Dijana (turski: Diana) bila je rimska djevičanska boginja lova i Mjeseca te zaštitnica žena pri porođaju. Njen kult poistovjećen je s kultom grčke Artemide (turski: Artemis). Njeno pojavljivanje uz Apolona (turski: Apollon) na prvom rimskom lektisterniju 399. godine p. n. e. označava jasnu etapu tog poistovjećivanja.
Ipak, lovkinja s lukom predstavlja samo jedan dio Dijaninog kulta. U Nemiju su posjetioci ostavljali modele dijelova tijela, posvećene posude i pločice sa zapisima o boginjinoj pomoći. Ako te predmete razmotrite zajedno sa zajedničkim mitovima, možete vidjeti kako je Dijanin rimski kult povezivao Artemidin lik s molbama za zdravlje, plodnost i blagostanje.
Kako je Dijana bila povezana s lovom, porođajem i Mjesecom?
Dijanin poznati lik povezivao je lov s Mjesecom. Rimska religija smatrala ju je i djevičanskom boginjom. Poistovjećivanje s Artemidom donijelo joj je zajedničku mitološku porodicu: bila je kćerka Jupitera i Latone te sestra blizanka Apolona, koji je rođen na Delosu.
Žene su pri porođaju prizivale Dijanu pod imenima Lucina i Lucifera. Njena zaštita zato je obuhvatala više od prizora lova poznatih s kipova. U Nemiju darovi povezani s plodnošću i iscjeljenjem pokazuju da su brige o tijelu bile dio obredne prakse njenog kulta.
Pjesnik Katul iz 1. vijeka p. n. e. upotrijebio je imena Lucina, Trivia i Luna zajedno u pjesmi upućenoj Dijani. Tim riječima objedinio je više božanskih identiteta u jednom zazivu. Luna izražava povezanost s Mjesecom, dok se Lucina odnosi na Dijaninu ulogu pri porođaju.
Za vezu sa svakodnevnim životom, pomislite na brige koje prate bolest, oporavak ili rođenje djeteta. Posjetioci Nemija te su brige prenosili Dijani putem predmeta. Anatomski modeli mogli su izražavati molbu za iscjeljenje ili zahvalnost za oporavak. Drugi darovi odnosili su se na plodnost, blagostanje i sreću.
Kako je Dijana poistovjećena s Artemidom?
Poistovjećivanje Dijane s Artemidom razvijalo se pod utjecajem grčke kulture. U mitologiji koja je tako nastala, Dijanin odnos s Apolonom odgovarao je Artemidinom mjestu uz njega.
Françoise Hélène Pairault predložila je mogući put tog utjecaja. Prema njenom tumačenju, Artemidin kult utjecao je na Etruščane i Latine preko Kampanije tokom 6. i 5. vijeka p. n. e. To je naučna teorija o procesu, a ne jedan dokumentovani trenutak u kojem je jedan kult postao drugi.
Događaj iz 399. godine p. n. e. pruža čvršći hronološki oslonac. Dijana se pojavila s Apolonom na prvom rimskom lektisterniju. Njihovo zajedničko pojavljivanje smatra se jasnom etapom poistovjećivanja Dijane s Artemidom. Ono tu vezu smješta u okvir rimskog vjerskog obreda.
I Dijanina uloga boginje lova ima svoju historiju naučnih tumačenja. Georg Wissowa tvrdio je u studiji iz 1912. godine da ona prvobitno nije bila boginja lova. Carin M. C. Green osporila je taj stav. Naglasila je da su Latini lovili i tvrdila da Dijaninu lokalnu ulogu boginje lova treba ponovo razmotriti.
Sporno je i datiranje njenog hrama na Aventinu. Rimska tradicija pripisivala ga je kralju Serviju Tuliju iz 6. vijeka p. n. e. Green je smatrala da dokazi za tako rano datiranje nisu dovoljni i predložila 3. vijek p. n. e. Ova neslaganja važna su kada razlikujete rimska predanja o Dijani od naučnih rekonstrukcija njenog ranog kulta.
Hronologija
- 6–5. vijek p. n. e.: Prema teoriji Françoise Hélène Pairault, Artemidin utjecaj stigao je do Etruščana i Latina preko Kampanije.
- 5. vijek p. n. e.: Ovom razdoblju pripada rana građevina u Nemiju. Sačuvana je unutar podija kasnijeg hrama.
- 399. godina p. n. e.: Dijana se pojavila uz Apolona na prvom rimskom lektisterniju.
- 4–1. vijek p. n. e.: Iskopavanja otkrivaju uzastopne faze gradnje na području hrama u Nemiju.
- 1. vijek p. n. e. – 1. vijek n. e.: Muzej umjetnosti Metropolitan približno u ovo razdoblje datira svoju bronzanu skulpturalnu grupu Artemide i jelena.
