Mauzolej u Halikarnasu (turski: Halikarnas Mozolesi) bio je monumentalna grobnica u Bodrumu, u turskoj pokrajini Muğla. Antički pisci ubrajali su ga među sedam svjetskih čuda antičkog svijeta. Građevinu više ne možete vidjeti. Ipak, možete posjetiti lokalitet u Bodrumu, a neke od njegovih najboljih skulptura nalaze se u Londonu.
Ovaj vodič odgovara na pitanja koja putnici i učenici najčešće postavljaju. Gdje se nalazio, ko ga je izgradio, šta mu se dogodilo i gdje su njegovi ostaci danas?
Mauzolej u Halikarnasu: lokacija i mjesto izgradnje
Grobnica se nalazila u antičkom gradu Halikarnasu, današnjem Bodrumu. Spomenik je podignut na jednom uglu velike terase u središtu grada. Terasa je imala dimenzije oko 242 × 105 metara.
Grobnica je pripadala Mauzolu. Bio je satrap, odnosno namjesnik Perzijskog carstva, i upravljao je Karijom od 377. do 353. godine p. n. e. Oksfordski rječnik klasične starine ubraja njegovu grobnicu u Halikarnasu među sedam svjetskih čuda. Na istom popisu nalazi se i Artemidin hram u Efezu.
Ako tražite „Mauzolej u Halikarnasu (Turska)”, odgovor je jednostavan. Nalazi se u Bodrumu, u ulici Turgutreis Caddesi.
Ko je izgradio Mauzolej?
Mauzol je umro 353. godine p. n. e. Njegova supruga Artemizija II, koja mu je bila i sestra, nastavila je gradnju nakon njegove smrti.
Među arhitektima bili su Pitej, koji je projektovao Atenin hram u Prijeni, i Satir. Na ukrašavanju su radila četiri poznata kipara: Skopas, Leohar, Brijaksid i Timotej.
Naučnici se ne slažu oko datuma gradnje. Wikipedia na engleskom jeziku navodi period 353–351. godine p. n. e. Univerzitet Južne Danske datira građevinu u period oko 360–350. godine p. n. e. i početak gradnje smješta još u Mauzolov životni vijek.
Kako je izgledao?
Grobnica je stajala na visokom podiju. Na podiju se nalazilo 36 jonskih stubova. Iznad stubova uzdizao se piramidalni krov s 24 stepenika. Na samom vrhu stajala su mramorna kola koja su vukla četiri konja.
Rekonstrukcije daju nešto različite visine. Oksfordski rječnik klasične starine izračunava ukupnu visinu od 42,7 metara. Enciklopedija Iranica navodi oko 45 metara.
Graditelji su koristili mramor dopremljen s otoka Marmara. Koristili su i zeleni kamen vađen na lokalitetu Koyunbaba u Bodrumu.
Hronologija
- 377–353. p. n. e.: Mauzol upravlja Karijom kao satrap.
- Oko 360–350. p. n. e.: Period u koji Univerzitet Južne Danske smješta gradnju grobnice.
- 353. p. n. e.: Mauzol umire. Artemizija nastavlja radove.
- Srednji vijek: Zemljotresi i propadanje oštećuju građevinu. Tačan datum njenog rušenja nije poznat.
- 1522.: Tokom ojačavanja Bodrumskog dvorca preostali dijelovi grobnice ponovo se koriste kao građevinski kamen.
- 1846.: Sultan Abdülmecid poklanja Britanskom muzeju ploču s friza Amazonki iz Mauzoleja, koja se čuvala u Bodrumskom dvorcu.
- 1856–1857.: Charles Thomas Newton iskopava lokalitet.
- 1966–1977.: Danski tim pod vodstvom Kristiana Jeppesena ponovo iskopava lokalitet.
Uništenje Mauzoleja u Halikarnasu: šta se dogodilo?
Iskren odgovor glasi: ne znamo tačan datum.
