj Šutruk-Nahunte odnio u Suzu kao ratni plijen. Vladao je približno od 1185. do 1160. godine p. n. e.
Tamo je zatim ležala veoma dugo. Francuska arheološka ekipa koju je predvodio Jacques de Morgan pronašla ju je tokom iskopavanja 1901–1902. godine.
Hamurabijev zakonik u Louvreu: gdje se tačno nalazi?
Stela se nalazi u muzeju Louvre u Parizu. U zgradi se uputite u krilo Richelieu. Potražite nivo 0 i salu 227. Inventarni broj stele je SB 8. Ako na stranici zbirki Louvrea pretražite „Code de Hammurabi, SB 8“, pronaći ćete službeni zapis.
Praktičan savjet: zapišite broj sale prije ulaska. Louvre je ogroman, a broj vam štedi vrijeme.
Hamurabijev zakonik: cijeli tekst i PDF
Ne morate putovati da biste ga pročitali. Korisna su dva besplatna internetska izvora:
- Projekt Avalon Pravnog fakulteta Univerziteta Yale nudi engleski prijevod na internetu. Sadrži prolog, numerisane odredbe i epilog.
- Biblioteka Teološkog seminara Princeton nudi poveznicu na PDF izdanja Roberta Francisa Harpera iz 1904. godine. Ono sadrži akadski tekst, transliteraciju i engleski prijevod.
Za brzo čitanje koristite Yale. Za izvorne znakove i naučno poređenje koristite Harperovo izdanje.
Je li se zakonik zaista primjenjivao?
O tome se još raspravlja. Prema jednoj teoriji, tekst predstavlja zakone koji su bili na snazi u Babiloniji (turski: Babilonya). Druge teorije tumače ga kao zbirku ranijih sudskih odluka ili kao djelo pravne misli.
Zato budite oprezni s tvrdnjama poput „to je bio zakon kojeg su se svi pridržavali“. Tekst postoji i odredbe su stvarne. Nije razjašnjeno kako su ga sudovi koristili.
Zašto je važan za svakodnevni život
Prisjetite se kada ste posljednji put potpisali ugovor o najmu ili angažovali nekoga da vam nešto popravi u domu. Očekujete pravila o tome ko plaća kada nešto pođe po zlu. Član 229 rana je verzija te ideje. Graditelj čija se slabo sagrađena kuća sruši i ubije vlasnika plaća životom. Kazna je strožija od bilo koje današnje, ali pitanje je isto: ko je odgovoran za loše sagrađenu kuću?
Hronologija
- Oko 2100. godine p. n. e.: Nastaje Ur-Namuova zbirka, koja prethodi Hamurabiju.
- Oko 1930. godine p. n. e.: Nastaje Lipit-Ištarova zbirka, koja također prethodi Hamurabiju.
- Oko 1792–1750. godine p. n. e.: Prema srednjoj hronologiji, Hamurabi vlada kao kralj Babilona (turski: Babil).
- Oko 1750. godine p. n. e.: Prema Louvreu, zakoni su uklesani u bazaltnu stelu.
- Oko 1185–1160. godine p. n. e.: Za vrijeme Šutruk-Nahuntea stela je odnesena u Suzu kao ratni plijen.
- 1901–1902. godine: Stela je pronađena tokom francuskih iskopavanja u Suzi.
Pojedinosti koje nećete naći u turističkim vodičima
- Pronađena je u dijelovima. Stela danas izgleda kao jedan blok. Tokom iskopavanja pronađena je u tri velika fragmenta, koja su ponovo sastavljena.
- Učenici su je prepisivali. Tekst se koristio za obuku pisara. Pronađeni su prijepisi koji potječu iz vremena oko hiljadu godina nakon izrade stele.
- Sudije su odgovarale za svoje odluke. Član 5 odnosi se na sudiju koji vlastitom krivicom donese pogrešnu presudu. Mora platiti dvanaestostruki iznos kazne u tom predmetu i trajno se uklanja sa sudijske dužnosti.
- Rad radi otplate duga imao je vremensko ograničenje. Prema članu 117, supruga i djeca predati da radom otplate dug služe tri godine. U četvrtoj godini oslobađaju se.
- Nepažnja pri navodnjavanju plaćala se žitom. Član 55 odnosi se na čovjeka koji nepažljivo otvori svoj kanal za navodnjavanje i poplavi susjedovu njivu. Izgubljeni urod mora nadoknaditi žitom.
Često postavljana pitanja
Koliko zakona ima Hamurabijev zakonik?
Prema tradicionalnoj numeraciji, 282 odredbe.
Gdje se danas nalazi Hamurabijev zakonik?
U Louvreu u Parizu, u krilu Richelieu, na nivou 0, u sali 227 (SB 8).
Je li to prvi pisani zakon?
Nije. Ur-Namuova zbirka (oko 2100. godine p. n. e.) i Lipit-Ištarova zbirka (oko 1930. godine p. n. e.) starije su.
Mogu li ga pročitati na internetu?
Da. Projekt Avalon Univerziteta Yale objavljuje engleski prijevod, a biblioteka Princetona nudi poveznicu na Harperovo izdanje iz 1904. godine.
Izvori
- Muzej Louvre — Hamurabijev zakonik louvre.fr
- Zbirke Louvrea — Hamurabijev zakonik, SB 8 collections.louvre.fr
- Wikipedia na engleskom — Hamurabijev zakonik en.wikipedia.org
- Vikipedi na turskom — Hamurabijev zakonik tr.wikipedia.org
- Pravni fakultet Univerziteta Yale, projekt Avalon — Hamurabijev zakonik avalon.law.yale.edu
- Državni univerzitet Oregon — Hamurabijev zakonik open.oregonstate.education
- Teološki seminar Princeton — Theological Commons, Harperovo izdanje commons.ptsem.edu
Image: P1050763 Louvre code Hammurabi face rwk.JPG — Mbzt, CC BY 3.0