- 1989. godina: U Nemiju su nastavljena savremena iskopavanja i konzervatorski radovi.
- 2003. godina: Istraživanjima se pridružio Univerzitet u Peruđi.
- 16. 4. 2023.: U Nemiju je otvorena izložba na kojoj je predstavljen kip Artemide/Dijane kao lovkinje.
Kako je Dijana poštovana u svetištu u Nemiju?
U svetom gaju uz jezero Nemi boginja je poštovana kao Diana Nemorensis, što znači Dijana iz gaja. Svetište je izraslo u kompleks na tri terase. Među njegovim građevinama bili su veliki hram, pozorište i nimfej.
Na području hrama sačuvani su tragovi više razdoblja gradnje. Istraživanja koja su se provodila od 2007. godine otkrila su građevinu iz 5. vijeka p. n. e., uklopljenu u kasniji podij. Iznad nje nalazile su se faze gradnje datirane od 4. do 1. vijeka p. n. e.
Dio vjerske prakse bilo je i putovanje prema svetištu. Emma-Jayne Graham proučavala je opise augustovske svetkovine kod Stacija, Propercija i Ovidija. Oni opisuju grupe sastavljene uglavnom od žena koje su nosile baklje iz Rima do Aricije. Putovanje je bilo dio vjerskih aktivnosti povezanih s Dijanom.
Ovidijev opis Nemija u djelu Fasti 3.263–274 bilježi niti koje su visile s ograda svetišta. Na pločicama je bila zabilježena boginjina pomoć. Ti detalji povezuju sveto mjesto s vidljivim svjedočanstvima o pomoći za koju su vjernici vjerovali da su je primili.
Zavjetni nalazi proširuju tu sliku. Posjetioci su tražili iscjeljenje, plodnost, blagostanje i sreću ili su zahvaljivali za pomoć. Figurice od terakote i bronze, natpisi i posude posvećene Dijani svjedoče o kontinuitetu kulta kroz vijekove.
Šta kipovi i zavjetni nalazi otkrivaju o njenom kultu?
Kipovi jasno prikazuju boginju lova. Bronzana skulpturalna grupa Artemida i jelen iz Muzeja umjetnosti Metropolitan prikazuje Artemidu/Dijanu u kratkom hitonu, pored jelena. Luk koji danas nedostaje prvobitno se nalazio u njenoj lijevoj ruci. Figura boginje visoka je 92,1 centimetar.
Muzej grupu približno datira u razdoblje od 1. vijeka p. n. e. do 1. vijeka n. e. U njegovom katalogu navodi se da je, prema dostupnim navodima, pronađena blizu Laterana u Rimu. Vjerovatno je ukrašavala vrt sa stubovima u sklopu jedne rezidencije. Takva pretpostavljena lokacija smješta ovaj prikaz boginje u stambeno okruženje.
Zavjetni predmeti iz Nemija otkrivaju širi raspon vjerskih briga. Bronzane figurice predstavljaju bogove, junake i obične ljude. Među nalazima su i prikazi dijelova ljudskog tijela. Zajedno pokazuju da su darovi u svetištu obuhvatali mnogo više od prikaza Dijane kao lovkinje.
Katharina Lorenz tumači modele očiju, ušiju, šaka, ruku, nogu i stopala iz Nemija kao darove povezane s iscjeljenjem. Mogli su pratiti molbe za oporavak ili izražavati zahvalnost nakon njega. Ako ove predmete pogledate uz kip s lukom, mnogo ćete lakše prepoznati koliko je zdravlje bilo važno u ovom kultu.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Rimljani su jezero Nemi nazivali speculum Dianae, što znači Dijanino ogledalo. Taj naziv neposredno povezuje jezero s boginjom poštovanom u gaju na njegovoj obali.
Bronzana skulptura iz Metropolitana čuva sitne detalje prvobitnog izgleda. Oči su bile prekrivene srebrnim limom. U malim rupicama u ušima nekada su stajale naušnice. Sačuvana figura tako zadržava tragove ukrasa koji su dopunjavali njenu bronzanu površinu.
Jedan zavjetni prikaz žene od terakote iz Nemija ima otvoren trbuh u kojem se vide crijeva, bubrezi i jetra. Unutrašnji organi oblikovani su ručno, umjesto pomoću kalupa. Ovaj predmet daje anatomski oblik brigama o tijelu zastupljenim među darovima u svetištu.
Graham napominje da zavjetni darovi iz Nemija u zbirci u Nottinghamu uključuju samo dva modela materice. Dokazi o muškarcima koji su prinosili darove također osporavaju stav da je kult služio samo ženama. Istaknuto mjesto žena u opisima svetkovine s bakljama ne znači da su svi posjetioci bili žene niti da su se sve molbe odnosile na njih.
