Bitka kod Vaterloa: zašto je Napoleon konačno poražen?

Zašto je Napoleon izgubio bitku kod Vaterloa?

Napoleon Bonaparta (Napolyon Bonapart) izgubio je bitku kod Vaterloa (Waterloo) jer njegov glavni plan nije uspio: nije mogao odvojeno poraziti Wellingtona i Blüchera. Wellingtonova vojska zadržala je odbrambeni položaj dovoljno dugo da pruske snage stignu i uključe se u borbu. Napoleon je zatim morao ratovati u dva pravca. Kada je večernji napad Carske garde odbijen, francuskom vojskom proširila se panika i počelo je opće povlačenje.

Porazu su doprinijeli kiša, teren, neuspješni napadi i podjela snaga. Obilna kiša tokom noći odgodila je francusko napredovanje. Konjički juriši nisu uspjeli protiv pješadijskih kvadrata. Grouchyjeve izdvojene snage ostale su daleko od Vaterloa. Ako želite razumjeti poraz, pratite kako su se ovi problemi povezivali dok je Wellingtonova odbrana i dalje odolijevala.

Datum bitke kod Vaterloa: kojeg dana i koje godine se odigrala?

Bitka kod Vaterloa odigrala se u nedjelju, 18. 6. 1815. Bila je to posljednja bitka kojom je Napoleon Bonaparta lično komandovao. Četiri dana kasnije, 22. 6. 1815., drugi put je abdicirao, u korist svog sina.

Odlučujući pokreti tokom pohoda počeli su prije same bitke. Napoleon je prešao rijeku Sambru (Sambre) 15. 6. 1815. Borbe kod Lignyja i Quatre Brasa uslijedile su 16. 6. 1815. Nakon povlačenja Prusa iz Lignyja, Wellington se 17. 6. 1815. povukao na odbrambeni položaj kod Vaterloa.

Mjesto bitke kod Vaterloa: gdje se vodila?

Bitka se vodila kod Vaterloa u današnjoj Belgiji. Ta teritorija je 1815. pripadala Ujedinjenom Kraljevstvu Nizozemske. Wellington je rasporedio vojsku duž grebena Mont-Saint-Jean. Veliki dio snaga postavio je na padinu iza grebena, izvan vidokruga Francuza.

Bojište je obuhvatalo i komplekse seoskih imanja Hougoumont i La Haye Sainte. Hougoumont je cijelog dana ostao u savezničkim rukama. La Haye Sainte je na kraju pao u francuske ruke. Plancenoit je postao još jedan ključni položaj kada su ga zauzele pruske trupe, a Napoleon poslao snage da ga ponovo osvoje.

Ko se borio u bici kod Vaterloa?

Napoleonova francuska vojska suočila se s dvije vojske: Wellingtonovim višenacionalnim snagama i pruskom vojskom pod komandom Gebharda Leberechta von Blüchera. Wellington, čije je ime bilo Arthur Wellesley, komandovao je trupama iz Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske (Hollanda), Hanovera (Hannover), Braunschweiga i Nassaua.

Francuske snage imale su približno 72.000–73.000 vojnika, a Wellington je komandovao sa 68.000 vojnika. Tokom dana na bojište je stiglo oko 50.000 Prusa. Ovi brojevi pomažu da se objasni Napoleonov plan pohoda. Wellington i Blücher zajedno su komandovali jačim snagama. Zato je Napoleon nastojao poraziti njihove vojske prije nego što se spoje.

Sažetak bitke kod Vaterloa: kako je propao Napoleonov plan

Napoleon je 16. 6. 1815. pobijedio Pruse kod Lignyja. Istog dana Wellingtonova vojska zaustavila je francuske napade kod Quatre Brasa. Povlačenje Prusa navelo je Wellingtona da se povuče prema Vaterlou, gdje je zauzeo odbrambeni položaj na grebenu.

Maršal Emmanuel de Grouchy dobio je približno 33.000 vojnika sa zadatkom da progoni Pruse. Njegove snage nisu stigle do Vaterloa, nego su se borile kod Wavrea. U međuvremenu su pruske trupe stigle na glavno bojište na kojem se nalazio Napoleon. Razdvojenost protivničkih vojski, koju je Napoleon nastojao održati, nije potrajala.