Direkcija za kulturu i turizam pokrajine Muğla navodi zemljotres iz 1304. godine. Studija u izdanju Cambridge University Pressa opreznija je. U njoj stoji da datum rušenja nije poznat. Navodi i da nije sigurna tvrdnja da je grobnica stajala do 12. vijeka.
Studija opisuje postepen proces. Zemljotresi su tokom srednjeg vijeka u više navrata oštećivali grobnicu. Vitezovi reda svetog Ivana zatim su preostali materijal koristili za ojačavanje Bodrumskog dvorca. Wikipedia na turskom jeziku dodaje i datum. Tokom ojačavanja dvorca 1522. godine preostali dijelovi grobnice ponovo su upotrijebljeni kao građevinski kamen.
Dakle, ovo svjetsko čudo nije nestalo u jednom danu. Prvo je oštećeno, a zatim je poslužilo kao izvor kamena.
Ostaci Mauzoleja u Halikarnasu i Britanski muzej
U zapisu Britanskog muzeja o frizu Amazonki (1847,0424.5) stoji da je taj komad stigao iz Bodrumskog dvorca. Sultan Abdülmecid poklonio ga je muzeju 1846. godine.
Zatim je došao Charles Thomas Newton. Tokom 1856–1857. godine iskopavao je lokalitet i otkrio ostatke građevine i fragmente njenih skulptura.
Danas su fragmenti skulptura i reljefa izloženi u dvorani 21 Britanskog muzeja. Dvorana se zove „Mauzolej u Halikarnasu” („Mausoleum of Halikarnassos”).
Dva predmeta posebno se izdvajaju.
- Konj. Jedan fragment mramornog konja visok je 2,33 metra. Na njemu su sačuvani originalni bronzani dijelovi uzde i tragovi boje.
- Kolosalni muški kip. Muški kip visok oko 3 metra sastavljen je od najmanje 77 dijelova. Newton ga je prepoznao kao Mauzola. Prema opisu samog muzeja, vjerovatnije prikazuje jednog od Mauzolovih predaka iz dinastije Hekatomnida. Identitet je i dalje sporan.
Mauzolej u Halikarnasu danas: posjeta Bodrumu
Lokalitet u Bodrumu danas je muzej na otvorenom. U izložbenoj zgradi nalaze se makete, crteži, reljefi i arhitektonski fragmenti. U njoj se čuvaju i dva originalna fragmenta reljefa. Pored njih stoje gipsane kopije frizova koji su odneseni u Britanski muzej.
Adresa je Tepecik Mahallesi, Turgutreis Caddesi No:93, Bodrum/Muğla.
Postoji i mala veza sa svakodnevicom. Ako ste ikada hodali ulicom Turgutreis Caddesi tražeći kafić ili autobusko stajalište, pratili ste antički put. Sjeverno od terase Mauzoleja prolazila je glavna ulica široka oko 15 metara. Današnja Turgutreis Caddesi prati njenu trasu.
Mauzolej u Halikarnasu: ulaznice i radno vrijeme
Na stranici Turkish Museums, provjerenoj 24. 10. 2026., bili su navedeni sljedeći podaci:
- Radno vrijeme: 08.30–17.30.
- Zatvoreno: ponedjeljkom.
- Zatvaranje blagajne zimi: 17.15.
- Ulaznica za odrasle strane posjetioce: 3 eura.
- Ulaznica za odrasle državljane Turske: 200 TL.
Cijene i radno vrijeme mogu se promijeniti, pa ih provjerite prije posjete.
Fotografije Mauzoleja u Halikarnasu: šta možete fotografisati
Samu grobnicu ne možete fotografisati. Možete fotografisati lokalitet na otvorenom, makete i crteže, reljefe i arhitektonske fragmente. U Londonu se posebno izdvajaju konj i kolosalni kip.
Dobre fotografije nastaju povezivanjem oba mjesta. Najprije pogledajte makete u Bodrumu. Tada ćete lakše razumjeti fragmente.