Unutar Muzeja rimskih brodova u Nemiju sačuvan je dio antičkog kamenog popločanja puta clivus Virbii. Taj put povezivao je Ariciju s Dijaninim svetištem. U muzejskom krilu posvećenom kultnim mjestima izloženi su i zavjetni nalazi iz svetišta.
Izložba otvorena 16. 4. 2023. uključivala je kip Artemide/Dijane kao lovkinje i mozaik s prikazom Apolona i Dafne. Oni su u okviru izložbene postavke predstavljali boginjin kult i mitologiju. Zajedno s izloženim zavjetnim darovima povezuju prikaze božanstava s predmetima korištenim u vjerskoj praksi.
Često postavljana pitanja
Čega je Dijana bila boginja?
Dijana je bila rimska djevičanska boginja lova i Mjeseca te zaštitnica pri porođaju. U Nemiju su ljudi tražili njenu pomoć i za iscjeljenje, plodnost, blagostanje i sreću.
Jesu li Dijana i Artemida imale istu porodicu?
Da. U njihovoj zajedničkoj mitologiji Dijana je bila kćerka Jupitera i Latone. Apolon, rođen na Delosu, bio je njen brat blizanac. Dijanin nastup uz Apolona u obredu 399. godine p. n. e. također označava njeno poistovjećivanje s Artemidom.
Je li Dijanin kult bio namijenjen samo ženama?
Ne. Opisi augustovskih putovanja s bakljama govore o pretežno ženskim grupama, ali Nemi pruža i dokaze o muškarcima koji su prinosili darove. Graham koristi te dokaze da ospori isključivo žensko tumačenje kulta.
Šta znače zavjetni darovi u obliku dijelova tijela?
Lorenz tumači anatomske modele kao molbe za iscjeljenje ili zahvale za oporavak. Među nalazima su oči, uši, šake, ruke, noge i stopala. Oni pokazuju zašto se Dijanin kult ne može razumjeti samo kroz prikaze lova.
Izvori
- Wikipedija na turskom jeziku, „Dijana (mitologija)” tr.wikipedia.org
- Wikipedija na engleskom jeziku, „Dijana (mitologija)” en.wikipedia.org
- Cambridge University Press, Carin M. C. Green, Rimska religija i Dijanin kult u Ariciji, uvodne stranice assets.cambridge.org
- Federica Grossi, „Male bronzane skulpture kao zavjetni darovi iz Dijaninog svetišta u Nemiju” edit.elte.hu
- Arheološka uprava za Rim i Rieti, istraživačka kampanja u Nemiju 2017. godine sabap-rm-met.beniculturali.it
- Otvoreni univerzitet, Emma-Jayne Graham, „Hodočašće, obrasci kretanja i stvaranje vjerskog mjesta u ranom rimskom Laciju” oro.open.ac.uk
- Otvoreni univerzitet, „Dijanin hram u Nemiju: anatomski zavjetni dar”, transkript media-podcast.open.ac.uk
- Muzej umjetnosti Metropolitan, „Bronzani kip Artemide i jelena” metmuseum.org
- Ministarstvo kulture Italije, „Muzej rimskih brodova u Nemiju i svetište Dijane Nemorensis” cultura.gov.it
- Regionalna direkcija nacionalnih muzeja Lacija, „Ponovo otkriveni depoi… u Nemiju” direzioneregionalemuseilazio.cultura.gov.it
FAQ
Čega je Dijana bila boginja?
Dijana je bila rimska djevičanska boginja lova i Mjeseca te zaštitnica žena pri porođaju. U Nemiju su vjernici od nje tražili i iscjeljenje, plodnost, blagostanje i sreću.
Kako je Dijana poistovjećena s Artemidom?
Poistovjećivanje se razvijalo pod utjecajem grčke religije, kroz zajedničku mitologiju i umjetničke prikaze. Dijanin nastup uz Apolona na prvom rimskom lektisterniju 399. godine p. n. e. označava jasnu etapu tog procesa.
Je li Dijanin kult bio namijenjen samo ženama?
Ne. Žene zauzimaju istaknuto mjesto u opisima putovanja s bakljama do Aricije, ali dokazi o muškarcima koji su prinosili darove dovode u pitanje tumačenje kulta kao isključivo ženskog.
Šta su značili anatomski zavjetni darovi u Nemiju?
Modeli očiju, ušiju, šaka, ruku, nogu i stopala tumače se kao molbe za iscjeljenje ili zahvale za oporavak. Drugi darovi svjedoče o širim molbama za plodnost, blagostanje i sreću.
Image: Fontaine Diane Fountain Diana Anet Louvre MR 1581, MR sup 123.jpg — Jebulon, Public domain