Zamislite da pokušavate završiti zahtjevan zadatak prije nego što počne drugi dogovoreni sastanak. Taj svakodnevni problem može vam pomoći da razumijete Napoleonovu nevolju: Wellingtonova odbrana još nije bila slomljena kada su Prusi stigli. Francuske snage tada su morale odgovoriti na djelovanje obje vojske, umjesto da se usredsrede samo na poraz Wellingtona.

Kako su kiša i Wellingtonov položaj utjecali na bitku?

Obilna kiša u noći sa 17. na 18. 6. 1815. pretvorila je tlo u blato. Teški uslovi odgodili su francusko napredovanje i dali Prusima više vremena da stignu. Vrijeme je tako utjecalo na raspored pohoda čiji je cilj bio spriječiti spajanje dvije protivničke vojske.

Wellington je koristio teren i da sakrije veliki dio svoje vojske. Trupe raspoređene na padini iza grebena Mont-Saint-Jean bile su skrivene od pogleda Francuza. Francuski napadi na Hougoumont nisu savladali branioce. Kompleks imanja ostao je u savezničkim rukama cijelog dana.

Izvještaji se razlikuju u pogledu vremena početka bitke. Wellington je naveo približno 10:00, dok drugi izvještaji navode oko 11:30. Zato tačno vrijeme početka trebate uzeti s oprezom. Noćna kiša i kašnjenje koje je izazvala ostaju dio objašnjenja francuskog poraza.

Zašto su francuski konjički napadi propali?

Francuski konjički juriši tokom poslijepodneva počeli su nakon što su pokreti Wellingtonovih trupa pogrešno protumačeni kao povlačenje. Konjica je naišla na pješadijske kvadrate. Napadi nisu slomili odbranu, pa je Wellingtonova vojska nastavila držati položaj.

Francuzi su ipak napredovali na drugim dijelovima bojišta. La Haye Sainte pao je približno između 18:00 i 18:30, čime je Wellingtonov centar doveden u opasnost. Ovaj uspjeh je važan jer bitka kod Vaterloa nije bila neprekinut niz francuskih neuspjeha. Napoleonova vojska ugrozila je centar prije svog konačnog sloma.

Maršal Michel Ney tražio je pojačanja kako bi iskoristio taj uspjeh u centru. Napoleon je, međutim, rasporedio trupe da od Prusa ponovo zauzmu Plancenoit. Borba za ove položaje pokazuje praktičnu posljedicu pruske intervencije: francuske trupe bile su potrebne i dalje od ugroženog centra.

Šta je bitku pretvorilo u Napoleonov konačni poraz?

Carska garda napala je uvečer i njen napad je odbijen. Francuskom vojskom zatim su se proširili panika i opće povlačenje. Wellington je naredio opće napredovanje, dok su Prusi nastavili progon francuskih trupa u bijegu.

Neuspjeli napad Garde uslijedio je nakon više sati pritiska koji nije donio odluku. Hougoumont se i dalje držao. Konjički juriši nisu razbili Wellingtonove formacije. Pruska intervencija odvukla je francuske trupe prema Plancenoitu. Odbijanje završnog napada ubrzalo je slom vojske koja se već borila na odvojenim frontovima.

Napoleon je abdicirao 22. 6. 1815. Nakon predaje Britancima prognan je na Svetu Helenu (Saint Helena) u južnom Atlantiku (Atlas Okyanusu). Tamo je umro 1821. Vaterlo je bio posljednja bitka kojom je lično komandovao, nakon čega su uslijedili abdikacija i progonstvo.

Hronologija

• 15. 6. 1815.: Napoleon je prešao rijeku Sambru i ušao na područje današnje Belgije.
• 16. 6. 1815.: Napoleon je porazio Pruse kod Lignyja; Wellingtonova vojska zaustavila je francuske napade kod Quatre Brasa.
• 17. 6. 1815.: Wellington se povukao na odbrambeni položaj kod Vaterloa.
• 18. 6. 1815.: Wellingtonova i Blücherova vojska porazile su Napoleona kod Vaterloa.
• 22. 6. 1815.: Napoleon je drugi put abdicirao.
• 1821.: Napoleon je umro tokom progonstva na Svetoj Heleni.
• 2022.: Tokom iskopavanja na lokalitetu Mont-Saint-Jean otkriven je potpun ljudski kostur.
• 2024.: Iskopavanja na lokalitetu Mont-Saint-Jean otkrila su topovsko đule od šest funti unutar grudnog koša konja.

Gubici u bici kod Vaterloa: koliko je bilo stradalih?