Detalji koje nećete naći u vodičima
- Zeleni kamen iz Bodruma. Graditelji su kombinovali mramor s otoka Marmara sa zelenim kamenom iz Koyunbabe. Tako je dio grobnice potekao iz samog Bodruma.
- Boja na konju. Na konju visokom 2,33 metra u Londonu još su sačuvani tragovi boje i originalni bronzani dijelovi uzde.
- Kip u 77 dijelova. Kolosalni muški kip sastavljen je od najmanje 77 fragmenata.
- Put koji nikada nije zatvoren. Antička glavna ulica, široka oko 15 metara, prolazila je sjeverno od terase. Turgutreis Caddesi danas prati njenu trasu.
- Kopije uz originale. U izložbenoj dvorani u Bodrumu gipsane kopije londonskih frizova stoje pored dva originalna reljefa.
Zašto kažemo „mauzolej”
Riječ potječe od naziva Mauzolove grobnice, Maussolleion. Danas je koristimo za svaku veliku monumentalnu grobnicu. Kada izgovorite tu riječ, koristite ime karijskog satrapa koji je umro 353. godine p. n. e.
Često postavljana pitanja
Gdje je izgrađen Mauzolej u Halikarnasu?
U antičkom Halikarnasu, današnjem Bodrumu u pokrajini Muğla. Stajao je na jednom uglu terase dimenzija oko 242 × 105 metara.
Za koga je izgrađen Mauzolej?
Za Mauzola, satrapa Karije od 377. do 353. godine p. n. e. Njegova supruga i sestra Artemizija II nastavila je radove nakon njegove smrti.
Kada je uništen?
Tačan datum nije poznat. Jedan izvor navodi zemljotres iz 1304. godine, dok studija u izdanju Cambridge University Pressa kaže da datum rušenja nije poznat. Kamen je ponovo korišten u Bodrumskom dvorcu, uključujući ojačavanje iz 1522. godine.
Gdje su njegove skulpture danas?
U dvorani 21 Britanskog muzeja u Londonu nalaze se fragmenti skulptura i reljefa. U Bodrumu su dva originalna fragmenta reljefa i gipsane kopije frizova.
Koliko košta ulaznica?
Dana 24. 10. 2026. navedena cijena iznosila je 3 eura za odrasle strane posjetioce i 200 TL za odrasle državljane Turske. Radno vrijeme bilo je 08.30–17.30, a ponedjeljkom je bilo zatvoreno.
Izvori
- Wikipedia — Mauzolej u Halikarnasu en.wikipedia.org
- Oksfordski rječnik klasične starine — Mauzolej u Halikarnasu academic.oup.com
- Oksfordski rječnik klasične starine — Sedam svjetskih čuda antičkog svijeta academic.oup.com
- Direkcija za kulturu i turizam pokrajine Muğla — Maussolleion mugla.ktb.gov.tr
- Univerzitet Južne Danske — Maussolleion sdu.dk
- Enciklopedija Iranica — Halikarnas iranicaonline.org
- Cambridge University Press — Kasnija sudbina Mauzoleja u Halikarnasu, Uvod cambridge.org
- Cambridge University Press — Smještanje svjetskog čuda u kontekst cambridge.org
- Vikipedi — Mauzolej u Halikarnasu tr.wikipedia.org
- Britanski muzej — Friz, 1847,0424.5 britishmuseum.org
- Britanski muzej — Galerije britishmuseum.org
- Britanski muzej — Kip, 1857,1220.238 britishmuseum.org
- Britanski muzej / Google Arts & Culture — Kolosalni kip muškarca artsandculture.google.com
- Turkish Museums — Spomen-muzej Mauzoleja u Bodrumu, Muğla turkishmuseums.com
Image: The ruins of the Mausoleum at Halicarnassus.jpg — FollowingHadrian, CC BY-SA 4.0