Francuski gubici procjenjuju se na približno 25.000 poginulih ili ranjenih, uz oko 8.000 zarobljenika. Broj zarobljenika djelimično se preklapa s drugim gubicima. Zato ove brojeve ne trebate jednostavno sabrati u jedan tačan zbir.

Wellingtonova vojska imala je približno 17.000 poginulih, ranjenih i drugih gubitaka u ljudstvu. Pruski gubici navode se u rasponu od 6.604 do 7.000. To su procjene, a francuske kategorije gubitaka međusobno se preklapaju. Uz jasno navedena ograničenja, ovi brojevi korisniji su od jednog naizgled preciznog ukupnog broja za cijelo bojište.

Bitka kod Vaterloa: karta, slika i film

Skica bitke kod Vaterloa koju čuva britanski Državni arhiv, pod oznakom MPH 1/387/3, prikazuje pješadijske kvadrate, napadnu formaciju Garde, pravce dolaska Prusa i pravce francuskog povlačenja. Ako proučavate ovu kartu, pratite te pokrete zajedno s redoslijedom neuspjelih napada i pruske intervencije.

Ulje na platnu Elizabeth Butler iz 1895., Zora kod Vaterloa, prikazuje buđenje pripadnika konjičke jedinice Scots Greys ujutro 18. 6. 1815. Slika pripada zbirci Nacionalnog vojnog muzeja. Njena tema je jutro prije borbi, a ne večernji slom.

Bitka je prikazana i u filmu Vaterlo iz 1970., koji je režirao Sergej Bondarčuk.

Pojedinosti koje nećete naći u vodičima

Nakon zarobljavanja francuske zastave s orlom kod Vaterloa izbio je spor o zaslugama. Bilo je sporno kakvu su ulogu u njenom zarobljavanju imali Alexander Kennedy Clark i Francis Stiles. Obojici je naknadno priznat dio zasluga.

Iskopavanja na lokalitetu Mont-Saint-Jean 2024. otkrila su topovsko đule od šest funti unutar grudnog koša konja. Istraživači su pronašli i amputirane ljudske udove s tragovima hirurške pile u otpadnoj jami povezanoj s poljskom bolnicom.

U istoj jami sa ostacima, kutije za municiju uzete iz vojničkih naprtnjača činile su granicu između ljudskih i životinjskih ostataka.

Organizacija Waterloo Uncovered opisala je ljudski kostur koji je njen tim pronašao na lokalitetu Mont-Saint-Jean 2022. kao tek drugi potpuni kostur iskopan na bojištu. To otkriće povezano je sa širim pitanjem sudbine posmrtnih ostataka vojnika.

Tony Pollard je 2022. iznio pretpostavku da su kosti vojnika možda prikupljane za proizvodnju đubriva. Naglasio je da to nije utvrđeno i da tek treba tražiti arheološke dokaze o ispražnjenim grobnicama. Ta pretpostavka ostaje teorija.

Često postavljana pitanja

Bitka se odigrala u nedjelju, 18. 6. 1815. Bila je to posljednja bitka kojom je Napoleon lično komandovao.

Vodila se kod Vaterloa u današnjoj Belgiji, koja je tada bila dio Ujedinjenog Kraljevstva Nizozemske.

Wellingtonova višenacionalna vojska i Blücherova pruska vojska borile su se protiv Napoleonove francuske vojske.

Wellingtonova odbrana izdržala je do dolaska pruskih trupa. Napoleon je morao podijeliti snage, a odbijanje napada Carske garde doprinijelo je pokretanju općeg francuskog povlačenja.

Izvori

1. Vikipedija — Bitka kod Vaterloa tr.wikipedia.org
2. Wikipedia — Bitka kod Vaterloa en.wikipedia.org
3. Nacionalni vojni muzej — Bitka kod Vaterloa nam.ac.uk
4. Nacionalni vojni muzej — Zora kod Vaterloa nam.ac.uk
5. Biblioteka Univerziteta Brown — Vaterlo 1815: Bitka library.brown.edu
6. Biblioteka Univerziteta Brown — Vaterlo 1815: Posljedice library.brown.edu
7. Državni arhiv — Bitka kod Vaterloa 1815 nationalarchives.gov.uk
8. Waterloo Uncovered — Posljedice waterloouncovered.com
9. Univerzitet u Glasgowu — Istraživanje posmrtnih ostataka s Vaterloa gla.ac.uk

Image: Bataille de Waterloo, 18 juin 1815 (par Clément-Auguste Andrieux).jpg — Clément-Auguste Andrieux, Public domain